Na SIPRI-jevoj listi top-100 među tvrtkama koje su 2016. ostvarile najveće prihode od prodaje svojih roba i usluga nije bilo znatnijih promjena u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi su, ipak, rasli, a i okrenule su trend…

Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI) već tradicionalno u prosincu objavljuje ključne podatke o transakcijama najvećih svjetskih tvrtki iz područja vojne industrije u prethodnoj godini. Dakle, 11. prosinca objavljen je na SIPRI-jevim web-stranicama komentar podataka prikupljenih za 2016., koji je potpisao međunarodni tim stručnjaka: Aude Fleurant (Kanada/Francuska), Aleksandra Kujmova (Rusija), Nan Tian (Kina/Južna Afrika), Pieter D. Wezeman (Nizozemska/Švedska) i Siemon T. Wezeman (Nizozemska). Objavljen je također uvijek zanimljiv top-100, tj. rang-lista tvrtki koje su ostvarile najveće prihode od prodaje svojih roba i usluga. SIPRI-jeva metodologija i opsežnost prikupljanja podataka poznata je kao kvalitetna i relevantna, a iznosi se računaju u realnim okvirima. Međutim, ono što nedostaje listi još od njezina početka jesu kineske tvrtke. Njihova izvješća ne udovoljavaju kriterijima Instituta, pa se zadovoljavaju procjenom: devet ili deset ima mjesto u top-100, od četiri do šest u top-20, a dvije, AVIC (Aviation Industry Corporation of China) i NORINCO (China North Industries Group Corporation), možda imaju mjesto i u top-10. Ti se podaci otprilike podudaraju s onima za 2015. godinu.

Amerikanci jačaju
Najzapaženiji podatak za 2016. jest da su nakon pet godina pada ukupni prihodi top-100 opet porasli. Iznos od 374,8 milijardi dolara veći je za 1,9 % od onog za 2015. godinu. Za to postoje dva ključna razloga: prvi je činjenica da raste i ukupna obrambena potrošnja zemalja širom svijeta, a drugi okrupnjavanje tvrtki, odnosno veliki igrači preuzimaju one manje. Stručni tim istaknuo je i da su dominantni Amerikanci, nakon pet godina pada, opet ojačali. Njihove su tvrtke zajedno povećale prihode za zamjetnih 4 %, a zapadnoeuropske su zabilježile stabilne prihode. Skočili su i iznosi ruskih tvrtki (3,8 %), a od zemalja izdvojena je i Južna Koreja sa skokom od 20,6 %. Koliko god taj broj bio impresivan, ipak je manji nego na prošloj listi, onoj za 2015., kad je iznosio 31,7 %.

Probijanje 40 milijardi
Američke i zapadnoeuropske tvrtke zajedno imaju 63 mjesta s ukupnim prihodom koji čini 82,4 % top-100, jednako kao i 2015. godine. Američkih je 38, s ukupno 57,9 %, a s prvim trima mjestima na svijetu predvode ih Lockheed Martin, Boeing i Raytheon, s tim da je potonji oduzeo brončanu medalju britanskom BAE Systemsu. Lockheed isporučuje sve više aviona F-35 i kupio je proizvođača helikoptera Sikorsky, što sigurno utječe na činjenicu da je 2016. zabilježio rast od 10,7 %, što u tom (golemom!) slučaju znači četiri milijarde dolara! Dakle, probijen je iznos od 40 milijardi, čime je ostavio Boeing iza sebe za 11 milijardi. Raytheon se čini sve utjecajnijim jer je skočila prodaja njegove bogate palete projektila, kao i najrazličitijih senzora za sve vrste borbenih sustava. Ne treba se brinuti ni za Boeing, koji je također više prihodio, 1,2 milijardu dolara. Iz najboljih deset ispala je jedino tvrtka United Technologies, čiji su prihodi pali gotovo za trećinu, ali to je puno ne zabrinjava jer je obrana samo jedan segment njezina poslovanja. Kao tvrtka ostvarila je, naime, veće prihode i od Lockheed Martina. Na koncu, upravo je ona prodala Sikorsky Lockheedu. SIPRI-jevi analitičari naglašavaju i oporavak tvrtki pružatelja usluga vojskama, koje su zabilježile velik pad kad je SAD povukao postrojbe iz Iraka i dio iz Afganistana. Primjerice, prihodi KBR-a udvostručili su se jer je 2016. preuzeo dvije manje tvrtke i potpisao unosne ugovore s vladama SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.

Stabilnost u Europi
Zapadna Europa povećala je prihode za 0,2 %. To nije loše, ali možda se očekivao i veći skok s obzirom na to da NATO već nekoliko godina govori o povećanju obrambene potrošnje članica, što bi se sigurno trebalo odraziti na lokalne industrije. Kako smo rekli, BAE Systems ispao je iz društva nositelja medalja, premda je imao 100 milijuna dolara veće prihode u odnosu na 2015. godinu. Predvodi tako ukupan rast prihoda britanskih tvrtki za 2 % (njihov ukupan udio u top-100 iznosi 9,6 %). Rolls-Royce, zadužen za motore, povećao je prihode za 4,5 % i šesnaesti je na listi, a GKN je zabilježio rast od 43,2 %, jer proizvodi dijelove i održava avione F-35. Ipak, analitičari ističu da je daljnja slika poslovanja britanske obrambene industrije neizvjesna, ne zna se kakve će biti posljedice izlaska iz Europske unije. Što se tiče Francuske, svestrani Thales vratio se nakon dvije godine izbivanja među najjačih deset na svijetu. Za 24,8 % pali su prihodi Dassaulta, koji je smanjio isporuku aviona Rafale u odnosu na 2015., a pali su i prihodi Nextera, koji proizvodi oklopna vozila.

Fregate, korvete…
U Italiji, za nekoliko su postotaka pali prihodi konzorcija Leonardo, ali ostao je na devetom mjestu na svijetu. Veće je prihode ostvario Fincantieri, isporučitelj fregata i korveta talijanskoj mornarici, kao i brodova LCS (Littoral Combat Ship) američkoj, jer je američki brodograditelj Marinette Marine, koji gradi klasu Freedom, u njegovu vlasništvu. Tri njemačke tvrtke u top-100 (Krauss-Maffei Wegmann, Rheinmetall, ThyssenKrupp) porasle su za 6,6 %, ali to je zasluga prvih dviju, koje su prodale kopnene sustave njemačkoj vojsci te vojskama s Bliskog i Dalekog istoka. U kategoriji zapadne Europe vrijedi zabilježiti i dvije transeuropske tvrtke: MBDA, koja proizvodi projektile, nešto je malo skočila (s 27. na 25. mjesto), a Airbus je zabilježio lagani pad jer kasne isporuke transportnih vojnih aviona A400. To, ipak, nije zasmetalo njegovu ostanku na sedmom mjestu top-100.

Više za zrakoplovstvo
Nakon SIPRI-jeva izvješća za 2014. svijetom je odjeknula vijest da je ukupan profit ruskih proizvođača u top-100 skočio za nevjerojatnih 48,4 %, da bi 2015. skok došao na dosta skromnijih 6,2 %, a sad na još manjih 3,8 %. Među najvećima je deset ruskih tvrtki, od kojih je pet povećalo, a pet smanjilo prihode u odnosu na 2015. godinu. Rusi više ulažu u zrakoplovstvo nego u mornaricu: United Aircraft Corporation, koji okuplja Suhoj, Mikojan, Iljušin, Tupoljev i druge uprihodio je 15,6 % više, a United Shipbuilding Corporation 11,5 % manje. Almaz-Antej još je 2014. bio na 11. mjestu, 2015. na 13., a sad je tek na 26. mjestu. S vremenom je SIPRI (lista se stalno osvježava) zaključio da taj proizvođač glasovitih ruskih PZO sustava (S-300 i nasljednici) ima gotovo dvostruko manje prihode nego što je prije navodio pa na novoj listi stoji da je 2015. bio na 26., a ne na 13. mjestu.

Pad jena u odnosu na dolar
Među tvrtkama iz zemalja čija je industrija u usponu (emerging producers), Južne Koreje, Turske, Brazila i Indije, koje čine posebnu SIPRI-jevu skupinu, opet se ističe južnokorejski skok od 20,6 % s ukupnim prihodom od 8,4 milijarde dolara. Sustavi su im sve kvalitetniji, a zemlja ulaže u obranu zbog napete sigurnosne situacije u regiji. Zapravo, možda je i vrijeme da se tu dalekoistočnu zemlju stavi u skupinu etabliranih proizvođača (Japan, Izrael, Australija, Poljska, Singapur, Ukrajina). Pogledamo li sve zemlje u usponu, vidjet ćemo skok prihoda njihovih tvrtki. Turske su 2016. zaradile velikih 27,6 %, a brazilske 10,8 % više, međutim, indijske su pale za 1,2 %. Od ostalih, iznenađuje da su pali prihodi Japana (6,4 %), premda su uvjetovani i padom jena u odnosu na dolar. Pad od 4,3 % koji je zabilježila Australija vjerojatno je privremen jer se očekuju brojni veliki projekti modernizacije svih grana njezine vojske. Doduše, velik dio bit će povjeren stranim tvrtkama, ali radit će se u australskim pogonima uz transfer tehnologije. Skočila je prodaja ukrajinskog državnog diva UkrOboronProma, i to za 25 %. Ukrajinska vojska treba modernizaciju, a u tvrtku je uključen i proizvođač zrakoplova Antonov.

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ