RAZGOVOR: brigadir Mijo Kožić, glavni urednik i čelnik Stručnog tima za izradu monografije 5. gardijske brigade Hrvatske vojske Sokolovi

Pristup izradi monografije i komunikacija s ratnim veteranima bili su javni, transparentni i dostupni, s mogućnošću uključivanja svih zainteresiranih. Najveća želja svih naših ratnih veterana bila je da u monografiji bude napisana istina o nama u Domovinskom ratu. Žele je kao uspomenu za svoje obitelji, za svoju djecu i unučad, s kojom će posvjedočiti gdje su bili i što su sve prošli, ističe brigadir Mijo Kožić, glavni urednik i čelnik Stručnog tima za izradu monografije

Prošlo je 15 godina od kada su javnosti predstavljene monografije gardijskih brigada iz Domovinskog rata. Svih, osim monografije 5. gardijske brigade, koja iz objektivnih razloga tada nije predstavljena. Zato s posebnim zadovoljstvom čekamo izlazak iz tiska monografije koja će nas podsjetiti na ratni put Sokolova i posvjedočiti o njemu. Ona je svjedočanstvo vremena u kojem su hrabrost, domoljublje i žrtva imali neprocjenjivu vrijednost. Ona nije samo kronološki zapis ratnih događanja već trajni spomen na ljude koji su u najtežim trenucima novije hrvatske povijesti stali u obranu slobode i dostojanstva domovine. Stranice ove monografije nose imena, lica i sudbine pripadnika Brigade – vojnika, zapovjednika i suboraca, čija je odlučnost utkana u temelje pobjede.

U prigodi izlaska ovog monumentalnog djela, razgovarali smo s čelnim čovjekom Stručnog tima za izradu monografije brigadirom Mijom Kožićem, koji nas je upoznao sa svim detaljima vezanim uz njegov nastanak.

Koja je bila temeljna urednička vizija monografije i što ste željeli da čitatelj ponese kao glavnu poruku o 5. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske?

Glavna urednička vizija bila je da monografija bude trajni spomen na osnivanje i ustrojavanje 5. gardijske brigade HV-a u Domovinskom ratu; pobjednički ratni put, koji do sada od završetka Domovinskog rata nije poznat široj javnosti; na njezine ratne pripadnike – Sokolove. Glavna je poruka čuvanje sjećanja na žrtvu poginulih pripadnika i svih drugih stradalnika Slavonskih sokolova te promicanje i čuvanje hrvatskih nacionalnih vrijednosti stečenih u Domovinskom ratu.

Kako ste birali i provjeravali izvore (arhivsko gradivo, osobna svjedočanstva, fotografije) da bi monografija bila povijesno vjerodostojna?

Povijesnu vjerodostojnost osigurali smo pregledom ratnog arhivskog gradiva 5. gardijske brigade HV-a, koje je pohranjeno u Središnjem vojnom arhivu Glavnog tajništva Ministarstva obrane RH; uvidom u raščlambu borbenih djelovanja; korištenjem otvorenih izvora (službenih glasila Ministarstva obrane: Hrvatskog vojnika i Velebita te arhiva tiskovina: Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije, Glasa Slavonije, Vinkovačkog lista i dr. Uz navedeno, koristili smo do sada objavljene podatke iz knjiga o Domovinskom ratu u kojima se spominje 5. gbr.). Vrijedan doprinos bila su i osobna svjedočanstva. Uza sve navedeno bitno je istaknuti pomoć koju su pružili ratni zapovjednici ustrojstvenih jedinica te pripadnici Zapovjedništva Brigade, koji su kao svjedoci vremena svih ratnih događanja pomagali dodatnim konzultacijama.

Koliko je trajao rad na monografiji i koliko je ljudi u tome sudjelovalo?

Stručni tim za izradu monografije Sokolovi određen je Odlukom ministra obrane od 1. prosinca 2022. Nakon toga izrađen je Projektni plan, koji je odobrio načelnik Glavnog stožera OSRH. Nakon završenih svih administrativnih priprema članovi Stručnog tima 14. ožujka 2023. započeli su pregled opsežnog arhivskog gradiva 5. gardijske brigade HV-a u Središnjem vojnom arhivu. Tijekom nepune dvije godine rada završen je rukopis monografije.

Posebno želim istaknuti sve članove Stručnog tima za izradu monografije, koji su sudjelovali od početka do kraja, pohvaliti ih i zahvaliti im. Oni su: brigadir Petar Matanović, brigadir Dražen Galović, brigadir Sandi Knežević, pukovnik Mirko Mihić, pukovnik Ivica Barać, časnički namjesnik Mladen Stanković i časnički namjesnik Dražen Horvat. Hvala svima na iznimnom zalaganju. Rezultati koje smo postigli izravno su proizišli iz našeg zajedničkog rada i posvećenosti. Ponosan sam što sam vodio tako odgovoran i složan tim, koji je svakog dana davao svoj maksimum.

Uz članove Stručnog tima posebnu zahvalu upućujem jedinom ratnom zapovjedniku umirovljenom general-bojniku Ivanu Kapularu, koji je kao najbolji poznavatelj ratnog puta stalno bio uz nas i pružao nam bezbroj korisnih savjeta i preporuka usmjeravajući naš rad. U izradi su sudjelovali i timovi ustrojstvenih jedinica 5. gbr s kojima smo zajedno izrađivali njihove povjesnice postrojbi i njihovo sudjelovanje u ratnom putu Brigade. Zahvaljujem i djelatnicima redakcije Hrvatskog vojnika, koji su nakon rukopisa obavili lektorske i grafičke poslove te bili stručna pomoć tijekom izrade monografije.

Kakva je bila suradnja s veteranima Brigade? Kakvo je njihovo mišljenje vezano uz konačnu inačicu monografije?

Tijekom izrade monografije održavali smo mjesečne sastanke Stručnog tima za izradu monografije s ratnim zapovjednicima i ratnim pripadnicima Brigade. Na sastancima ih je sudjelovalo više od sto. Oni su također utkali sebe u zajedničku monografiju svih nas, na koju ćemo svi biti ponosni. Pristup izradi monografije i komunikacija s ratnim veteranima bili su javni, transparentni i dostupni, s mogućnošću uključivanja svih zainteresiranih. Najveća želja svih naših ratnih veterana bila je da u monografiji bude napisana istina o nama u Domovinskom ratu. Žele je kao uspomenu za svoje obitelji, za svoju djecu i unučad, s kojom će posvjedočiti gdje su bili i što su sve prošli. Sada naši veterani, dok ponosno iščekuju primanje monografije Sokolova u svoje ruke, znaju da su u konačnoj inačici tekstovi s izvornim i vjerodostojnim činjenicama, autentičnosti i realnim prikazom našeg zajedništva i moralne snage s vjerom u pobjedu.

 Koji je bio najveći urednički izazov u usklađivanju različitih svjedočanstava sudionika ratnih događanja?

Urednički izazov bilo je usklađivanje između ratnog arhivskog gradiva te živih i jasnih sjećanja ratnih pripadnika s definiranim ciljem: očuvanje istine o Brigadi i bilježenje te istine. Stručni tim, koji je imenovan Odlukom ministra obrane, na mjesečnim je sastancima izlagao radni materijal temeljen na arhivskom gradivu. Od pripadnica i pripadnika koji su nazočili sastancima tražili smo potvrdu da je tako i bilo, jer oni najbolje znaju kako je bilo. Najveći izazov bio je da postignemo konsenzus oko toga da će u monografiji biti zapisana jedina i prava istina. Tijekom sastanaka usuglašavali smo tekst koji se može prihvatiti. Naglasak je bio na suradnji te aktivnom sudjelovanju svih koji su se odazvali, kako bi se svaki tekst dodatno poboljšao.

Na koji ste način odlučivali što uključiti, a što izostaviti, s obzirom na bogatu i kompleksnu ratnu povijest Brigade?

U procesu vrednovanja i odabiranja bilo je izazovno od više od 10 000 izvornih dokumenata ratnog arhivskog gradiva i svega ostalog raspoloživog iz ratnog vremena izdvojiti najbitnije. Odlučili smo da oko 650 najvažnijih dokumenata uputimo u proceduru deklasifikacije kako bismo ih mogli koristiti i navesti u monografiji. Odabrani dokumenti dokazi su o osnivanju, strukturi, organizaciji života i rada te važnim odlukama za naš ratni put i sadrže bitne podatke o osobama, događajima i mjestima gdje je boravila i djelovala Brigada.

Koliki je naglasak stavljen na vojno-strateški aspekt, a koliki na osobne priče pripadnika Brigade?

Zastupljena su oba. Vojni aspekt na strateškoj i operativnoj razini od izvornih znanstvenih tekstova koji su prikazani kroz prizmu geopolitičkih čimbenika Domovinskog rata te prikaza sudjelovanja u svim operacijama i akcijama našeg ratnog puta. Posebno je poglavlje u monografiji naš ratni put, a posebno su poglavlje i osobna svjedočanstva svjedoka vremena. U njima su brojni detalji koji nisu navedeni u opisu borbenog djelovanja postrojbi.

Važnija su poglavlja u monografiji Povjesnice postrojbi i Ratni put, u kojima su prikazani procesi okupljanja i ustrojavanja Brigade vukovarskih veterana od 16. veljače 1992. godine; 204. brigade HV-a “A” od 5. lipnja 1992. te preimenovanja 204. brigade Odlukom ministra obrane Gojka Šuška od 28. rujna 1992. do njezina ukidanja nakon deset godina postojanja. Uz ratni put Brigade u Republici Hrvatskoj, prvi se put prikazuje važan doprinos očuvanju prostora na kojem su vjekovna ognjišta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, sudjelovanjem velikog broja dragovoljaca Brigade.

Koji dio monografije smatrate najvrednijim ili najemotivnijim, i zašto?

Posebno mjesto u monografiji pripada osamdeset devetorici poginulih i stradalih pripadnika Brigade. Uz fotografiju svakog od tih neumrlih junaka navedeni su podaci o datumu i mjestu rođenja te datumu i mjestu pogibije odnosno stradanja. U monografiji su prikazani i brojčani pokazatelji o ranjenim i zatočenim pripadnicima, koji su nakon izlaska iz srpskih koncentracijskih logora nastavili svoj ratni put u Slavonskim sokolovima.

S osobitim ponosom i u duhu našeg neraskidivog zajedništva svih pripadnika Brigade, u ozračju sjećanja na naše slavne i ponosne dane, služeći kao povijesni dokaz doprinosa slobodi Hrvatske i žrtvi na oltar Domovine, monografija Sokolova bit će trajna prepreka zaboravu, živi trag i zlatna nit pamćenja sa simbolom kontinuiteta da žrtve za slobodu Republike Hrvatske nikad neće biti zaboravljene.

Kako ste pristupili osjetljivim temama, poput gubitaka, ratnih trauma i teških odluka u borbenim operacijama?

Borbene operacije često su uključivale odluke u kojima nije bilo savršenog izbora. U opisu ratnog puta Brigade odluke smo analizirali u kontekstu tadašnjih informacija i resursa, izbjegavajući naknadnu pamet iz sigurne budućnosti. Koristili smo preciznu vojnu terminologiju za opise operacija i akcija. Zadržali smo dostojanstvo svih žrtava i oslanjali se samo na provjerene i vjerodostojne informacije. Da trauma nije samo događaj već i ono što ostaje nakon njega opisali smo u naslovu Nevidljive rane rata.

Kako monografija pridonosi čuvanju sjećanja na Domovinski rat za mlađe generacije, koje ga nisu doživjele?

Mlađe generacije želimo upoznati s tim da je u organizacijskoj povijesti Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) 5. gardijska brigada Hrvatske vojske bila strateška i pouzdana snaga za ključne bitke Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj. Monografija prikazuje identitet i ulogu 5. gardijske brigade HV-a za OSRH i Slavoniju do 1999., kad je imala posljednju borbenu zadaću.

Kako vidite ulogu ovakvih monografija u suvremenom hrvatskom društvu i kulturi sjećanja?

Nakon godina predanog rada, s ponosom objavljujemo: ratna monografija 5. gardijske brigade Hrvatske vojske Sokolovi je spremna! Ovo nije samo knjiga – ovo je spomenik na 732 stranice, protkan sa 713 autentičnih do sada neobjavljenih fotografija i više od 500 deklasificiranih ratnih dokumenata, koji svjedoče o pobjedničkom putu naših Slavonskih sokolova. Recenzenti su je ocijenili kao izvorni znanstveni rad, što potvrđuje njezinu povijesnu težinu. Objavljivanje monografije Sokolovi nadilazi usto stručne i znanstvene okvire. Riječ je o do sada neobjavljenoj povijesti Domovinskog rata, koja iznimno zanima širu javnost i za koju postoji javni interes.

Što biste poručili čitateljima koji će prvi put kroz ovu knjigu upoznati 5. gardijsku brigadu Hrvatske vojske?

Poruke za poziv na predstavljanje monografije trebaju pobuditi znatiželju i istaknuti vrijednost koju će se dobiti dolaskom, jer do sada 5. gardijska brigada Hrvatske vojske, naši Slavonski sokolovi, nisu bili zastupljeni u javnosti i medijskom prostoru. O našem ratnom putu, a bili smo jedna od ključnih postrojbi tijekom Domovinskog rata, posebno važna za obranu i oslobađanje Lijepe Naše Domovine, ove 2026. godine prvi put istupamo i ispričat ćemo do sada neispričane događaje iz Domovinskog rata. Vidimo se na predstavljanju monografije, gdje ćemo se predstaviti i kratkim filmom u kojem drugi govore o nama. Većina članova Stručnog tima i sami su ratni pripadnici Brigade i prošli su cjelokupan ratni put Sokolova, tako da autentičnost osobno svjedoče.

Kada će šira javnost moći vidjeti monografiju?

Monografija 5. gardijske brigade Hrvatske vojske Sokolovi bit će dostupna široj javnosti na predstavljanjima, koja planiramo održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ministarstvu obrane, Ministarstvu hrvatskih branitelja i Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske te u zapovjedništvima i postrojbama Oružanih snaga RH. Našu ćemo monografiju predstaviti i na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” te Sveučilištu obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”. Monografiju planiramo predstaviti i u gradovima na domicilnom području 5. gardijske brigade Hrvatske vojske Sokolovi (u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji te u Gradu Požegi), na lokacijama bojišnica ratnog puta 5. gardijske brigade Hrvatske vojske Sokolovi. O datumima i lokacijama predstavljanja monografije, koja ćemo održavati do 30. lipnja 2026. godine, obavijestit ćemo javnost kroz različita oglašavanja.

Razgovarao: Željko Stipanović; Foto: arhiva monografije 5. gbr