VOJNA POSTROJENJA: Grad u planini

Tajni golemi vojni podzemni kompleksi postali su ”popularni“ u hladnom ratu, kad je svijetu prijetila opća nuklearna kataklizma. Iako je dobar dio podataka vezanih uz američki ”Cheyenne Mountain” obilježen pečatima na kojima piše ”tajno“ i ”povjerljivo“, ono što je poznato zanimljiva je priča, koja je postala aktualnija s pandemijom koronavirusa

Nimalo topao doček – pripadnici američke kopnene vojske i ratnog zrakoplovstva s oklopnim vozilima Stryker na vježbi osiguranja ulaza u ”Cheyenne Mountain” (Foto: USAF)

 

”Molimo da uzmete u obzir da turistički obilazak kompleksa u planini Cheyenne nije moguć,” tako otprilike stoji u zadnjoj rečenici službenog opisa tog postrojenja na internetskoj stranici američko-kanadskog Zapovjedništva za obranu sjevernoameričkog zračnog i svemirskog prostora (North American Aerospace Defense Command- NORAD). Rečenica je prilično blaga jer ako se neovlašteno samo približite ulazu u golemi tunel blizu Colorado Springsa u državi Colorado, vjerojatno će vas odmah presresti i uhititi vojnici naoružani do zuba.

Cheyenne Mountain nije tajni kompleks, njegovo postojanje poznato je još od hladnog rata, čak je i spominjan u blockbusterima kao što su Doktor Strangelove i Terminator. No, 24. ožujka dospio je u mnoge svjetske medije: zapovjednik NORAD-a i NORTHCOM-a (United States Northern Command- Sjeverno zapovjedništvo SAD-a) general zbora Terrence O’Shaughnessy preko Facebooka službeno je priopćio da se dio pripadnika dvaju zapovjedništava zbog pandemije koronavirusa premješta u bazu u planini.

Stražar ispred 25-tonskih čeličnih vrata koja dijele kompleks od ostalog svijeta (Foto: USAF)

 

Vijest je izazvala i negativne komentare o ”vojsci koja se sklanja u bunkere“, pa i teorije urote, poput ”vojska možda zna nešto što drugi ne znaju“. No, objašnjenje zapovjednika je jednostavno: premještanjem iz obližnje zrakoplovne baze ”Peterson“ želi se osigurati da 24-satni nadzor sigurnosti sjevernoameričkog neba ničim ne bude ugrožen, pa niti virusom koji se širi i u američkim oružanim snagama. Najpoznatiji je slučaj onaj s nosača aviona USS ”Theodore Roosevelt“ koji je rezultirao i smjenom te oboljenjem zapovjednika kapetana bojnog broda Bretta Croziera.

Potrebno i primjereno situaciji
Temeljne zadaće NORAD-a (utemeljen 1958.) jesu upozorenja, praćenje i zaštita od prijetnji koje dolaze s neba, od zrakoplova preko interkontinentalnih balističkih projektila sve do tijela iz svemira poput meteora i kometa. NORTHCOM je osnovan 25. travnja 2002. kao reakcija na terorističke napade 11. rujna 2001., intergransko je zapovjedništvo koje štiti SAD i sjevernoameričke teritorije i pruža potporu civilnim organizacijama u različitim ugrozama. Primjerice, bio bi vodeće tijelo ako bi došlo do napada na SAD-a.

Lokacija planine Cheyenne u državi Colorado na američkom srednjem zapadu (Screenshot: Google Maps)

 

U svakom slučaju, NORAD i NORTHCOM među ključnim su vojnim ustrojstvenim cjelinama za izravnu sigurnost teritorija Sjedinjenih Država. Od 2006. godine smješteni su u bazi ”Peterson“, no O’Shaughnessyjeva zapovijed vratila je neke pripadnike u planinu koju su napustili jer tad više nije pružala dovoljno fizičkog prostora za pripadnike, aktivnosti i sustave. Dežurstvo 24/7 opravdanje je za novi-stari smještaj, a smatralo se da će se morati sklanjati samo u slučaju nuklearnog napada (postrojenje može izdržati eksploziju od 30 megatona), a ne pandemije mikroskopski vidljivog virusa. Naravno, za svakog tko ulazi u bunker treba otkloniti i najmanju mogućnost da je nositelj COVID-a 19. ”Rješenje svakako nije optimalno, ali apsolutno je potrebno i primjereno situaciji,” rekao je O’Shaughnessy.

Tone dinamita i granita
Tajni golemi vojni podzemni kompleksi postali su ”popularni“ u hladnom ratu, kad je svijetu prijetila opća nuklearna kataklizma. U zemljama iza željezne zavjese njihovo se postojanje počelo otkrivati tek nakon pada Berlinskog zida, a sigurno je da u Rusiji i Kini čak i danas, u vrijeme Google Eartha, postoje takve lokacije koje ni dandanas nisu otkrivene. S druge strane, iako je dobar dio podataka vezanih uz ”Cheyenne Mountain” obilježen pečatima na kojima piše ”tajno“ i ”povjerljivo“, ono što je poznato zanimljiva je priča. Ideja o probijanju većinom granitne planine za smještaj operativnog središta pojavila se sredinom pedesetih godina,a njezin cilj bio je zaštita od ruskih dugodometnih strateških bombardera i balističkih projektila. Potonji još nisu bili operativni no već su tad bili u američkim projekcijama potencijalnih opasnosti.

Šetnja rijetkih posjetitelja sjevernim ulaznim tunelom dugačkim 1,6 km. Fotografije ostalih dijelova kompleksa rijetko su dostupne (Foto: USAF)

 

Radovi su počeli 1961. u nadležnosti Inženjerskog korpusa Američke kopnene vojske, no uključivali su i privatne kontraktore čiji su djelatnici bili obvezani strogim ugovorima o povjerljivosti. U 367 dana, što je bio vrlo kratak rok, pomoću 1,5 tone dinamita iskopano je više od 700 000 tona granita i oslobođen je prostor za tunele ukupne površine od 20 000 četvornih metara. Troškovi su tad iznosili 142 milijuna dolara, što bi danas bilo otprilike milijardu. Bilo je i problema, naišlo se na trusno područje, no i ono je ojačano betonom i čelikom. Kompleks je proglašen potpuno operativnim 6. veljače 1967., kao NORAD-ovo Središte za borbene operacije. Oduševljeni njegovom veličinom i sigurnošću, djelatnici su ga prozvali osmim svjetskim čudom. Danas ga najčešće zovu vrlo jednostavno: The Mountain (Planina).

Potpuna samodostatnost

Sama planina Cheyenne uzdiže se na 2920 m nadmorske visine, a kroz tunel dolazite u prostor koji do 700 metara pod zemljom krije svojevrsni grad u tunelu s 15 osnovnih objekata, u kojem redovno radi 350 do 500 osoba. Iza dvaju ulaznih čeličnih vrata debljine 0,9 m i mase 25 tona kompleks stalno ili po potrebi ima vlastitu (vojnu) policiju i vatrogasce, trgovinu, medicinsku i stomatološku kliniku, kafić, kapelicu, brijačnicu i objekte za rekreaciju. Takva infrastruktura zahtijeva pa i ima samostalnu opskrbu električnom energijom i vodom te sustave grijanja i hlađenja. Postrojenje leži na 1311 spiralnih čeličnih cijevi, svaka je mase 453 kg i služe za amortizaciju potresa koje izazivaju nuklearne eksplozije.

Tijekom pedesetak godina, ”Cheyenne Mountain” bio je dom ili su ga koristile razne postrojbe i državne sigurnosne institucije, a prostori su modernizirani, pregrađivani ili prenamijenjeni, često uz pomoć renomiranih namjenskih tvrtki kao što su Lockheed Martin i Raytheon. Primjerice, potonja je tvrtka 2015. pobijedila na natječaju koji je tražio premještanje ključnih komunikacijskih sustava iz Petersona u planinu jer su ondje zaštićeni od razornog učinka elektromagnetskog pulsa. Povodom 60. obljetnice NORAD-a, “bunker“ je u rujnu 2018. nakon petomjesečnog dogovaranja s vojskom ekskluzivno obišao Michael Behar, novinar popularnog časopisa Air & Space. Od točke do točke vozili su ga kombijem, počevši od ulaznog tunela dugog 1,6 km.

Pripadnik Američke ratne mornarice polaže svečanu prisegu u jednom od golemih spremnika s pitkom vodom, nekoliko stotina metara pod zemljom (Foto: US Navy)

 

U izvrsnoj reportaži Behar je opisao neklasificirane dijelove postrojenja, uključujući ”područje za industrijsku potporu“, prostoriju čiji je svod ojačan sa 115 000 čeličnih vijaka kako bi se spriječilo bilo kakvo urušavanje. Ondje je šest osmocilindričnih generatora, svaki veličine motora lokomotive, te 1500 akumulatora. Obližnji spremnik s dizelskim gorivom ima kapacitet oko dva milijuna litara, a bazen s vodom izdubljen u granitu dugačak je poput nogometnog igrališta i dubok 15 m. Može opskrbljivati godinu dana 250 djelatnika vodom za piće, ali i za održavanje osobne higijene. No, niti to nije granica jer su pukom srećom inženjeri tijekom kopanja naišli na prirodni izvor koji ”proizvodi“ 530 000 l vode dnevno.

Glavno trojstvo

U tekstu se može pročitati i kako boravak u Planini nikako nije neuobičajen za djelatnike NORAD-a i NORTHCOM-a, koji su inače smješteni u bazi ”Peterson“, jer u bunkeru provode oko stotinu vježbi godišnje. Novinar je na simulaciji čak pratio kako se može zabilježiti lansiranje projektila daleko od SAD-a, a potom pratiti projektil i projicirati poziciju njegova željenog udara. Uloge dvaju zapovjedništava njegovi su domaćini kratko opisali riječima: ”NORAD procjenjuje, NORTHCOM brani.” U tekstu je navedeno i s kojim se osobama i institucijama uspostavlja kontakt iz Planine u slučaju određene ugroze, od predsjednika SAD-a i njegove administracije do vodećih generala nadalje. U slučaju pandemije, obavješćuje se Ministarstvo zdravstvenih i humanitarnih usluga. Dakle, iz bunkera se definitivno ne sudjeluje samo u vojnim operacijama.

”Cheyenne Mountain” dio je ”glavnog trojstva“, tj. postrojenja koja su temelj za provedbu američkog programa Kontinuitet vlasti (Continuity of Government-COG). On podrazumijeva funkcioniranje temeljnih poluga vlasti i u slučaju najvećih katastrofa. Ostale dvije lokacije su: vojni podzemni kompleks ”Raven Rock” u Pennsylvaniji (nazivaju ga i Malim Pentagonom) te civilno Središte za hitne operacije ”Mount Weather” u Virginiji. Pandemija koronavirusa, vjerujemo, neće biti kataklizmična poput nuklearnog rata, no sigurno je da je zaposlila djelatnike svih triju postrojenja.

Domagoj VLAHOVIĆ