Trenutačna je epidemiološka situacija u Hrvatskoj vojsci i Ministarstvu obrane zadovoljavajuća, a načelnik Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu spec. epidemiolog brigadir Vedran Čilić ističe kako se svi pripadnici trebaju pridržavati svih uputa i preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ-a, prije svega o ograničenom broju okupljanja, fizičkog distanciranja, nošenja maske i pranja ruku

Kao i u svim drugim područjima društva, epidemija koronavirusa znatno je utjecala na način ponašanja i aktivnosti u Ministarstvu obrane i svim postrojbama Hrvatske vojske, a od svih se pripadnika očekuje poštivanje svih epidemioloških preporuka i uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Epidemiološku situaciju od samog početka prati pet epidemioloških timova Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu Vojnog zdravstvenog središta Zapovjedništva za potporu uz provođenje epidemioloških izvida i mjera u postrojbama i drugim vojnim kolektivima te dva analitička tima koji prate ukupne podatke i operativni tim na dnevnoj bazi.

Od prvog slučaja oboljenja u Hrvatskoj vojsci do danas provode se epidemiološki izvidi, anketiranja oboljelih, obrada njihovih kontakata uz izdavanje mjera izolacije i samoizolacije. Kad je riječ o prevenciji, Odjel je započeo s preventivnim djelovanjem i prije pojave prvog slučaja oboljenja u Hrvatskoj te su još u siječnju upućeni prvi informativni i edukativni dopisi o bolesti COVID-19. Pokrenut je također postupak nabave zaštitne opreme i dezinfekcijskih sredstava.

Trenutačna je epidemiološka situacija u OSRH i MORH-u zadovoljavajuća. Od početka epidemije u OSRH ukupno je testirano 700 pripadnika, od toga je trenutačno 59 oboljelih, a u samoizolaciji 119 pripadnik. U misijama i MVO-u nemamo pozitivnih pripadnika, niti u samoizolaciji,” kaže načelnik Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu spec. epidemiolog brigadir Vedran Čilić. Riječ je o podacima zaključno s 25. studenog 2020.

Naglašava kako se u sprečavanju širenja SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, i nadalje, sve do primjene učinkovitog cjepiva, treba pridržavati triju osnovnih i jedinih mjera koje su učinkovite u prevenciji širenja bolesti: fizičkog distanciranja – izbjegavanje bliskog osobnog kontakta u razmaku od najmanje dva metra u zatvorenom prostoru i 1,5 metra u otvorenom prostoru, nošenja maske za lice na ispravan način (preko usta i nosa) u zatvorenim prostorima i na otvorenom, gdje nije moguće ispoštovati mjeru fizičkog distanciranja, te učestalog pranja i dezinfekcije ruku.

“COVID-19 je bolest s dva lica. Kad uđe u opću populaciju relativno je bezopasan, no u osjetljivoj populaciji (bolnički odjeli, rehabilitacijski centri, domovi umirovljenika…) širi se velikom brzinom i jako je prijemčiv,” ističe dr. Čilić te napominje kako vojna populacija  ne spada u tu kategoriju.

Uobičajeni simptomi bolesti COVID-19 jesu kašalj, povišena tjelesna temperatura, dispneja/nedostatak zraka, te nagli gubitak mirisa i okusa ili promjena okusa. Međutim, kaže dr. Čilić, neki bolesnici mogu imati nespecifične simptome poput glavobolje, bolova u zglobovima i mišićima (artralgije i mijalgije), osjećaja iznemoglosti, gastrointestinalnih smetnji s ili bez povišenja tjelesne temperature.

“Kod pojave bilo kojeg simptoma, odnosno znaka bolesti osnovno je i presudno da osoba ostane kod kuće i odmah se javi svojem izabranom liječniku (civilnom ili vojnom), koji će poduzeti potrebne dijagnostičke postupke kako bi potvrdio ili ne dijagnozu COVID-19, jer treba imati na umu da svaka akutna respiratorna bolest nije i ne mora biti COVID-19,” objašnjava dr. Čilić.

Izolacija oboljelih

Međutim, napominje dr. Čilić, već i kod same sumnje da je riječ o bolesti COVID-19 oboljela osoba mora se fizički izolirati od svojih ukućana i ostati u izolaciji do dobivanja nalaza RT-PCR testa na SARS-CoV-2. Ako je nalaz pozitivan, oboljela osoba mora ostati u izolaciji deset dana od pojave prvih simptoma. Izolacija može trajati i duže od deset dana, a to ovisi o kliničkom stanju oboljele osobe.

“Mjeru izolacije može izreći nadležni vojni ili civilni epidemiolog ili izabrani liječnik oboljele osobe. Međutim, važno je znati da epidemiolog provođenjem epidemiološke ankete oboljele osobe mora detektirati njezine bliske kontakte, te ih staviti u samoizolaciju u trajanju od deset dana. Ovaj je postupak od presudne važnosti za sprečavanje širenja infekcije u civilnoj i vojnoj populaciji. Bitno je da se svaka oboljela osoba javi vojnom epidemiologu, kako bi se moglo provesti aktivno traženje kontakata u vojnom kolektivu i provesti sve potrebne preventivne mjere u cilju sprečavanja daljnjeg širenja infekcije,” naglašava dr. Čilić.

Kad je riječ o dezinfekciji prostora u kojem je boravila oboljela osoba, o tome odlučuje vojni epidemiolog, a uobičajeno se provodi čišćenje i dezinfekcija prostora prema važećoj uputi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

“Vojni epidemiolog odlučit će treba li dezinfekciju prostora provesti ekipa Odjela za veterinu Vojnog zdravstvenog središta,” pojašnjava dr. Čilić.

Problem su asimptomatske osobe jer one ne znaju da su inficirane, a prijenosnici su virusa na zdravu osobu. U kojoj mjeri i kad su takve osobe infektivne ne može se sa sigurnošću reći, navodi dr. Čilić, jer nema dovoljno znanstvenih istraživanja u tom pogledu. Uobičajeno je inficiranu osobu smatrati zaraznom jedan do dva dana prije izbijanja simptoma pa do petog dana bolesti.

“Svi pripadnici Oružanih snaga i Ministarstva obrane trebaju se pridržavati svih uputa i preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ-a, prije svega o ograničenom broju okupljanja, fizičkog distanciranja, nošenja maske i pranja ruku. Navedene su mjere za sada jedini alati u sprečavanju širenja infekcije SARS-CoV-2 i porasta broja oboljelih od bolesti COVID-19,” zaključuje na kraju dr. Čilić te dodaje kako je trenutačno stanje infodemije takvo da dnevno iziđe oko dvjestotinjak stručnih članaka na razini Svjetske zdravstvene organizacije i drugih specijaliziranih kuća, a da nitko do sada nije dao niti jedan konkretan odgovor na ovu pandemiju što običnom čovjeku djeluje zbunjujuće.

Pripremila: Martina Butorac

Foto: Mladen Čobanović, Filip Klen