Prošle je godine u vodama Adenskog zaljeva odnosno u Indijskom oceanu blizu obale Somalije narastao broj pljački i otmica brodova iza kojih stoje uglavnom somalski pirati. Bezvlađe koje u toj istočnoafričkoj zemlji vlada gotovo dva desetljeća prouzročilo je dosad mnoge probleme međunarodnoj zajednici

Protekle je godine u Adenskom zaljevu i priobalju Indijskog oceana ispred somalske obale drastično narastao broj otmica trgovačkih brodova pod međunarodnom zastavom. Adenski zaljev je jedno od najprometnijih pomorskih područja na svijetu, jer kroz njega i obližnji Sueski kanal prolazi najbliža prometna veza Bliskog istoka s Europom i dalje. Piratstvo je tradicionalno jedna od najvećih prijetnji pomorcima i jedan od najstarijih oblika kršenja međunarodnog prava. Naime, budući da je riječ o djelima koja su počinjena izvan nadzora izravnog državnog suvereniteta, nameće se pitanje jurisdikcije nad sankcioniranjem tih djela.

Najveći broj napada počinjen je pred obalom Somalije, koja je gotovo dva desetljeća bez središnje vlasti, dok je nešto manji broj napada izvršen pred obalom Jemena, odnosno nešto južnije, ispred obale Tanzanije. Somalski su pirati opremljeni brzim čamcima te uglavnom naoružani samo lakim pješačkim oružjem, no i takvi su velika prijetnja za nenaoružane posade brodova, osobito lakozapaljivih tankera. Zbog toga su mnoge brodarske kompanije već povukle svoje brodove s ruta kroz Adenski zaljev, što je zbog produljenja plovidbe povisilo cijenu transporta, ali i troškove osiguranja brodova. Po svom opsegu, piratske aktivnosti duž roga Afrike nadmašile su i dosad najaktivnije područje blizu obala Indonezije i Malezije.

Raspad vlasti
Piratstvo u Adenskom zaljevu tek je posljednji u nizu problema koje je međunarodnoj zajednici u protekla dva desetljeća proizveo raspad sustava središnje vlasti u Somaliji. Somalija se nalazi u dugoj krizi od izbijanja građanskog rata 1982., a događaji su kulminirali 1991. svrgavanjem Siada Barrea s vlasti i kolapsom središnje vlasti. Nakon proširenja ranije osnovane UN-ove misije, u prosincu 1992. počela je međunarodna vojna intervencija u Somaliji koja je trebala sanirati humanitarnu situaciju u zemlji, ali je završila je 1995. neuspjehom. Unutar Somalije ima pet de facto nezavisnih, ali međunarodno nepriznatih država: Somaliland i Maakhir na sjeveru, Puntland u središnjem dijelu te Jugozapadna Somalija i Jubaland na jugu.

Pokušaji rekonstrukcije vlade posljednjih godina su rezultirali imenovanjem Abdulkassima Salata Salaha za prijelaznog predsjednika, čime je zemlja nakon deset godina potpunog bezvlašća dobila prvog predsjednika kojeg podupire veći broj frakcija, što predstavlja najozbiljniji pokušaj obnove središnje vlasti nakon neuspjeha UN-ove misije. Međutim nova vlada nema veliki utjecaj u zemlji. Posljednjih godina su u Somaliji ojačale islamističke skupine ujedinjene u tzv. Vijeće vrhovnih islamskih sudova koje navodno održavaju veze i sa al-Qaedom. Jačanje islamista je dovelo do povremenih sukoba sa sekularnim milicijama te su tijekom 2006. godine vođene teške borbe nakon desetljeća relativnog primirja. Ulazak etiopske vojske u sukobe na strani prijelazne vlade je doveo do potiskivanja islamista

Vatrogasne mjere
Ukupno je tijekom 2008. godine pokušana otmica više od stotinu brodova, od čega su 42 napada bila uspješna. Oteti brodovi su vrijedni oko 25 milijardi dolara, a sa brodovima je oteto i 815 članova posade (među kojima je bilo i nekoliko hrvatskih pomoraca). Krajem 2008. godine su pirati oteli i supertanker Sirius Star za koji je tražena otkupnina od 15 milijuna dolara. Procjenjuje se da su samo tijekom protekle godine pirati kroz otkupnine zaradili 150 milijuna dolara. U piratskom zarobljeništvu trenutno (početak ožujka) je još uvijek 6 stranih brodova.

Vijeće sigurnosti UN je rezolucijom br. 1852 pozvalo na borbu protiv piratstva u Somaliji ali i na poštivanje embarga na uvoz oružja u Somaliju uvedenog još 1992. godine. Najkonkretnija mjera u sprečavanju piratskih napada je u svakom slučaju slanje NATO-vih ratnih brodova u područje napada a zemljama koje patroliraju Adenskim zaljevom se pridružila i Kina. Iako su međunarodne snage u Adenskom zaljevu spriječile više otmica, široko rasprostranjena piratska mreža u tim vodama je još uvijek daleko od uništenja.

Istovremeno se pojavilo pitanje jurisdikcije nad zarobljenim piratima, budući da Somalija nema učinkovit sudbeni sustav koji počinitelje može kazneno procesuirati.

Od dosad uhvaćenih 240 pirata, manje od polovine je kazneno gonjeno dok je većina puštena na slobodu. Sa tim problemom su se susrele danska i njemačka mornarica koje patroliraju zaljevom, te su pirati nakon razdoblja držanja u pritvoru i traženja nadležnog pravosuđa naposljetku pušteni na slobodu. Francuska je pak većinu od pedesetak dosad uhvaćenih pirata izručila Puntlandu – jednom od samoproglašenih država na tlu Somalije, a isto je početkom ožujka sa skupinom zarobljenih učinila i američka mornarica. SAD i zemlje EU su zaključile sa kenijskom vladom ugovor o izručenju zarobljenih gusara, no Helsinki Watch je prigovorio lošem tretmanu u kenijskim zatvorima. Iako su ove vatrogasne mjere u borbi protiv pomorskog piratstva polučile prve rezultate, problem koji leži u pozadini – obnova političkih institucija i suvereniteta Somalije – ostaje i dalje neriješen.

Hrvoje BARBERIĆ