U muzeju u splitskoj tvrđavi Gripe posjetitelji odnedavno mogu razgledati nekadašnju izložbu koja je prerasla u zbirku. Izvorno je posvećena 150. obljetnici izuma torpeda, a prati je i prigodna iznimno kvalitetna publikacija

 

Hrvatski pomorski muzej Split smjestio se na brežuljku na koji, čak i ako krenete pješice, možete relativno brzo stići šetnjom od Rive. Prostorije su mu unutar tvrđave Gripe, koja je sama po sebi atraktivna svima koji vole povijest, a izgrađena je sredinom XVII. stoljeća (opširnije v. Tvrđava Gripe, HV, br. 579).

Volite li i muzeje? Pomorski muzej jedan je od mnogobrojnih malih dragulja skrivenih po Hrvatskoj, mjesto koje nije poznato poput nekih drugih ustanova, no svakako ga vrijedi posjetiti. Da se razumijemo, zbirke nisu bogate po broju izložaka, no na to je utjecao niz razloga iz povijesti Muzeja (osnovan je 1925.), kao i iz njegova aktualnog trenutka, u kojem ipak traži primjereniju lokaciju. Naime, u svijetu je uobičajeno da se domovi pomorske povijesti nalaze uz obalu, u lukama. Bez obzira na sve, svaki istinski prijatelj i poštovatelj prebogate hrvatske pomorske povijesti na Gripama će naći puno toga zanimljivog i jedinstvenog.

Ipak, problemi smještaja neke su druge teme, makar je bilo neizbježno dotaknuti ih se tijekom posjeta Muzeju, u kojem nas je primila kustosica Petra Blažević. A za posjet smo imali vrlo konkretan razlog – Zbirku torpeda. Početkom godine izlošci HPM-a povezani s tim izumom hrvatske pameti izdvojeni su iz nekadašnje Zbirke oružja i oružanih sustava. Na taj način Muzej je odao potrebno priznanje činjenici da je prošlo stoljeće i pol otkad je kapetan fregate Ivan Blaž Vukić Luppis osmislio sustav koji će postati temelj ubojitog oružja, no i općenitog razvoja tehničke kulture te industrije u riječkom području (v. Torpedo – proizvod hrvatskog uma i duha, HV, br. 479).

Splitski projekt nije jedini te vrste. Prije nekog vremena u suradnji Muzeja grada Rijeke i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka pojavila se izložba Prvi na svijetu – 150 godina riječkog torpeda (istoimeni tekst HV, br. 507). Vjerujemo da sličnih inicijativa ima još, no vratimo se zbirci u Splitu. Prostorija u Muzeju u koju je smještena nije velika. Bez obzira na to, Petra Blažević, suautorica krajem 2016. otvorene izložbe Jadran, kolijevka paklenog stroja: 150 godina Luppis-Whitehead torpeda, iz koje je zbirka i nastala, napravila je s kolegom Ljubomirom Radićem dobar posao.

 

Kombinacija izložaka, opisa i fotografija

Zbirka je koncipirana tako da ćete njezinim obilaskom razgledati vrijedne predmete od kojih su neki jako stari. Najistaknutiji su bojna glava torpeda iz 1866. i repni dio torpeda iz 1868., koji su, iako ne pripadaju istom sustavu, najstariji sačuvani dijelovi Luppis-Whiteheadova torpeda na svijetu. S druge strane, kombinacijom izložaka, opisa, priča i fotografija steći ćete uvid i u konstrukciju, funkcioniranje, povijesni razvoj torpeda i još mnogo toga. Obilazak od pola sata – sat vremena čak će i potpunom laiku brzo dati natprosječno znanje.

Da bi priča bila još bolja, izložba i zbirka nisu jedini projekti koje je dvojac Blažević-Radić povodom 150. obljetnice torpeda pokrenuo zajedno s institucijama i suradnicima. U izdanju Hrvatskog pomorskog muzeja Split, u prosincu 2018. i s potpisom navedenih autora izišla je publikacija istog imena kao i spomenuta izložba: Jadran, kolijevka paklenog stroja: 150 godina Luppis-Whitehead torpeda. Ne pretjerujemo s pohvalama kad kažemo da su na sto stranica velikog formata autori dali konačni pečat svojem sveobuhvatnom pristupu tehnološkom i povijesnom značaju torpeda te činjenici da je osmišljen u našim krajevima.

Publikacija na hrvatskom i engleskom jeziku sumira splitsku zbirku, ali i izloške koje možemo naći na drugim lokacijama u Hrvatskoj, no također ima zadaću naučiti, ali i zainteresirati sve koji o torpedu razmišljaju tek kao o oružju. Kao osnovnu ideju izložbe, a vjerujemo i knjige i zbirke, autori navode: “Torpedo je izuzetan izum, ali svi trebaju raditi na tome da ga se koristi što manje i u konačnici da ga se prestane koristiti.”  

Domagoj VLAHOVIĆ

Foto: Mladen ČOBANOVIĆ