Prije sedamdeset godina, u okolnostima početaka hladnog rata, Sjevernoatlantski savez osnovalo je 12 zemalja. S desetljećima će se broj članica povećati na 29. Skup na vrhu u Londonu nije bio samo proslava sedam desetljeća NATO-a nego je kao i uvijek protekao u nizu sastanaka i drugih radnih aktivnosti

Skup u Londonu nije bio samo proslava sedam desetljeća NATO-a nego je kao i uvijek protekao u nizu sastanaka i drugih radnih aktivnosti. Svjetski mediji uglavnom su isticali mimoilaženja u stavovima i mišljenjima pojedinih članica. Podsjetimo, NATO sve ključne odluke donosi konsenzusom, no čine ga zemlje demokratskog političkog poretka. To je istaknuo i glavni tajnik Jens Stoltenberg, podsjetivši da je i u povijesti bilo neslaganja, a primjer je Sueska kriza iz pedesetih i rat u Iraku 2003. godine. “Bez obzira na sva različita stajališta, NATO je čvrst,” izjavio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je na sastanku predvodio hrvatsko izaslanstvo. “Postoji kohezija, postoji u konačnici vezanost i člankom 5, ali i drugim odredbama Sjevernoatlantskog (Washingtonskog) ugovora, gdje su se zemlje angažirale da ulažu u obranu i da kroz ulaganje, ako poslije dođe do krizne situacije, trebaju jedna drugoj pomoći,” napomenuo je premijer, s kojim je u Londonu bio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov.

Dakle, najčešće pitanje koje se provlačilo kroz oba londonska dana bilo je povećanje financijskih izdvajanja pojedinih članica za troškove obrane. Hrvatska je na sastanak stigla s planom da do 2024. poveća izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a od ukupnih izdvajanja za obranu 20 posto za opremanje i modernizaciju. Sadašnja izdvajanja za obranu dosegnula su 1,68 posto BDP-a, od toga 6,73 za opremanje i modernizaciju. Već kupovinom helikoptera Black Hawk udio potonje stavke podiže se gotovo na deset posto. Izdvajanja koja moderniziraju i jačaju Hrvatsku vojsku nisu tek poštivanje nominalne obveze prema Savezu, što je potvrdio i premijer, rekavši da je za Hrvatsku: “Važno da je HV jamac naše sigurnosti, zahvaljujući prije svega slobodi koja je ostvarena požrtvovnošću hrvatskih branitelja, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5. daju nam onaj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, koji i u budućnosti, a i danas, prevenira bilo kakve situacije agresije na Hrvatsku kakve smo imali početkom 90-ih.” Naravno, doprinos kolektivnoj sigurnosti dvostran je, a Hrvatska dokazuje da je odgovorna članica i činjenicom da je u ovom trenutku 250 hrvatskih vojnika u različitim misijama i operacijama NATO-a.

Prije sedamdeset godina, u okolnostima početaka hladnog rata, Sjevernoatlantski savez osnovalo je 12 zemalja. Uskoro će se broj članica povećati na 30 jer se čeka da punopravna članica postane Sjeverna Makedonija. “Kako se svijet mijenja, i NATO će se nastaviti mijenjati,” zaključio je u Londonu Jens Stoltenberg. Sljedeći sastanak na vrhu zakazan je za 2021. godinu.

 

Iz Londonske deklaracije

Čelnici država i vlada na sastanku su donijeli zajedničku deklaraciju iz koje je glavni tajnik Stoltenberg izdvojio nekoliko stavova, zaključaka i informacija:

– potvrđena je trajna transatlantska veza Europe i Sjeverne Amerike, privrženost Povelji Ujedinjenih naroda i članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora

– investiranje u obranu i dalje će se povećavati, u smjeru dva posto BDP-a svake od članica, a 20 posto od toga za opremanje i modernizaciju

– ruska agresivnost prijetnja je euroatlantskoj sigurnosti, terorizam u svim oblicima prijetnja je svima, nestabilnost izvan granica NATO-a pridonosi nelegalnim migracijama, Savez se suočava s kibernetičkim i hibridnim prijetnjama

-NATO stalno radi na podizanju svojih ukupnih obrambenih sposobnosti i ostat će “nuklearni savez” dok god takva vrsta naoružanja postoji

– suradnja s UN-om, EU-om te partnerskim zemljama intenzivirat će se, politika otvorenih vrata ostaje aktualna, kao i NATO-ova posvećenost sigurnosti i stabilnosti Afganistana

– Savez daje potporu razvoju novih tehnologija i zaštiti kritične infrastrukture te komunikacija (uključujući 5G mrežu), svemir postaje peta operativna domena NATO-a, prvi se put spominje Kina, čiji je sve veći utjecaj istodobno prilika i izazov za NATO

 

---

Sastanak čelnika država i vlada članica Sjevernoatlantskog saveza koji je održan u Londonu 3. i 4. prosinca nije službeno nazvan samitom, što je uobičajena oznaka za NATO-ove skupove te razine. Međutim, po svim je značajkama bio 29. samit održan od 4. travnja 1949. i osnutka najjačeg vojnog saveza u povijesti. Zanimljivo, niti taj ključni događaj u Washingtonu otprije sedamdeset godina, kad su se čelnici država i vlada sastali kako bi potpisali Sjevernoatlantski ugovor, u NATO-ovoj se povjesnici ne naziva samitom. Prvi je organiziran dosta vremena nakon toga, u Parizu od 16. do 19. prosinca 1957., a drugi čak 17 godina potom u Bruxellesu (preciznije, 26. lipnja 1974.). Odonda se počinju održavati redovitije, svakih godinu do tri, pa čak i dva u jednoj godini, sa samo jednom četverogodišnjom stankom: peti je održan 1978., a šesti 1982.

 

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ

Foto: NATO