Vojna potrošnja 2014.

Ukupan iznos koji zemlje izdvajaju za obranu pada već treću godinu zaredom. To je prva zanimljivost koju vrijedi istaknuti iz analize neovisnog Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) u nedavno objavljenom izvješću za proteklu godinu

Vojnici zemalja s najvećim proračunom: kineski časnik i američki dočasnik na međunarodnom vojničkom natjecanju u streljaštvu u Australiji (Foto: US DoD)

Divovski iznos od 1776 milijardi dolara koliko su zemlje 2014. potrošile na oružane snage pokazuje neznatan, ali ipak pad od 0,4 % u odnosu na 2013. godinu. Analitičari najuglednijeg svjetskog instituta iz tog područja, SIPRI-ja, zaključili su i da se na oružje te obrambene sustave troši 2,3 posto svjetskog BDP-a.
Ukupan je pad prije svega rezultat smanjenja potrošnje Sjeverne i Južne Amerike, u prvom redu SAD-a, te zapadne i srednje Europe. Naime, zemlja koja u svijetu i dalje uvjerljivo najviše troši na obranu, u odnosu na 2013. smanjila je obrambeni proračun za zamjetnih 6,5 posto i 2014. potrošila samo 610 milijardi dolara. Među europskim zemljama uvelike se ističe Albanija, koja je skresala potrošnju za više od četvrtine (26 %), te one koje su još uvijek snažno pogođene gospodarskom krizom (Portugal 12 %, Grčka 11 %, Italija 8,8 %, čak 25 % u odnosu na 2008.). U Italiji zadnje smanjenje znači prilične tri milijarde dolara.

Nedodirljivi SAD
Kao i na drugim najrazličitijim rang-listama, i na ovoj najviše pažnje privlače oni koji su na vrhu. Dakle, SAD je nedodirljiv, spomenute su milijarde dolara 3,5 % njegova bogatog BDP-a. Lagani je pad posljedica zakona iz 2011. o kontroli proračuna, a 2015. trebao bi biti usporen. Drugoplasirana je NR Kina čija obrambena industrija opskrbljujući oružane snage doživljava pravu ekspanziju, a izdvaja svega 2,1 %, što je otprilike 216 milijardi dolara. No, to je 167 % veći iznos nego na rang-listi iz 2005., a 2014. izdvojeno je 9,7 % u odnosu na 2013. godine. Treća je Rusija koja troši sedam puta manje nego SAD, ali je u odnosu na 2005. povećala potrošnju za 97 %, a 2014. za 8,1 % više nego godinu prije. Slično zvuči i povećanje Saudijske Arabije (4. mjesto) od 112 % u odnosu na 2005. i 17 % u odnosu na 2013., te Ujedinjenih Arapskih Emirata (14. mjesto) koje je 135 % veće nego 2005. Na petom i šestom mjestu su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, unatoč stalnim smanjenjima potrošnje.

Australski skok
Dakle, u poretku prvih šest nema promjena u odnosu na 2014., ali zato je Indija pala sa 7. na 9. mjesto, tj. zamijenila se s Japanom. Između njih ostala je Njemačka. Jednako tako, na 11. je mjesto došao Brazil spustivši Italiju za jednu poziciju. Trinaesta je Australija povećala potrošnju za zamjetnih 6,8 % i to nakon tri godine rezova.
Vratimo se pregledu po kontinentima. Dok zapad uglavnom steže remen, područje Azije i Oceanije uložilo je u obranu 5 % više nego 2013., ali mnogoljudna Indonezija smanjila je za 10 %. Iz SIPRI-ja kažu da je to vjerojatno kratkog vijeka jer je ta otočna zemlja objavila vrlo ambiciozne planove opremanja oružanih snaga, koji uključuju i domaću industriju. Bliski istok uložio je 5,2 % više, ali primjetan je pad Omana od 20 %, što nije neobično primijeti li se da je ta zemlja s 2011. na 2012. gotovo udvostručila obrambenu potrošnju i aktualni je svjetski lider po izdvajanjima u odnosu na BDP (zamalo 12 %!). Velika su izdvajanja karakteristika uglavnom afričkih i bliskoistočnih zemalja (Alžir, Angola, Čad, Južni Sudan, Libija, Kongo, Izrael, Saudijska Arabija, UAE…).

Charles de Gaulle jedini je francuski nosač aviona. Francuska je vojna potrošnja pala 3,2 posto od 2005. do 2014., ali proračun je još uvijek iznad 2 % BDP-a (Foto: Marine Nationale)

Rekordni brojevi u Africi
Zemlje Srednje Amerike i Kariba povećale su potrošnju za 9,1 %, a Južne Amerike smanjile za 1,3 posto. U oči upada Venezuela, sa smanjenjem za trećinu ili 34 %, ali veliki je Meksiko zato u zadnju godinu dana potrošio 11 % više, što je i posljedica uporabe oružanih snaga u borbi protiv narkokartela. Odlučnost u tome Meksiko pokazuje najavom daljnjeg povećanja od 10 %. Argentina je poskočila za 8,5 %, a golemi je Brazil ponešto usporio svoj gospodarski rast, a pada i vojna potrošnja, za 1,7 % tijekom 2014. Glede Sjeverne Amerike, smanjenju SAD-a pridružila se i Kanada s milijardu dolara manje nego 2013. godine.
Među kontinentima rekorder je Afrika s ukupnim povećanjem od 5,9 %. Od 2005. za vojnu potrošnju izdvaja 91 % više nego 2005. te je 2013. dosegnut iznos od 50,2 milijarde dolara, što je manje od pojedinačne potrošnje šest prvoplasiranih zemalja sa SIPRI-jeva popisa. Povećanju više pridonose zemlje sjeverne Afrike, ali i supsaharska Afrika ima uzlazne trendove. Iz tog donjeg dijela kontinenta dolaze i najekstremniji pomaci u brojevima. Dok je Republika Kongo 2014. povećala potrošnju za 88 %, Namibija za 47 %, Zambija za 23 % i Gvineja za 22 %, Malavi ju je smanjio za 27 %. Najmnogoljudnija afrička zemlja Nigerija smanjila je za 9,3 % na 2,3 milijarde dolara, a to je ipak 79 % više nego 2005. godine.

NATO-ova preporuka
Gotovo istodobno s analizom svjetske vojne potrošnje, sredinom travnja SIPRI je objavio i posebnu analizu vojne potrošnje u Europi s obzirom na krizu u Ukrajini, koja je upravo 2014. došla do vrlo intenzivnog stupnja, odnosno oružanog sukoba. Kriza je dovela do niza apela za povećanje prilično snižene potrošnje, posebno u zapadnoj i srednjoj Europi, a Sjevernoatlantski savez na samitu u Walesu i službeno je objavio potrebu da se ulaganja u obranu po zemljama povećaju barem do preporučenih 2 % BDP-a.

Afrički rekorderi: Republika Kongo potrošila je 2014. na vojsku 88 % više nego godinu prije (Foto: US AFRICOM)

SIPRI-jeva analiza, detaljnija od one o kojoj smo govorili u gornjem dijelu teksta, prvo se osvrće na Ukrajinu koja je 2014. potrošila 1,7 milijarde dolara, 23 % više nego 2013. godine. Međutim, za 2015. vlasti su odredile proračun za “obranu i sigurnost” koji bi trebao brojiti više nego dvostruku sumu od 3,9 milijardi dolara. Od toga bi 1,8 milijardi išlo na OS, 318 milijuna na novoustrojenu Nacionalnu gardu, a 273 milijuna za državna jamstva nacionalnoj obrambenoj industriji. Rusija je 2014. dio povećanja potrošnje uložila u modernizaciju OS-a, primjerice avionima Su-34 i PZO sustavom S-400. Tijekom 2015. Putin namjerava povećati potrošnju za još 15 %, a u dvije je sljedeće godine stabilizirati. Većina će novih sredstava ići na opremanje i modernizaciju. Ulaganja za 2015. ipak će biti manja nego što su bila predviđena prije krize, uzrok su pad cijena nafte i plina, devalvacija rublja i međunarodne ekonomske sankcije.

Ukrajinski vojnici na vježbi. Obrambeni je proračun povećan, a 2015. trebao bi rapidno rasti (Foto: Ministry of Defence of Ukraine)

Desetogodišnji plan
Poljska bi mogla 2015. ući u maleno društvo članica NATO-a čija će obrambena potrošnja dosegnuti 2 % BDP-a, a povećanje iz 2014. (13 %) trebalo bi ove godine biti nadmašeno (19 %). Na početku desetogodišnjeg plana modernizacije OS-a (od 2013. do 2022.), odredila je svotu od 35 milijardi dolara za novu ili moderniziranu vojnu opremu, ali kriza ubrzava njegovu provedbu. Među ključnim su nabavama borbeni i transportni helikopteri (32 + 70), plovila i sustavi za obalnu obranu, 97 besposadnih letjelica, nekoliko stotina tenkova i drugih oklopnih vozila te JASSM krstareći projektili za borbene avione F-16.
Švedska, koja nije u NATO-u, ali surađuje s njim i aktivna je u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a, planira povećanje obrambenog proračuna na prijedlog Parlamentarnog odbora za obranu. To ipak ne bi trebalo biti rapidno povećanje, oko 12 % u razdoblju od pet do sedam godina, i velikim bi dijelom otišlo na opremanje borbenim avionima Gripen E, četirima transportnim avionima, povećanje broja podmornica s četiri na pet, modernizaciju sedam ratnih brodova, jačanje obalne obrane i PZO-a. Rebalansi obrambenog proračuna povećali su ga 2014. za 5,9 %.

Povećanje vojne potrošnje u Poljskoj velik je poticaj ne samo za sigurnost zemlje, nego i za razvoj domaće obrambene industrije. Na fotografiji je poljski koncept tenka PL-01 (Foto: Obrum)

Kraj zastoja
Tri su baltičke zemlje od ulaska u NATO 2004. godine povećavale obrambenu potrošnju, ali s pojavom gospodarske krize počele su je radikalno smanjivati. Od 2007. do 2010. Estonija je rezala za 32 %, Latvija od 2007. do 2012. za 55 %, a Litva 39 % od 2008. do 2011. godine. Estonija je 2014. bila u “klubu 2 %”, a Latvija i Litva na malih 0,9, odnosno 0,8 %. Tijekom 2015. svi pripremaju radikalne skokove prema gore: Estonija 7,3 %, Latvija 14,9 %, a Litva čak 50 %!
SIPRI-jevi analitičari zaključuju da bi ukrajinska kriza mogla jasno označiti zastoj smanjivanja obrambene potrošnje u zapadnoj i srednjoj Europi te da je samit u Walesu ojačao status NATO-ove preporuke o 2 % BDP-a koji bi članice trebale izdvajati za obranu. Ipak, velika su povećanja u većini zemalja malo vjerojatna, osim u slučaju eskalacije ukrajinske krize, što je scenarij koji nitko ne bi želio.


SIPRI-jeva baza podataka vojne potrošnje uključuje izdatke za:
– oružane snage, uključujući mirovne snage
– ministarstva obrane te vladine agencije uključene u obrambene projekte
– paravojne postrojbe, kad se procijeni da se uvježbavaju i opremaju u vojne svrhe
– vojne svemirske aktivnosti.
Takva potrošnja treba uključivati:
-vojno i civilno osoblje, uključujući mirovine i socijalne usluge za osoblje
– operacije i održavanje
– nabavu
– vojno istraživanje i razvoj
– vojnu pomoć (u vojnoj potrošnji zemlje donatora).
Isključene su civilna obrana i sadašnja potrošnja vezana uz prijašnje vojne aktivnosti kao što su povlastice za veterane, demobilizaciju, konverziju i uništenje naoružanja.


pripremio Domagoj VLAHOVIĆ