Temeljni dokument koji su na samitu u Madridu donijeli čelnici država i vlada članica Sjevernoatlantskog saveza nastao je u kontekstu nove i neizvjesne globalne sigurnosne situacije. Postavlja jasan cilj: Savez treba ostati spreman i imati sve potrebne resurse za ispunjavanje svojih temeljnih zadaća. Tekst pred vama donosi skraćeni pregled ključnih informacija iz dokumenta

Članice NATO-a žele živjeti u svijetu u kojem se poštuju suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i međunarodno pravo i u kojem svaka zemlja može odabrati vlastiti put, bez agresije, prisile ili subverzije – jedna je to od temeljnih tvrdnji iz novog Strateškog koncepta NATO-a, usvojenog 29. lipnja 2022. na samitu u Madridu. Osmišljen je kako bi osigurao da NATO ostane spreman za budućnost. Najkraće rečeno, Strateški koncept je, uz Sjevernoatlantski ugovor kojim je 1949. Savez utemeljen, ključni dokument koji služi kao nacrt za političko i operativno djelovanje NATO-a i definira njegove potrebne sposobnosti. Dokument deklarira vrijednosti i svrhu NATO-a, daje procjenu aktualnog sigurnosnog okruženja i usmjerava političke i vojne odluke. Od kraja hladnog rata Strateški koncept ažurira se otprilike svakih deset godina. Zadnji, koji je sad izmijenjen, datira iz 2010. godine. Njegovi postulati tad su se odnosili i na strateško partnerstvo s Rusijom, temeljeno na sporazumu NATO-a i Rusije iz 1997. godine. Svijet se otad znatno promijenio kao rezultat ruskih postupaka i rizika za sigurnost u euroatlantskom području. Bilo je stoga potrebno revidirati prethodnu pretpostavku da je euroatlantsko područje u miru i da je konvencionalni napad na teritorij NATO-a malo vjerojatan. Ruski nezakoniti i brutalni agresorski rat protiv Ukrajine, koji je i napad na europski miroljubivi poredak, otad je dodatno ojačao potrebu za akcijom.

Novi Strateški koncept NATO-a daje jasan skup smjernica za Savez u srednjoročnoj perspektivi. U novom dokumentu Rusija se više ne može smatrati partnerom te je identificirana kao najznačajnija prijetnja saveznicama i miru te stabilnosti u euroatlantskom području. U tom kontekstu, fokus je na temeljnoj zadaći jačanja zajedničkog odvraćanja i kolektivne obrane. Obrambeni planovi NATO-a sve će se više fokusirati na sposobnosti za sukobe visokog intenziteta, u više domena protiv “konkurenta s nuklearnim oružjem”. To, međutim, ne umanjuje značaj drugih dviju temeljnih zadaća NATO-a – sprečavanja kriza i upravljanja njima te zajedničke sigurnosti. Temeljne su zadaće komplementarne, čime se osigurava kolektivna obrana i sigurnost svih saveznica.

Svrha i odgovornost

Navodeći svrhu i načela Strateškog koncepta, NATO ističe svoju odlučnost za očuvanje slobode i sigurnosti saveznica. Njegova je ključna svrha i najveća odgovornost osigurati kolektivnu obranu od svih prijetnji, iz svih smjerova, pri čemu se naglašava obrambeni karakter Saveza. Savez poboljšanjem individualne i kolektivne otpornosti i tehnološkom nadmoći želi osigurati ispunjavanje svojih temeljnih zadaća. U tom je kontekstu u izvršavanje svih zadaća nužno integrirati svijest o klimatskim promjenama, ljudskim pravima, pravima žena, tj. ravnopravnosti spolova, kao i posvećenosti miru i sigurnosti.

Od 2010., a posebno od 2014., kad je Rusija prvi put napala Ukrajinu i nezakonito pripojila poluotok Krim, rastuća ruska agresivnost, kao i uspon Kine, doveli su do novog geostrateškog okruženja koje karakterizira povratak strateškog natjecanja. Ruska Federacija prekršila je norme i načela koji su pridonijeli stabilnom i predvidljivom europskom sigurnosnom poretku. Danas je najznačajnija i izravna prijetnja sigurnosti saveznica te miru i stabilnosti u euroatlantskom području. U svjetlu tih činjenica, Ruska Federacija ne može se smatrati partnerom NATO saveza. Međutim, NATO je i dalje voljan zadržati otvorene kanale komunikacije s Moskvom kako bi se omogućilo upravljanje rizicima i njihovo ublažavanje, spriječila eskalacija i povećala transparentnost. NATO je 2017. počeo raspoređivati ​​postrojbe na svojem istočnom i jugoistočnom krilu, a od početka agresije na Ukrajinu 2022. odlučio je znatno ojačati svoje sustave odvraćanja i obrane. Najnoviji Strateški koncept bilježi te važne događaje i određuje budući smjer u promjenjivom i izazovnom sigurnosnom okruženju. U dokumentu je jasno naglašena važnost jačanja sustava odvraćanja i obrane kao okosnice obveze iz članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji govori o međusobnoj obrani (“Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih…”). I dalje stoji jasna izjava vezana uz NATO-ove nuklearne sposobnosti, čija je temeljna svrha očuvanje mira i odvraćanje od agresije. Sve dok postoji nuklearno oružje, NATO će ostati i nuklearni savez.

Različiti izazovi

Širom svijeta autoritarni akteri dovode u pitanje interese, vrijednosti i demokratski način života članica NATO-a.
Miješaju se u demokratske procese i institucije te ciljaju na sigurnost građana putem hibridnih napada, izravno i putem posrednika. Provode zlonamjerne aktivnosti u kibernetičkom prostoru i svemiru, promiču kampanje dezinformiranja, instrumentaliziraju migracije, manipuliraju opskrbom energije i koriste ekonomsku prisilu. Terorizam, u svim svojim oblicima i manifestacijama, najizravnija je asimetrična prijetnja sigurnosti građana članica NATO-a kao i međunarodnom miru i prosperitetu.

U Strateškom konceptu prvi se put izrijekom spominje i Narodna Republika Kina, čije su ambicije izazov za interese, sigurnost i vrijednosti NATO saveza. Kina koristi širok raspon političkih, ekonomskih i vojnih alata kako bi povećala svoj globalni utjecaj i projicirala moć, a ostaje nejasna u pogledu strategije, namjera i vojnog jačanja. NATO ostaje otvoren za konstruktivnu suradnju, uključujući izgradnju uzajamno transparentnih odnosa.

Kibernetički prostor izazovan je u svakom trenutku. Zlonamjerni akteri nastoje degradirati kritičnu infrastrukturu, ometati vladine službe, izvlačiti obavještajne podatke, ukrasti intelektualno vlasništvo i ometati vojne aktivnosti.

Strateški koncept tretira klimatske promjene kao izazov našeg vremena s golemim utjecajem na sigurnost. Klimatske su promjene multiplikator kriza i prijetnji. Sve više temperature prouzročuju podizanje razine mora, šumske požare i sve češće i ekstremnije vremenske prilike, potkopavajući sigurnost i ugrožavajući živote i imovinu građana. NATO bi trebao postati vodeća međunarodna organizacija kad je u pitanju razumijevanje i prilagodba utjecaju klimatskih promjena na sigurnost. Savez će predvoditi napore vezano uz procjenu utjecaja klimatskih promjena na obranu i sigurnost, kao i rješavanje tih izazova.

Sposobnosti za temeljnu zadaću

Dokument u detaljnijem objašnjenju današnje temeljne zadaće NATO-a naglašava da su odvraćanje i obrana utemeljeni na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i proturaketnih obrambenih sposobnosti, dopunjenih svemirskim i kibernetičkim sposobnostima. Održavanje sigurne upotrebe i nesmetanog pristupa svemiru i kibernetičkom prostoru ključni su za učinkovito odvraćanje i obranu. Savez će osigurati robusnu, otpornu i integriranu zapovjednu strukturu, povećati usklađenost svojih i nacionalnih obrambenih planova te ojačati i modernizirati strukturu snaga. Usto, uložit će napore u identificiranje i ublažavanje strateških ranjivosti i ovisnosti, uključujući kritičnu infrastrukturu, opskrbne lance i zdravstvene sustave.

Međutim, strateška stabilnost, ostvarena učinkovitim odvraćanjem i obranom, kontrolom naoružanja i razoružanjem te smislenim i recipročnim političkim dijalogom, i dalje je ključna za sigurnost NATO saveza. U tom kontekstu vrata NATO-a ostaju otvorena za sve europske demokracije koje dijele njegove vrijednosti, koje su voljne i sposobne preuzeti odgovornosti i obveze članstva i čije članstvo pridonosi zajedničkoj sigurnosti. Partnerstva su ključna za zaštitu globalne sigurnosti i održavanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Dokument ističe da su zapadni Balkan i crnomorska regija strateški važni za Savez i izražava spremnost za nastavak potpore euroatlantskim težnjama zainteresiranih zemalja u tim regijama. NATO će povećati napore vezano uz jačanje njihovih sposobnosti rješavanja različitih prijetnji i izazova s kojima se suočavaju i ojačati njihovu otpornost na destruktivno uplitanje i prisilu treće strane.

Europska unija jedinstven je i vitalan partner NATO-a. Članice NATO-a i članice EU-a dijele iste vrijednosti. NATO i EU imaju komplementarne, koherentne i međusobno podupiruće uloge u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti. Strateški koncept također nadopunjuje Strateški kompas za sigurnost i obranu, koji su u ožujku 2022. usvojili ministri vanjskih poslova i obrane članica EU-a.

Osiguranje uspjeha

Ulaganje u NATO najbolji je način osiguranja stabilne veze između europskih i sjevernoameričkih saveznica te doprinos globalnom miru i stabilnosti.

Članice NATO-a ravnopravno će podijeliti odgovornosti i rizike za obranu i sigurnost. Osigurat će sve potrebne resurse, infrastrukturu, sposobnosti i snage u cilju ispunjenja temeljnih zadaća. Osigurat će da povećani rashodi za nacionalnu obranu i zajedničko financiranje NATO-a budu razmjerni sigurnosnim izazovima.

NATO je nužan za euroatlantsku sigurnost. Jamči mir, slobodu i blagostanje. Članice će ostati zajedno u obrani sigurnosti, vrijednosti i demokratskog načina života. NATO jest i ostaje polica životnog osiguranja za svoje članice jer je neizostavno jamstvo europske i transatlantske sigurnosti.

---

Strateški dokumenti NATO-a od 1949.

Vrijeme od formiranja NATO-a obilježavaju dva različita povijesna razdoblja unutar kojih je razvijao strateške dokumente – hladni rat i doba nakon hladnog rata.

Od 1949. do 1991. strategiju NATO-a uglavnom su karakterizirali obrana i odvraćanje. U zadnja dva desetljeća tog razdoblja ipak je stavljen fokus na dijalog i smanjenje napetosti u međudržavnim odnosima. Postojala su četiri strateška koncepta, popraćena dokumentima koji su sadržavali mjere za njihovu provedbu.

NATO je od 1991. godine usvojio širi pristup u kojem su pojmovi suradnje i sigurnosti nadopunjavali osnovne koncepte odvraćanja i obrane. Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. veću pozornost posvećuje borbi protiv terorizma, širenja oružja za masovno uništenje, kao i hibridnom ratovanju te novim i potencijalno opasnim tehnologijama.

Nakon hladnog rata izdana su tri neklasificirana strateška koncepta (1991., 1999. i 2010.), dopunjena klasificiranim vojnim dokumentima.

Strateški koncept iz 2010., naslovljen Aktivni angažman, moderna obrana, objavljen je na samitu u Lisabonu. Bila je to vrlo jasna i odlučna izjava o vrijednostima i svrsi NATO-a s tri temeljne zadaće: kolektivna obrana, upravljanje krizama i zajednička sigurnost. Pružao je procjenu sigurnosnog okruženja u to vrijeme, identificirajući prijetnje kao što su širenje balističkih projektila i nuklearnog oružja, terorizam, kibernetički napadi i temeljni ekološki problemi. Pokrenuo je i stratešku prilagodbu NATO-a te usmjerio njegov politički i vojni kratkoročni kao i srednjoročni razvoj. Strateški koncept potvrdio je cilj NATO-a: promicanje međunarodne sigurnosti kroz suradnju i jačanje napora u kontroli naoružanja i razoružanja te naglašavanje politike otvorenih vrata za sve europske zemlje i jačanje partnerstva u širem smislu riječi. Naglašena je i solidarnost Saveza, važnost transatlantskih konzultacija i potreba za uključivanjem u kontinuirani proces reforme i transformacije.

TEKST  Vladimir Štimac

Foto i ilustracije  NATO