Hrvatsku povijest i Domovinski rat obilježile su brojne pjesme. U ovom serijalu nastojat ćemo dotaknuti se gotovo svake koja je povezana s tim razdobljem naše povijesti. Povijesti u kojoj je Hrvatska stekla slobodu, suverenitet, samostalnost, neovisnost i napravila važan korak prema budućnosti

Glazba je u ratnim vremenima motivirala, hrabrila, davala utjehu i nadu, a hrvatski glazbenici bili su posebno inspirirani. Za Hrvatski vojnik imali smo priliku razgovarati s jednim od njih, čije pjesme ostavljaju neizbrisiv trag na hrvatskom glazbenom nebu. Ivan Đani Maršan, poznat kao Đani Maršan, hrvatski je skladatelj, pjevač i diplomat rodom iz Zadra. Jedan je od prepoznatljivijih pjevača tog vremena. Iako je njegova glazbena karijera počela još prije, pjesme poput Bože, čuvaj Hrvatsku i Vivat Croatia – Živjela Hrvatska obilježile su ratne dane. Bile su jako dobro prihvaćene, posebno među hrvatskim braniteljima, a danas se izvode na svim važnim obljetnicama u Republici Hrvatskoj. Đani Maršan u svojim je pjesmama govorio o ljubavi prema Hrvatskoj, rodnom kraju. Bile su romantičnog karaktera, na neki način šansone u kojima je vladala iznimna emocija. Ovom smo prilikom s legendarnim Zadraninom razgovarali o tome kako je nastala pjesma Bože, čuvaj Hrvatsku.

Gospodine Maršan, autor ste jedne od najpoznatijih domoljubnih pjesama – Bože, čuvaj Hrvatsku. Kako ste došli na ideju za pjesmu? Koliko vam je vremena trebalo da je skladate? Što vas je motiviralo i potaknulo?

Naslov skladbe kao i glazbu stanovito sam vrijeme čuvao s nadom u uvrštenje primjerenih stihova, što se u konačnici u suradnji s gospodinom Dragom Britvićem i dogodilo. Tako je nastala skladba Bože, čuvaj Hrvatsku. Sve ostalo je povijest!

Pjesma ima jak domoljubni karakter, ali i religiozni. U pjesmi se spominje i Gospodin, od njega kroz stihove tražite zaštitu za sve one koji su u patnji. Koliko vam je u to vrijeme značila snaga vjere i koliko je utjecala na vaš život? 

Rođen sam u obitelji kršćanskog svjetonazora, što je tijekom mog sazrijevanja rezultiralo vjerovanjem u dobro i plemenitost, te neupitno uvažavanje univerzalnih vrijednosti.

Koliko vam je bilo teško (ili možda oslobađajuće) stvarati glazbu u vremenu neizvjesnosti i straha?

Usprkos vremenu bremenitom neizvjesnošću, to razdoblje držim najplodnijim dijelom svog glazbenog stvaralaštva.

Kakve su bile povratne reakcije ljudi, kolega glazbenika, prijatelja, slušatelja i hrvatskih branitelja kad su čuli vašu pjesmu? 

Uvažavajući moje brojne kolege, koji su uz ostalo napisali predivne skladbe domoljubnog sadržaja, najiskrenije hvala i oduševljenje doživljavao sam od hrvatskih branitelja, na čemu sam im iz dubine duše zahvalan.

Postoji li neka pjesma ili trenutak iz devedesetih koji vam se posebno urezao u sjećanje – ne samo umjetnički nego i ljudski?

Prvi put sam prateći se na gitari u nazočnosti predsjednika dr. Franje Tuđmana otpjevao skladbu Vivat Croatia – Živjela Hrvatska, nakon čega sam je po njegovoj osobnoj želji snimio uz Mješoviti zbor HRT-a te je redovito izvodio na brojnim predizbornim skupovima.

Kako danas, s vremenskim odmakom, gledate na glazbu nastalu devedesetih godina? Posebno na domoljubne pjesme, koje su itekako jake. Mislite li da mlađe generacije mogu osjetiti tu težinu i emociju?

Uz neupitno uvažavanje tog bremenitog dijela naše povijesti, u što sam se bezbroj puta osobno uvjerio, od današnjeg mladog naraštaja nije realno očekivati osjećaje moje generacije, sudionika tog razdoblja, kad većina njih nije tad bila ni rođena. Doduše, na moje ugodno iznenađenje, nerijetko na mojim koncertima uz mene i iz duše zapjevaju neke od stihova mojih domoljubnih pjesama.

Vaša su braća pokojni Tomislav i Vedran Ivčić. Poput vas, veliki su pjevači s izraženom ljubavi prema domovini. Jeste li razgovarali s njima o glazbi i pjesmama? 

Makar su Tomislav i Vedran po uvriježenoj definiciji moja polubraća (ista majka, drugi otac), mi smo uvijek i zauvijek bili i ostali prava braća. Iako se rijetko u javnosti spominje, imali smo i stariju sestru Pinu, koja je živjela i preminula u inozemstvu. Dakako da smo glazbeno surađivali, što je rezultiralo brojnim zajedničkim nastupima na festivalima, koncertima, te vrlo uspješnim albumima Dalmatinske noći i Pisme iz konobe.

Dio života proveli ste u Milanu. Proputovali ste svijet. Ono što je impresivno u vašim pjesmama ljubav je prema domovini, rodnom kraju i zavičaju. O njima ste napisali nekoliko predivnih pjesama, a često ste isticali kako se ponosite svojim korijenima. Pjesme poput Zadar je u srcu mome i Vivat Croatia imaju posebnu emociju. Što biste nam mogli reći o njima? 

Glazba je kao neizostavan dio mog odrastanja temeljito utkana u moj svjetonazor. Imao sam i mogućnost i sreću dobar dio svijeta proputovati i kao glazbenik i kao diplomat. U diplomaciji sam na odgovornim dužnostima (Sveta Stolica, Trst, Perth, Milano) proveo desetak godina, a svoje sam obveze izvršavao odgovorno i nadasve časno. Ipak, najveći sam dio svijeta obišao zahvaljujući glazbi. Uz domoljubni opus – Bože, čuvaj Hrvatsku; Hrvatski mornari; Vivat Croatia – Živjela Hrvatska; Molitva za Josipu (skladanu u sjećanje na djevojčicu Josipu ubijenu na pragu svoga doma na području Petrinje), zatim Velebite, suzo moja i druge, često sam naglašavao ljubav prema rodnom kraju, prirodnim ljepotama, moru, kamenu, što je, dakako, bilo potaknuto osjećajem i mislima na neizrecivu ljepotu moje domovine Hrvatske.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman jako je volio pjesmu Bože, čuvaj Hrvatsku. Jeste li razgovarali s njim o toj pjesmi? Je li vam otkrio zašto mu je bila toliko posebna? 

Držim da je predsjednik dr. Franjo Tuđman pjesme Bože, čuvaj Hrvatsku te Vivat Croatia – Živjela Hrvatska u najmanju ruku uvažavao makar o pojedinostima nisam imao prigodu razgovarati.

S bogatim životnim iskustvom koje imate, koju biste poruku ostavili mladima u Hrvatskoj danas – o domoljublju, ali i o otvorenosti prema svijetu?

Mladom naraštaju u svakoj prigodi koja mi se ukaže poručujem sljedeće: “Budite svjesni žrtava priloženih na oltar domovine Hrvatske kako biste u lijepoj našoj u miru mogli graditi svoju budućnost.”

---

TEKST PJESME

Bože, čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom

ljude koji blaguju pri oltaru Tvom

nek’ se sliju molitve sve u jedan glas

čuvaj ovo sveto tle, blagoslovi nas.

Ref.

Ako treba, Gospode, evo, primi zavjet moj

uzmi život od mene pa ga podaj njoj

i u dobru i u zlu, budi s nama, budi s njom

Bože, čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom

Bože, čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom.

---

Pjesme koje su obilježile Domovinski rat imale su važnu i višeslojnu ulogu u hrvatskom društvu. One nisu bile samo glazba nego snažno sredstvo otpora, identiteta i zajedništva. Neke su od njihovih glavnih uloga bile:

• Jačanje nacionalnog identiteta i zajedništva

U ratnim okolnostima pjesme su pomagale ljudima da se osjećaju povezano – bez obzira na to jesu li bili na bojištu, u izbjeglištvu ili kod kuće. One su učvršćivale osjećaj pripadnosti narodu i državi koja se stvarala.

• Psihološka potpora i moral

Za branitelje i civile glazba je bila oblik ohrabrenja i nade. Pjesme su dizale moral, davale snagu u teškim trenucima i pomagale ljudima da izdrže strah, gubitke i neizvjesnost.

• Izraz otpora i domoljublja

Mnoge pjesme jasno su izražavale otpor agresiji i odlučnost u obrani domovine. Glazba je bila nenasilan, ali vrlo snažan način slanja poruke – i unutar zemlje, i prema svijetu.

• Čuvanje kolektivnog sjećanja

Te su pjesme danas dio povijesne memorije. One prenose emocije i iskustva rata budućim generacijama, često snažnije nego suhoparni povijesni podaci.

• Medijska i simbolička uloga

Emitirane na radiju, televiziji i na koncertima, pjesme su postale simbol vremena i često su bile povezane s humanitarnim akcijama i javnim okupljanjima.

U godini u kojoj obilježavamo 35. obljetnicu Hrvatske vojske želja nam je prisjetiti se pjesama koje su nastajale istodobno s njezinim ustrojavanjem i koje su na svoj način pridonijele obrani i jačanju domovine.

---

Razgovarao: Ivan Šurbek; Foto: privatna arhiva