U Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991./1995. otvorena je 6. listopada gostujuća izložba Muzeja grada Karlovca pod nazivom 110. brani svoj rodni grad. Izložbu je otvorio izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda umirovljeni general-pukovnik Dragutin Repinc

Muzej grada Zagreba već niz godina u prostoru Memorijalnog centra raketiranja Zagreba 1991./1995. obilježava obljetnice zračnog napada na Banske dvore i Gornji grad 7. listopada 1991. Na obilježavanjima tog važnog događaja dosad su izlagali brojni sudionici i stručnjaci, a predstavljena je i fotomonografija u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. U povodu 32. obljetnice zračnog napada na Banske dvore, Muzej grada Zagreba otvorio je gostujuću izložbu 110. brani svoj rodni grad, koja dolazi iz Muzeja Domovinskog rata Karlovac-Turanj. Izložbom 110. brani svoj rodni grad odaje se počast karlovačkoj 110. brigadi ZNG-a/HV-a, koja je postavila temelje obrane grada Karlovca u Domovinskom ratu.

Na otvorenju izložbe bio je Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata; Dubravko Derk, načelnik Policijske uprave karlovačke od 1993. do 1999. godine; Ivan Kolenc, ratni zapovjednik 3. bojne 110. brigade; Josip Bencetić, ratni načelnik inženjerije 110. brigade. Izložba obuhvaća fotografije na kojima su prikazani pripadnici 110. brigade od 1991. do 1995. godine. Prikaz je kronološki, od prvih borbenih zadaća u Lasinji i Topuskom, preko obrane karlovačkog predgrađa Turnja (poznatog kao Mali Vukovar), preko različitih borbenih položaja Brigade na cijelom Zbornom području Karlovac, pa sve do operacije Oluja. U operaciji Oluja, 110. brigada, tada već preustrojena u 110. domobransku pukovniju, uspješno je izvršila svoju zadaću i izbila na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj prvi je put spomenutu izložbu otvorio na 30. obljetnicu Brigade, sa simboličnih 30 fotografija.

Impresivan ratni put

Strateška važnost obrane Karlovca vidljiva je pri samom pogledu na zemljopisnu kartu. Od Karlovca do državne granice sa Slovenijom samo je 12 kilometara zračne linije. Sjeverni i južni dio Hrvatske teritorijalno su povezani isključivo područjem današnje Karlovačke županije, područjem koje je 1991. godine bilo 53 posto okupirano. Padom Karlovca, Hrvatska bi bila presječena na dva dijela, a put prema glavnom gradu Zagrebu bio bi otvoren za agresora. Toj se namjeri agresora suprotstavila 110. brigada Zbora narodne garde. Prvi pripadnici Brigade mobilizirani su 28. lipnja 1991. godine. Brigadi je tad pristupilo 208 dragovoljaca, koji su činili tu prvu postrojbu ZNG-a u Karlovcu. Tad je mobilizirana 1. bojna i dio Zapovjedništva 110. brigade.

Brigada je prvu borbenu zadaću imala 30. srpnja 1991., odlaskom dijela postrojbe u Lasinju, sa zadaćom osiguranja Lasinje i okolnih sela te mosta na rijeci Kupi. Slijedile su borbene zadaće u Topuskom, na Slunjskim brdima i u Turnju. Brigada je sudjelovala u zauzimanju vojarni i vojnih skladišta te u borbenim djelovanjima izvan Karlovca: kod Ogulina, Vaganca, Drežnik Grada, Cetingrada i Slunja. Mobilizacija 2. bojne 110. brigade ZNG-a izvršena je 13. kolovoza 1991. godine. Novopridošli pripadnici odmah se uključuju u borbene zadaće na Slunjskim brdima te u Topuskom i Lasinji. Tijekom 1991. godine 110. brigada bila je glavni nositelj svih aktivnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na širem karlovačkom području. Zanimljivo je istaknuti kako je dio izložbenog postava i zastava Brigade. Zastavu je Brigada dobila na svoju prvu obljetnicu, 1992. godine, a ručno su je izvezle sestre karmelićanke. Brigada je stavljena u pričuvu 31. listopada 1992. Djelatan ostaje samo uži dio Zapovjedništva Brigade i bojni te Interventna satnija i postrojbe na obuci. Ponovnim ugrožavanjem sigurnosti ratnim djelovanjem velikosrpskog agresora prema Karlovcu, početkom rujna 1993. godine 110. brigada ponovno je mobilizirana, a njezini su dijelovi angažirani na najzahtjevnijim dijelovima bojišnice. U postrojbama 110. brigade bilo je 7920 branitelja. Za slobodu i neovisnost 109 ih je položilo život, a više od 400 je ranjeno.

TEKST i Foto: Tomislav Vidaković