U Zbirci zastava i zastavnih vrpci nalazi se nekoliko zastava tematski vezanih uz Prvi svjetski rat. Te zastave, s obzirom na temeljnu zadaću – društvenu komunikaciju, i u skladu s tim na način korištenja i njihove tipološke značajke, spadaju u skupinu vojnih zastava, odnosno u skupinu državnih i pomorskih zastava. Spomenutu skupinu zastava s obzirom na povijesnu problematiku možemo okarakterizirati državnim zastavama zemalja sudionica rata iz obaju tabora (Centralnih sila i Antante). To su zastave: Austro-Ugarske Monarhije, vladarske kuće Habsburg, Kraljevine Italije i SAD-a.

Posljednje promjene u izgledu austrijskih vojnih zastava – pukovnijskih i bataljunskih, bile su povezane s promjenama koje su uslijedile nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe (1867.). Tako su pukovnijske i bataljunske zastave redovite carske i kraljevske vojske kao i zastave domobranskih pukovnija dočekale ne samo početak, nego i kraj rata bez ključnih promjena u njihovoj simbolici i tipologiji. Osim što su pod tim zastavama vojnici odlazili na bojišnicu, te su zastave bile sastavni dio ceremonijala u vojarnama prilikom polaganja prisege, dodjele odlikovanja i dr., što nam dokumentiraju stranice Ilustrovanog lista i originalne fotografije. Neke od tih ovjekovječenih zastava postale su dijelom muzejskog fundusa 1919., poput pukovnijske zastave 53. zagrebačke pješačke pukovnije. Uz to, u inventarnom zapisu stoji napomena ”barjak je nepropisno renoviran za vrijeme svjetskog rata, u kojem je jako trpio” koja potvrđuje činjenicu da su se iste pukovnijske i bataljunske zastave koristile više desetljeća. Nove su bile samo zastavne vrpce koje su se prigodno izrađivale i bile namjenski vezane za pojedine pukovnijske (rjeđe bataljunske) ceremonijale. Svojim su izvedbama vrpce pružale mogućnost isticanja hrvatskih boja, pa je tako na koplju pukovnijske zastave 16. pješačke pukovnije (HPM/PMH-2147) bila privezana vrpca koja je kombinacija crno-žutih monarhijskih boja i hrvatske trobojnice.

U zbirci su brojnije zastupljene pukovnijske zastave redovite carske i kraljevske vojske negoli pukovnijske zastave ugarsko-hrvatskog domobranstva. Detaljan opis ceremonijala prigodom povratka s ratišta slavne zastave 25. zagrebačke domobranske pješačke pukovnije (nakon gotovo dvogodišnjeg izbivanja) donosi Ilustrovani list (br. 18 od 29. travnja 1916.) u članku ”Povratak zastave 25. domobranske pukovnije u Zagrebu”. U članku piše: ”…okićenu zastavu pronio je Zagrebom pričuvni časnik Luka Dragić”. (Autorica teksta i kataloških jedinica: mr. sc. Jelena Borošak Marijanović, muzejska savjetnica)

Tekst i foto: Hrvatski povijesni muzej