Ukrajinski koncern UkrOboronProm objavio je 2. veljače da će isporučiti novu pošiljku još nepoznatog broja…
Kako ćete se boriti, tako se i obučavajte
Vojni poligon OSRH “Eugen Kvaternik“ jedan je od najvećih u Europi, a njegova kombinacija konfiguracije terena, vegetacije te vremenskih uvjeta preduvjet je za izazovnu i realističnu obuku i vježbe. No, sve to ne bi bilo moguće bez djelatnika Središta za borbenu obuku ZOD-a, postrojbe koja brine o poligonu, ali prije svega stručna je u obuci i ocjenjivanju postrojbi HKoV-a

U redakciji Hrvatskog vojnika u šali znamo reći da na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik“ već plaćamo režije. Naše su ekipe ondje vrlo često jer je to za nas mjesto akcije, mjesto s kojeg dolazi najviše naših reportaža, fotografija i filmova. Razdoblja kad na Slunju, kako ga jednostavno nazivamo, nema nikakvih aktivnosti, vrlo su rijetka. Zapravo, niti ne postoje. Riječ je o jednom od najvećih vojnih kopnenih obučno-vježbovnih područja u zemljama koje su europske članice NATO-a: površina mu je oko 240 četvornih kilometara. Samo održavanje hladnog pogona traži da mu djelatnici budu posvećeni svakog dana u godini, od 0 do 24 sata. Sam poligon i postrojba koja za njega brine jedna su velika, zanimljiva priča. I zato, na tom dijelu Korduna i ne treba biti nekog velikog ili malog obučnog procesa ili vježbe da biste ga posjetili. I da biste porazgovarali s ljudima koji su srce poligona, ali i iznimno važan dio svih aktivnosti na njemu: djelatnicima Središta za borbenu obuku (SBO) Zapovjedništva za obuku i doktrinu (ZOD) “Fran Krsto Frankopan“ Hrvatske kopnene vojske (HKoV).
Svi traže izazovne uvjete
Brigadir Davor Stipetić zapovjednik je SBO-a i poligona. Časnik je s međunarodnim iskustvom iz misija i operacija i vježbi u inozemstvu, pa lako povlači paralelu između Slunja i drugih europskih poligona. Ukratko, kaže da “Eugen Kvaternik“ nije poput poligona drugih vojski europskih članica NATO-a. “Čak bi se moglo reći da na tim poligonima žele da im uvjeti budu poput ovih na Slunju. Naime, tko ovdje prođe obuku, mora biti svjestan da je to učinio na jako zahtjevnoj kombinaciji konfiguracije terena, vegetacije te vremenskih uvjeta. Puno je vrtača, makije, tekuće vode, ponora, prirodne kamuflaže. Danas svi traže da uvjeti budu što izazovniji i kompleksniji, od manevarskog prostora do strelišta. Ovdje nije lako svladati teren, a ni uočiti protivnika“, objašnjava nam brigadir.
No, bez SBO-a i njegovih djelatnika, poligon je tek jedno veliko i prilično divlje prirodno područje. Posao postrojbe je kompleksan i zahtjevan, samim tim jer je odgovorna ne samo za poligon, nego uvelike i za obučne procese kroz koje prolaze postrojbe koje borave na njemu. I to najviše u onom konkretnom, borbenom dijelu obuke. “U ingerenciji nam je i ocjenjivanje postrojbi i njihovih sposobnosti obučenosti i borbene spremnosti“, nastavlja brigadir. Interes postrojbi za dolazak na Slunj sve je veći. To ne vrijedi samo za OSRH, nego i na saveznike iz NATO-a. Osim što pokazuje trend i doktrine koje podrazumijevaju sve veći broj obučno-vježbovnih aktivnosti, taj interes pokazuje i kvalitete SBO-a. “Točno je, veličina i konfiguracija poligona daje nam sve veći ugled među postrojbama OSRH, saveznicima iz NATO-a, civilnim i međuresornim institucijama koje ga žele koristiti. On je jedan veliki test u kojem pokazuju i dokazuju svoje sposobnosti. Međutim, ključna je ekspertiza SBO-a te obučna infrastruktura koju održavamo upravo mi. A najvažniji su ipak školovani i kvalitetno obučeni djelatnici postrojbe, koji su naše najveće bogatstvo i svakodnevno daju maksimum u svojem poslu“, dodaje Stipetić.
Ključna riječ: koordinacija
Velik broj aktivnosti, a onda i kompleksnost te intenzivnost tih aktivnosti, te potencijalni sigurnosni rizici koji se podrazumijevaju kod vojnih djelovanja, ne dopuštaju improvizaciju. Svaki dolazak i boravak postrojbe i njezinih materijalno-tehničkih sredstava pažljivo je isplaniran mjesecima unaprijed. SBO redovito organizira godišnju koordinaciju o uporabi vojnog poligona na razini cijelog OSRH. Tijekom nje aktivnosti se najavljuju i koordiniraju, te se donosi godišnji plan uporabe. Koordinacija je jedna od najčešćih riječi u brigadirovu rječniku: “Ona mora postojati baš za sve aktivnosti koje se provode, to je najbolji način za sprečavanje izvanrednih događaja“. Primjerice, dnevna koordinacija provodi se svakog jutra u osam sati, a u njoj sudjeluju SBO i sve postrojbe koje su smještene na poligonu, kao i one koje su na vježbi ili obuci. U 14 sati vrijeme je za još jednu koordinaciju, provjerava se je li sve tijekom dana zasad prošlo u redu i već se dogovaraju aktivnosti za idući dan. I tako dan za danom. “Posebno mi je drago što u nešto više od dvije godine koliko sam zapovjednik nismo imali izvanrednih događaja u smislu da se netko teže ozlijedi ili strada“, kaže brigadir. A slunjskim tlom je kroz to vrijeme prošlo na tisuće vojnika u raznim odorama, tone i tone teškog oklopa na gusjenicama i kotačima, nadlijetali su ga borbeni avioni i helikopteri, ispucana je i ispaljena gomila metaka, granata, raketa… Poznato je da vojska voli ići na teren i da su vježbe na zemljištu među najzanimljivijim dijelovima vojničkog života, no za maksimalno iskorištavanje tih dana ključno je da obuka bude realistična. “Kako ćete se boriti, tako se i obučavajte, u što težem prostoru, vremenu i terenu. To želimo i pružiti. Uspijevamo li? To mogu reći samo korisnici. Ali vjerujem da uspijevamo“, samouvjereno kaže zapovjednik. Uostalom, to se moglo vidjeti proteklog rujna na najvećoj prošlogodišnjoj vježbi OSRH Borbena moć. To nije bila vježba s ocjenjivanjem, cilj joj je prije svega bio da se pokažu novi sustavi i sposobnosti naše vojske. Događaj je bio ambiciozno postavljen, višegranski i višedomenski, velikog vatrenog i manevarskog intenziteta. Pred SBO-om tad se našao velik posao: kompletna potpora upravljačkom dijelu vježbe – pripremama, logistici, prihvatu, adaptaciji strelišta sukladno novim sredstvima… “Morali smo se jako usredotočiti i dati sve od sebe da bismo uspjeli. I jesmo!“ sjeća se naš sugovornik.
Glavni obučni alat
Jedan od glavnih obučnih alata SBO-a simulacijski je sustav MILES. Pojednostavnjeno rečeno, temelj su mu laserski odašiljači i senzori koji simuliraju hice, odnosno pogotke iz vatrenog oružja. Još jedan naš sugovornik desetnik Miodrag Pavlović, zapovjednik desetine veze sustava MILES, brine se za prijenos komunikacijsko-informacijsko-senzorskih signala. “Mi moramo osigurati jako dobru pokrivenost signalom. Antene koje prenose signale kod zapovjedništva su i na ključnim točkama na terenu. Tijekom vježbe, sam pripadnik ili vozilo koje nosi senzore ili prsluk MILES odašilje signal koji dolazi u središte u kojem pratimo njegovo kretanje i reakcije. Vidimo i status, pogodak, ranjavanje, oštećenje vozila. Tu su i motritelji koji nam po potrebi javljaju detalje s terena“, objašnjava Pavlović. Sukus tako skupljenih podataka ocjenjivanje su postrojbe, ali i naučene lekcije. Ukratko, riječ je o dragocjenom alatu za zapovjednike postrojbi. A da bi on takav i ostao, brinu se djelatnici SBO-a. Desetnik Lino Štefanac, danas na dužnosti tehničara specijaliziranog-defektanta na sustavu MILES, radi s njim 19 godina, dakle, otkad je uveden u uporabu u OSRH. “Pružamo potporu vježbama na zemljištu na Slunju, ali i postrojbama tijekom njihova ocjenjivanja i u raznim tečajevima širom Hrvatske“, kaže nam dočasnik u prostorijama u kojima su uskladištene komponente MILES-a. Točno, MILES je u naravi stacionarni sustav, ali komponente se mogu koristiti na obukama i vježbama izvan poligona “Eugen Kvaternik“, a zajedno s njim na te druge lokacije idu i stručnjaci iz SBO-a poput desetnika Štefanca. Zadnjih godina MILES smo vidjeli kod kadeta na Gakovu, na specijalističkoj obuci novih vojnika na Gašincima, na obuci u Središtu “Marko Babić“, zatim kod GMBR-a na poligonu “Bralovac“ kod Knina, na snajperskoj obuci. “Ljudi su maksimalno obučeni, motivirani i znalci u svojem poslu. Mislim da za nas s MILES-om nema nikakvih nepoznanica. SBO se danas brine i za njegovo održavanje te ga nastojimo provoditi što bolje“, dodaje dočasnik.
Budućnost – veći i moderniji
Intenzivna modernizacija OSRH trebala bi se odraziti i na SBO te na vojni poligon “Eugen Kvaternik – Slunj“. Općenito gledano, infrastrukturu poligona, a posebno njegove obučne instalacije, potrebno je povećati, osuvremeniti i uskladiti s doktrinarnim trendovima te naučenim lekcijama iz aktualnih sukoba. “Naša konfiguracija terena uvelike je pogodna za obuku po tim trendovima“, tvrdi brigadir Stipetić. Tijekom 2026., trebala bi biti očišćena i zadnja preostala minski sumnjiva područja. To automatski znači da će biti povećan i teren za obuku i uvježbavanje, a s tim onda ide i proširenje obučne infrastrukture. “U iduće dvije godine, poligon bi trebao doživjeti znatne pomake u svim pravcima. Trebamo iskoristiti sve što možemo za obučnu infrastrukturu, naravno da će to, primjerice, podrazumijevati i nove prilazne putove te objekte“, napominje zapovjednik SBO-a. Vrlo je zanimljivo i što je pokrenuta procedura za nabavu novog simulacijskog sustava koji će nadopuniti i zamijeniti aktualni MILES. Udovoljivši svojoj ulozi u potrebnim procedurama za nabavu, SBO u opisu traži novi sustav koji će pružati uvjete za što bolju simulaciju borbenih uvjeta kakvi vladaju na bojišnicama 2020-ih. No taj sustav će se moći nadograđivati i za najrazličitije scenarije kakve OSRH i NATO vide u sadašnjosti ili predviđaju za budućnost. “Najbitnije je da novi simulacijski sustav bude prilagodljiv oružnim sustavima koje smo nabavili ili tek nabavljamo, primjerice borbenim vozilima pješaštva Bradley, tenkovima Leopard 2A8, haubicama CAESAR… Sustav treba podrazumijevati i simulaciju djelovanja sredstava kojima ćemo se potencijalno suprotstavljati“, opisuje brigadir. “Naravno da nas moguća nabava novog sustava veseli, to bi bio novi izazov u karijeri. HV se oprema novim sredstvima i taj dio treba se pratiti i simulacijskim sustavima“, dodaje desetnik Štefanac. Rezultat svih navedenih projekata modernizacije bit će vrlo jasan: još bolji uvjeti za život, rad, boravak, vježbe, obuku, ocjenjivanja postrojbi…
TVO i prvi dojam
Vojni poligon “Eugen Kvaternik“ bit će jedna od triju lokacija na kojima će se provoditi temeljno vojno osposobljavanje. Stoga je zamjetan dio aktivnosti SBO-a danas usmjeren na što bolje uvjete za prihvat ročnika i provedbu TVO-a. Na neki način, Slunj će biti posebna lokacija, jer će mladi ljudi odmah doći na pravi vojni poligon, na teren. No, u stvari ih čekaju uvjeti smještaja, života i rada koji nadilaze prosjek u hrvatskim vojarnama: potpuno obnovljeni objekti sa spavaonicama i učionicama za 200 ročnika, pristup internetu, sportski tereni, teretana, staza za trčanje… U neposrednoj blizini smještajnog objekta bit će pravi mali poligon za obuku, a za pješačku rutu od smještajnog objekta do restorana izgrađen je potpuno novi nogostup. “Prvi je dojam najbitniji. Uz uvjete smještaja, kvalitetna mora biti i obuka, ali i zanimljiva. U slobodno vrijeme, polaznici će se moći upoznati i s okolnim krajem i njegovim atrakcijama. U blizini su Plitvička jezera, Rastoke, grad Slunj… SBO je u TVO uključio i 17 djelatnika, tj. zapovjednika satnije za TVO i 16 instruktora s iskustvom obučavanja i ocjenjivanja borbene spremnosti. Jedan od njih je desetnik Ante Jurčić (26), koji nam je rekao da se uvjeti za polaznike TVO-a čine jako dobrim, a to vrijedi i za uvjete za instruktore. “Cijela potrebna infrastruktura je ovdje, a mi smo prošli izobrazbu koja je trajala nekoliko tjedana, te radili s dragovoljnim ročnicima u Požegi uz tamošnje instruktore koji su nam bili mentori. Mislim da neće biti problema, svi smo mi profesionalci“, zaključuje desetnik.
Flora, fauna i partneri
U planiranju budućnosti poligona “Eugen Kvaternik“, OSRH i SBO imaju i potporu partnerskih institucija, primjerice Hrvatskih šuma, Ministarstva unutarnjih poslova, susjednih gradova i općina (Slunj, Rakovica, Plaški), lovačkih i ribolovnih društava… “Na neki način, poligon je i prirodni rezervat. Tu je izvor Mrežnice, rijeke, šume. Prostor na kojemu je poligon dom je divljim životinjama poput medvjeda, veprova, srndaća, čagljeva, divljih mačaka… Nismo zatvoreni za suradnju s civilima, štoviše, zajednički vodimo brigu o flori i fauni“, govori brigadir.
Tekst: Domagoj Vlahović, Foto: Tomislav Brandt
