”Hrvatska kopnena vojska danas je prepoznata po aktivnostima koje provodi u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Kao zapovjednik Hrvatske kopnene vojske ponosan sam na naš angažman u međunarodnim operacijama, misijama i zadaćama u sastavu UN-a, NATO-u i EU-u te ćemo nastaviti s davanjem doprinosa međunarodnoj sigurnosti. Sve aktivnosti koje provodi Hrvatska kopnena vojska pokazatelj su kompleksnosti i značaja vojne profesije”

U povodu obilježavanja 29. obljetnice Hrvatske kopnene vojske razgovarali smo s njezinim zapovjednikom general-bojnikom Borisom Šerićem. General Šerić početkom ove godine odlikovan je Zlatnom medaljom Hrvatske vojske jer je, obnašajući zapovjedne dužnosti tijekom vojne karijere, ulagao maksimalne napore kako bi pojedinci i postrojbe pod njegovim vodstvom dostigle potrebne sposobnosti, kako u ratu tako i u mirnodopskom razdoblju. Dužnost zapovjednika Hrvatske kopnene vojske preuzima u ožujku, u jeku pandemije koronavirusa i neposredno prije velikog potresa u Zagrebu, u kriznoj situaciji u kojoj je vojska nesebično pomagala civilnom stanovništvu, baš kao što to čini zadnjih 29 godina.

HKoV obilježava svoju 29. obljetnicu, a vi ste, nedavno, u jeku epidemije koronavirusa i u ponešto drugačijim okolnostima, preuzeli funkciju zapovjednika. Kakvo je trenutačno stanje u HKoV-u i koja je vaša vizija razvoja Hrvatske kopnene vojske?

Obilježavajući ovaj dan, s ponosom se prisjećamo 28. svibnja 1991. kad je na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu, održano prvo svečano postrojavanje postrojbi Zbora narodne garde, okosnice iz koje su formirane gardijske brigade, kao i sve druge djelatne i pričuvne postrojbe Hrvatske vojske, koje su uspjele osloboditi okupirane dijelove Republike Hrvatske i nakon četiri godine izišli kao pobjednici iz Domovinskog rata. 

Unatoč ograničenjima, Hrvatska vojska kao stup države i društva mora biti spremna uvijek učinkovito i brzo odgovoriti na sve ugroze. Vrijeme koje je pred nama zasigurno je vrijeme izazova, a mi ćemo naći način odgovoriti na te izazove.

Hrvatska kopnena vojska ima tri glavne misije, a to su obrana suvereniteta i integriteta Republike Hrvatske te kolektivna obrana članica NATO-a, doprinos međunarodnoj sigurnosti sudjelovanjem u međunarodnim misijama i operacijama te ne manje važna misija potpore civilnim institucijama i stanovništvu. Zaštita nacionalnih interesa bit će uvijek na prvom mjestu, uz kontinuirano razvijanje i integraciju novih sposobnosti, kako bismo bili u korak s trendovima koje od nas zahtijeva dinamika promjena u sigurnosnom okružju.

Moja vizija razvoja Hrvatske kopnene vojske temelji se na nastavku procesa modernizacije, razvoja i integracije novih sposobnosti. Zalagat ću se za povećanje sposobnosti manevra, vatre, zaštite i mobilnosti koje jamče obranu suvereniteta Republike Hrvatske. 

Hrvatska kopnena vojska danas je prepoznata po aktivnostima koje provodi u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Kao zapovjednik ponosan sam na naš angažman u međunarodnim operacijama, misijama i zadaćama u sastavu UN-a, NATO-a i EU-a te ćemo nastaviti s doprinosom međunarodnoj sigurnosti. Sve aktivnosti koje provodi Hrvatska kopnena vojska pokazatelj su kompleksnosti i značaja vojne profesije. Naša je trajna zadaća biti spreman odgovoriti na sve izazove koji se stave pred nas te se nastaviti obučavati i opremati za uspješno izvršenje svih dodijeljenih zadaća. Izgradnjom vojne infrastrukture nastavit ćemo proces podizanja boljih uvjeta života i rada pripadnika kopnene vojske te kapaciteta za smještaj i održavanje tehnike.

Od svih podređenih zapovjednika tražim inicijativu, dugoročno promišljanje i kreativnost u izvršenju zadaća. Red, rad, stega preduvjeti su sigurnosti svih naših pripadnika i materijalne imovine. Radit ćemo na osnaživanju zajedništva, čuvanju i promicanju vrijednosti Domovinskog rata, na čuvanju dostojnog spomena na sve poginule i ranjene u Domovinskom ratu te poginule i stradale nakon rata.

U prvoj polovini ove godine, dakle u relativno kratkom vremenu dogodilo se puno toga. Među ostalim, istaknula se važnost obučenosti i pripremljenosti HKoV-a za zadaću djelovanja u slučaju potresa, kao i važna uloga Hrvatske vojske u sanaciji sjevernog tornja katedrale. Jeste li zadovoljni izvedenim zadaćama i operacijama?

Nakon potresa koji je pogodio grad Zagreb i okolicu, crtom zapovijedanja zaprimili smo zahtjev da se stalno spremne snage Hrvatske kopnene vojske angažiraju u pomoći civilnim strukturama. Punu operativnu spremnost imali smo već u 8:00 sati u matičnim vojarnama, a s radovima u središtu Zagreba započeli smo u 10:00 sati, praktično samo 3,5 sata nakon što nas je potres sve iznenadio. Naše snage iz sastava Tigrova, Gromova, Vukova, Puma, s logističkim elementima, kao i snage Inženjerijske pukovnije i Bojne nuklearno-biološko kemijske obrane Hrvatske kopnene vojske upućene su u uže središte Zagreba, kako bi u što kraćem vremenu raščistili prometnice i nogostupe, pružili pomoć građanima te kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje službi grada Zagreba.

Vezano za sanaciju tornja na zagrebačkoj katedrali ističem kako je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale zatražio pomoć u uklanjanju dijela sjevernog tornja od Ministarstva obrane te kako je ta aktivnost dodijeljena Hrvatskoj kopnenoj vojsci.

U tu operaciju uključili smo pripadnike Inženjerijske pukovnije i Vojno- obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, gdje smo prvo obavili snimanje iz zraka s besposadnim zrakoplovnim sustavima kako bismo utvrdili oštećenja, a potom su pripadnici Inženjerijske pukovnije izvršili bušenje mikrobušotina, punjenja eksplozivom, uvezivanje u mrežu i kontroliranom eksplozijom odvojili sjeverni toranj između 72. i 73. reda.

Bila je to vrlo zahtjevna operacija. Dovoljno je podsjetiti da je taj dio tornja visok 13,5 metara i težak 30 tona i da su se aktivnosti provodile na visini od 100 metara. Vezano za potres, našim besposadnim letjelicama snimili smo i razmjere štete na krovovima zgrada, balkonima, dimnjacima, koji nisu vidljivi sa zemlje. Hrvatska kopnena vojska ovom je operacijom još jednom dokazala da je spremna i sposobna u svakom trenutku pridonijeti zajednici i pomoći narodu kad god se to od nas zatraži.

Svi naši pripadnici pokazali su veliku požrtvovnost i naravno da sam kao zapovjednik Hrvatske kopnene vojske zadovoljan pokazanom solidarnošću i senzibilitetom s građanima u nevolji. Ovaj naš angažman i angažman drugih institucija, izvrstan je primjer funkcioniranja sustava domovinske sigurnosti u združenom i koordiniranom naporu angažiranja i združivanja sposobnosti i resursa.

Hrvatska kopnena vojska pokazala je i nesebičnu pomoć u pružanju pomoći civilnim institucijama u gašenju požara, zaštite od katastrofalnih poplava, zbrinjavanju i prevoženju unesrećenih i oboljelih kroz hitno medicinsko zbrinjavanje te u drugim situacijama kad su ugroženi životi građana, imovina i prirodni resursi. To su dokazi da hrvatski narod i svi naši građani mogu uvijek računati na nesebičnu pomoć hrvatskog vojnika.

Pripadnici HKoV-a nastavljaju sudjelovati u misijama u Litvi i Poljskoj iako u ponešto promijenjenim uvjetima. Kako u takvim uvjetima izgledaju njihove pripreme, odlazak i boravak u misiji? 

Sigurnost Republike Hrvatske ne brani se samo na našim granicama, već i ondje gdje nastaje ugroza. S tim u vezi, Republika Hrvatska kao vjerodostojan saveznik usmjerava dio svojih aktivnosti na proces međunarodne vojne suradnje i kolektivne obrane Saveza. Sukladno odlukama Hrvatskog sabora, uputili smo drugi kontingent pripadnika u sastav borbene grupe u NATO-ovu aktivnost ojačane prednje prisutnosti u Litvu, s 15 borbeno-oklopnih vozila Patria te drugim naoružanjem i opremom, gdje obavljaju odličan posao s kolegama iz Njemačke, Nizozemske, Norveške, Belgije, Luxemburga, Francuske i domaćina Litve.

Početkom lipnja ove godine, uputit ćemo i šesti kontingent u sastav borbene grupe pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država u ojačanu prednju prisutnost u Poljsku, gdje ćemo sa saveznicima sudjelovati u mjerama odvraćanja i obrane suvereniteta vanjskih NATO-ovih granica. Upućivanje pripadnika na ovakve međunarodne aktivnosti zahtijeva određeno odricanje, visok moral i inicijativu te potrebnu razinu obučenosti i spremnosti za zadaće u međunarodnom okružju. Sudjelovanjem u tim aktivnostima podižemo spremnost i za sve zadaće koje možemo provoditi unutar granica Republike Hrvatske.

Naše snage koje se upućuju u operacije opremljene su za profesionalno obavljanje postavljenih zadaća, a tijekom procesa obuke i priprema pokazuju svoju stručnost i spremnost kao i motiviranost za provedbu ovih važnih aktivnosti. Naravno da vrlo pozorno pratimo sve što se događa u misijama gdje su naši pripadnici. Čim smo dobili informaciju o nekoliko zaraženih pripadnika koronavirusom u Litvi, žurno je kao ispomoć u Litvu vladinim zrakoplovom poslan jedan dodatni medicinski tim s potrebnim medicinskim materijalom, kako bismo pružili što bolju zaštitu našim pripadnicima.

Osim inicijative ojačane prednje prisutnosti, imamo snage angažirane u NATO-ovoj misiji Odlučna potpora u Afganistanu, koje provode obuku, pomoć i savjetovanje afganistanskih snaga sigurnosti. Nedavnim potpisivanjem mirovnog sporazuma u Afganistanu, nakon 18 godina sukoba, postoje mogućnosti postizanja mira u toj napaćenoj zemlji.

Vodeći računa prije svega o sigurnosti naših vojnika te našim nacionalnim interesima, poštujući NATO savez i partnere te uzimajući u obzir najavljene planove NATO-a, započeli smo i s postupnim povlačenjem snaga iz Afganistana.

Vojne vježbe iznimno su važan dio obuke Hrvatske vojske, a njihov je kontinuitet zbog pandemije morao biti prekinut. Kakva je situacija sad i u bliskoj budućnosti u pogledu vojnih vježbi na domaćem tlu i u inozemstvu? Kako se planira nadoknaditi propušteno?

Pojavom pandemije koronavirusa bili smo primorani reducirati broj planiranih vježbovnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Dio tih vježbi u inozemstvu, nije se mogao provesti, a da bismo bili sigurni u zaštitu i zdravlje naših pripadnika. Zbog toga smo u razgovorima s našim partnerima i saveznicima iz NATO-a, donijeli zajedničku odluku o odgodi takvih aktivnosti.

Međutim, vježbovne aktivnosti u Hrvatskoj nisu prekinute, smanjili smo njihov intenzitet, a dio vježbi prolongirali smo za drugu polovinu 2020. godine, kad se očekuje normalizacija stanja u vezi s pandemijom koronavirusa. Hrvatska kopnena vojska trenutačno provodi obučne i vježbovne aktivnosti nižih taktičkih sastava. Kao glavni obučni događaj, koji nas očekuje, provedba je vježbe s bojnim gađanjem Patria 20, koja će biti medijski popraćena i provedena za Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske. Osim toga, radimo i na obuci i pripremi djelatnika za protupožarnu sezonu.

S obzirom na to da smo smanjili broj vježbi na terenu, povećali smo broj CAX vježbi, simulacijski stožerno-računalno potpomognutih vježbi, koje inače koristimo za obuku zapovjednih i stožernih elemenata u procesima odlučivanja i donošenja odluka kroz planiranje i pripremu operacija na operativnoj i taktičkoj razini u nacionalnom ili multinacionalnom okruženju. Popuštanjem mjera propisanih od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, postupno ćemo povećavati intenzitet naših aktivnosti.

Kad govorimo o obuci, treba naglasiti kako ćemo nastaviti i s razvojem obučne infrastrukture na vojnim poligonima, čime ćemo borbeno usredotočenu obuku učiniti još izazovnijom, zahtjevnijom i što bližom realnim uvjetima terena, kako bismo bili spremni provesti kompleksne zadaće i adekvatno uporabiti modernizirana i novonabavljena sredstva u svim situacijama.

Pripadnici HKoV-a vratili su se u vojarne u Vukovaru, Sinju i Varaždinu, Pločama i Puli. Kako je protekao povratak i kako će to utjecati na budući razvoj kopnene vojske?

Tijekom zadnje dvije godine ostvarili smo povratak Hrvatske vojske u gradove Sinj, Vukovar, Varaždin, Ploče i Pulu te važan povratak vojske u Udbinu. Cilj koncepta novog operativnog razmještaja postrojbi jest prije svega zaštita svih područja Republike Hrvatske. Dakako da su tu i druge vrijednosti poput poboljšanja standarda života pripadnika Hrvatske vojske, kao i promicanja vrijednosti vojnog poziva i očuvanja vrijednosti Domovinskog rata.

Novi raspored postrojbi ujedno će povećati i percepciju lokalnog stanovništva o prisutnosti Hrvatske vojske kao važnog čimbenika sigurnosti i zaštite. Naši pripadnici po novom konceptu rade bliže svojim domovima, a zasigurno će se tako omogućiti i lakši ulazak u vojsku kandidata s tih prostora.

U Sinju smo u vojarni ”126. brigade HV“ razmjestili Inženjerijsku bojnu Gardijske mehanizirane brigade, dok smo u vojarnu ”204. brigade HV“ u Vukovar vratili Inženjerijsku satniju Gardijske oklopno-mehanizirane brigade iz Vinkovaca te do kraja ove godine planiramo u Vukovar premjestiti cijelu Inženjerijsku bojnu Gardijske oklopno-mehanizirane brigade.

U Varaždin smo u vojarnu ”7. gardijske brigade“ vratili pripadnike 2. mb Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Pume, u njihovu matičnu vojarnu, odakle su Pume i krenule u Domovinski rat.

U vojarni ”116. brigade HV“ Ploče, kao strateškoj točki Hrvatske vojske na jugu, ustrojena je Satnija mornaričko-desantnog pješaštva u sastavu Flotile Hrvatske ratne mornarice te 6. pješačka pukovnija Dubrovnik iz sastava Hrvatske kopnene vojske. Pukovnija se popunjava razvrstanim pričuvnicima iz evidencije vojnih obveznika područnih odsjeka za poslove obrane Split i Dubrovnik.

U novootvorenoj vojarni ”Hrvatski branitelji Istre“ u Puli, razmješteni su pripadnici Središta za besposadne zrakoplovne sustave Obavještajne pukovnije te pripadnici razvojne jezgre 4. pješačke pukovnije Hrvatske kopnene vojske.

I na kraju, ostvarili smo vrlo bitan povratak postrojbi Hrvatske kopnene vojske u Udbinu. Naime, u sklopu vojarne ”Josip Jović“, koju koriste pripadnici Zapovjedništva specijalnih snaga, ustrojili smo Središte za razvoj vođa ”Marko Babić“. Cilj je Središta unapređenje vođenja i zapovijedanja na nižim taktičkim razinama, radi stvaranja visokomotiviranih, obučenih i kompetentnih vođa te instruktora na početnim dočasničkim i časničkim dužnostima. Udbina je kao lokacija Središta za obuku odabrana zbog odlične geografske lokacije, dobre prometne povezanosti, blizine ostalih vojnih lokacija za obuku, kao što su vojni poligoni ”Eugen Kvaternik“ Slunj i ”Josip Markić“ kod Knina, Zrakoplovna baza u Zemuniku Donjem, koji pružaju idealne uvijete za provedbu zahtjevne obuke, u što se svakako može pridodati i dva kilometra duga pista na koju može sletjeti većina vojnih zrakoplova.

Ovim činom zaokružili smo proces povratka Hrvatske vojske u općine i gradove u sklopu koncepta novog operativnog razmještaja postrojbi Hrvatske kopnene vojske.

Možete li nam nešto reći o najvažnijim projektima opremanja i modernizacije Hrvatske kopnene vojske u idućem razdoblju?

Svi projekti opremanja i modernizacije Hrvatske kopnene vojske, koji su realizirani, započeti ili se planiraju provesti, orijentirani su ponajprije na proces razvoja i integracije novih sposobnosti, s ciljem povećanja sposobnosti manevra, vatre, zaštite i mobilnosti.

Prije svega mislim na realizaciju započetih projekta opremanja i modernizacije, koji bi trebali biti prepoznati i u novom Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao što su nastavak projekta BOV Patria, projekta BVP Bradley, opremanje puškostrojnicama u NATO-ovu kalibru, projekta PZO sustava kratkog dometa, modernizacija tenkova, opremanje topničkih postrojbi sustavom za upravljanje vatrom, sustava za prikaz zajedničke operativne slike na bojištu, nabava inženjerijskih sredstava, ISTAR i NBKO opreme te neki drugi.

Želio bih istaknuti, kako bez obzira na sve procese modernizacije, preduvjet postizanja i zadržavanja spremnosti snaga nije moguća bez motiviranih, uvježbanih, spremnih pojedinaca i postrojbi, a to je moja odgovornost, kao i odgovornost svih zapovjednika u lancu zapovijedanja u Hrvatskoj kopnenoj vojsci.

Razgovarala Petra Kostanjšak

Snimio Mladen Čobanović