U zadnjih godinu dana našu svakodnevicu zamijenio je rad od kuće, online nastava, ograničeni izlasci i reducirana druženja. Ovo je situacija u kojoj nemamo kontrolu nad svojim životom, što dovodi do pojave osjećaja bespomoćnosti…

Situacija u kojoj se nalazimo zbog pandemije COVID-19 za sve nas je (relativno) nova i pred nas stavlja izazove, a potresi koji su zadnjih godinu dana pogodili Hrvatsku dodatno su pojačali osjećaj gubitka kontrole te kod mnogih izazvali strah i dodatnu nesigurnost. Našu je svakodnevicu zamijenio rad od kuće, online nastava, ograničeni izlasci i reducirana druženja. Ovo je situacija u kojoj nemamo kontrolu nad svojim životom, što dovodi do pojave osjećaja bespomoćnosti.

Takvo stanje može izazvati niz stresnih reakcija (nesanicu, osjećaj nesigurnosti, uznemirenost, anksioznost), zdravstveno rizična ponašanja (pojačanu uporabu duhana, alkohola), pojačanu neravnotežu između radnog i privatnog života te pojavu psihosomatskih simptoma (nedostatka energije, bolova, nelagode, osjećaja gušenja…), ali i ponašanja kao što su nekontrolirana uporaba medicinskih sredstava zaštite. Sve to značajno može narušiti naše mentalno zdravlje, ali može dovesti i do razvoja ili pogoršanja mentalnih poremećaja (depresivnih, anksioznih, PTSP-a…). Važno je razumjeti da su strah, nemir, tuga, ljutnja, zbunjenost normalne reakcije na pandemiju, ali i na ograničavanje uobičajenih aktivnosti te su kao takve normalne i zdrave ljudske emocije u susretu s nepoznatim. Na kratko nas vrijeme te emocije aktiviraju, podržavaju racionalan oprez, fokusiraju ponašanje i pomažu u nošenju sa situacijom, međutim ako te emocije traju dulje, kao što je sada slučaj, mogle bi se “nakupiti”, pa je potrebno disciplinirano i aktivno “čuvati glavu”, organizirati se i stvoriti zdrave rutine kojima ćemo umanjiti probleme:

Oprezno s informacijama: Poželjno je informirati se, ali birajte izvore i količinu izloženosti. Ako vas vijesti uznemiruju ili zbunjuju, ali čak i ako se “dobro nosite sa svime”, ograničite vrijeme koje provodite slušajući i čitajući novosti, kao i općenito vrijeme na ekranima, osobito prije spavanja.

Organizirajte si nove rutine: Iziđite iz kreveta i pidžame, istuširajte se, skuhajte si kavu, vježbajte. Ako vam vaša tipična rutina nije ugodna, sad je prilika da je promijenite. Vježbajte i prihvaćanje ove situacije sa znanjem da će i ona jednom proći. Više će nam pomoći stav “Ovo je situacija iz koje mogu nešto dobro izvući”, nego “Poludjet ću”.

Povežite se, budite u kontaktu: U ovoj nam je situaciji tehnologija dragocjena – zadržite kontakte s prijateljima i članovima obitelji, no pazite da pandemija ne bude jedina tema razgovora.

Ako vas je u kući previše: U vremenu učestalijeg rada od kuće i online nastave, sama činjenica da su svi stalno zajedno može dodatno pojačati emocije. Tad je jako važno uspostaviti dnevnu rutinu svih ukućana (raspored obroka, čišćenja, treninga, radnih obveza). Također, treba imati na umu da svakom treba mjesto i vrijeme za sebe, pa čak i najmanjim članovima obitelji, stoga je poželjno pronaći vrijeme za aktivnosti koje radite zajedno (kuhanje, objedovanje, igranje, vježbanje), ali i za aktivnosti kojima se svatko posvećuje sam.

Krećite se: Nedovoljno tjelesne aktivnosti može izroditi dosadu i frustraciju, osobito kod djece. Krećite se, provodite što više vremena na otvorenom, ali krećite se i po stanu, obavite sve poslove za koje prije niste imali vremena.

Ako ste i inače skloni nemiru: Ako imate sklonost napadima panike ili nervoze, osigurajte si mirni kutak u kojem se možete primiriti (ritmičnim disanjem, vježbanjem, tuširanjem, promjenom sadržaja). Dogovorite s bližnjima signal “za upomoć”.

Budite optimistični: Optimizam je iznimno važan. Istraživanja pokazuju da optimizam i smijeh podižu imunološki sustav, stoga su smijeh i duhovitost važni kao i održavanje higijene.

Humor nam pomaže da se nosimo sa stresom

Humor je vrlo bitna komponenta mentalnog zdravlja. Pomaže nam u suočavanju sa stresom i štiti nas od pesimizma i zabrinutosti pa njegovo korištenje u suočavanju sa stresom može imati brojne dobre učinke.

Ako vaša djeca i obitelj vide da koristite šale, smijete se i niste stalno zabrinuti, to će djelovati smirujuće i na njih. Istraživanja pokazuju da su osobe koje ga koriste u stresnim i teškim situacijama zadovoljnije i manje anksiozne.

Ipak, imajte na umu da nisu sve vrste humora podjednako korisne. Ljudi koji koriste humor kako bi razveselili sebe i druge češće iskazuju i da su zadovoljniji odnosima s drugima i manje u strahu i brizi. No, to ne vrijedi i za osobe koje koriste humor kako bi ismijavale druge. Također, previše “crnog humora” može povećati stres, umjesto da ga smanji.

Ono što je uvelike prisutno cijelo vrijeme tijekom događanja vezanih uz pandemiju jest prosljeđivanje različitih duhovitih slika i dosjetki o toj temi preko društvenih mreža. To je s jedne strane dobro jer nas zabavlja i unosi u život humor vezan uz tu temu, no mnoštvo takvih poruka odvlači pažnju od dnevnih aktivnosti pa treba umjereno sudjelovati u njima.

Prosljeđivanje takvih poruka prijateljima i poznanicima također treba imati mjeru. Procijenite kome bi to doista bilo smiješno i razveselilo ga, a tko bi takav humor smatrao neukusnim ili mu je jednostavno previše takvih poruka.

Iako je COVID-19 dominantna tema ovih dana, ne bi trebala biti i jedina. Zato razgovarajte i šalite se i o drugim temama, to će pridonijeti opuštanju. Konačno, imajmo na umu da ne možemo utjecati niti kontrolirati pandemiju, ali možemo kontrolirati kako se s njom nosimo.

Tekst: Marta Šoljić
Foto: Arhiva HVGI-ja