Aktivni u mirovini

Umirovljenička populacija, vrlo često iz redova branitelja, ima specifična znanja, kompetencije i vještine koje su vrlo tražene u sigurnosno-obrambenoj industriji i sektoru sigurnosti. U većini zemalja NATO-a i EU-a postoji institucija druge karijere i vrlo ćete rijetko pronaći bivšeg vojnika ili policajca, bez obzira na čin i položaj, a da nije izgradio i drugu karijeru

Projekt “Pridruži se – Aktivni u mirovini” financira se iz Europskog socijalnog fonda, a temelji se na Pozivu za prijavu projektnih prijedloga Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Cilj je projekta doprinos jačanju organizacija civilnog društva u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika. Projekt je dobilo više udruga civilnog društva, a Hrvatski generalski zbor aplicirao je i dobio projekt pod nazivom “Kako ostarjeti, a ne biti usamljen”, koji je orijentiran na braniteljsku populaciju, umirovljenike iz redova vojske i policije. Sadrži pet projektnih elemenata: razvoj i provedba lokalnih programa u području aktivnog starenja i povećanje kvalitete života umirovljenika, podizanje svijesti o važnosti aktivnog starenja i socijalne uključenosti umirovljenika te održavanje jednokratnih aktivnosti. Tu su još razvoj i provedba programa međugeneracijske suradnje te stručnih ili znanstvenih istraživanja o povećanju kvalitete života umirovljenika, kao i potrebna promidžba i vidljivost. Prva javna rasprava pod nazivom “Aktivno starenje kroz drugu karijeru” počela je u veljači ove godine i trajala dva mjeseca, a 27. travnja završila je konferencijom istog naziva na kojoj su doneseni određeni zaključci i preporuke umirovljenicima, zainteresiranim vladinim i nevladinim institucijama te privrednim subjektima.

Tematske emisije i članci

U HGZ-u kažu kako su zadovoljni odazivom ministarstava i industrije te medija. MORH, Ministarstvo branitelja, MUP i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatska gospodarska komora i Institut za antropologiju aktivno su se uključili, kao i nekoliko industrijskih subjekata od kojih posebno ističu Dok-Ing i Šestan Busch, a svoj medijski prostor dosad su dali časopis Zaštita, HRT – Veterani mira i HR-3 program te Hrvatski vojnik. Postupno se uključuju i braniteljske udruge te pojedinci iz braniteljske – umirovljeničke populacije, a očekuju uključivanje još nekih medija te privrednih subjekata. Ideja je da se javna rasprava odvija kroz tematske emisije na televiziji, radiju, kao i kroz elektroničke platforme na službenim stranicama HGZ-a i drugih zainteresiranih institucija te tematskim člancima u tiskanim medijima. Teme bi bile sljedeće: postoji li druga karijera i kakva je praksa u EU-u i zapadnim zemljama te jesu li djelatnici u sustavu sigurnosti i obrane dovoljno kvalificirani za rad u civilnim subjektima, jesu li dovoljno pripremani za drugu karijeru; postoji li u industriji svijest da umirovljenici iz sustava sigurnosti i obrane mogu poboljšati inovacije, razvoj i konkurentnost te postoji li svijest u sigurnosno-obrambenom sustavu da njihovi umirovljenici mogu poboljšati povezanost industrije i sustava.

Neke od tema bit će i pozitivni primjeri i njihova iskustva te jesu li državne institucije dovoljno angažirane u razvoju instituta druge karijere i postoji li volja i interes umirovljenika za nastavkom radne karijere. “Bit ćemo uistinu vrlo zadovoljni ako pobudimo interes vojnih i policijskih umirovljenika i branitelja, industrije, državnih institucija i javnosti za daljnje razgovore, diskusije i promoviranje druge karijere. Želja nam je da svi navedeni dođu do razine svijesti kako relativno mlađa umirovljenička populacija, vrlo često iz redova branitelja, ima specifična znanja, kompetencije i vještine koje su vrlo tražene u sigurnosno-obrambenoj industriji i sektoru sigurnosti,” ističu u HGZ-u.

Druga karijera – NATO i EU

U većini zemalja NATO-a i EU-a, ističu u HGZ-u, postoji institucija druge karijere i vrlo se rijetko može pronaći bivši vojnik ili policajac koji nije izgradio i drugu karijeru. Ima ih u svim sektorima privrede i državnih institucija, njihova su znanja, kompetencije i vještine prepoznati u vođenju firmi, u upravljanju sigurnošću firmi, u obrazovnim institucijama, u prodaji specifičnih proizvoda, kao i u razvoju i modernizaciji proizvoda za sigurnost i obranu. Po njihovim životopisima može se uvidjeti da su oni glavni, razvojni i prodajni menadžeri i inženjeri vodećih sigurnosno-obrambenih kompanija u EU-u i SAD-u. Dovoljno je i pogledati tko su voditelji i izvršitelji EU-ovih projekata u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju, mahom vojni i policijski časnici i inspektori. “Industrijski i znanstveni sektori nemaju dovoljno znanja da se bave razvojem i proizvodnjom proizvoda za potrebe sigurnosno-obrambenog sektora. U obrambenoj industriji vladaju sasvim drugi, vrlo strogi vojni standardi za sredstva i opremu. Sve vojske i policije svijeta imaju svoje materijalne i o njima ovisne kadrovske ustroje, kao i vojne doktrine i strategije razvoja te se ne može samo tako doći na ovo tržište i reći imam nešto za vas,” smatraju u Hrvatskom generalskom zboru.

Prednost pred civilnim kadrom

Upravo znanja o doktrinama i strategijama, o funkcioniranju sustava nabave, razvoja i opremanja, kao i vještine i kompetencije uporabe tih sredstava daju ovom kadru prednost pred bilo kojim civilnim kadrom, a industriji koja ih ima, daju toliko potreban kompas što, kako, za koga i na koji način proizvoditi, modernizirati, a pogotovo razvijati nešto novo. Najčešće industrija ne zna što vojska treba (najčešće ne razumije vojnu terminologiju i rječnik te ne zna protumačiti planove razvoja i opremanja), a vojska ne može znati što je sve industrija u stanju napraviti. Umirovljenici ovdje uskaču kao neka vrsta diplomacije i poveznika, konektora, tumača i medijatora, poručuju iz HGZ-a. Državni sigurnosno-obrambeni sustav (vojska, policija, obavještajni sektor) nema pravo na EU-ove fondove, a nemamo niti nacionalni sigurnosno-obrambeni znanstveno-istraživački institut (poput IRB-a) koji bi imao pravo na fondove, pa nam preostaje jedino industrija koja može povući sredstva, stvoriti novu, dodanu vrijednost te transferirati znanje i tehnologije u nacionalni sigurnosno-obrambeni sustav.

Pozitivni primjeri

U HGZ-u kažu kako imaju vrlo pozitivnih primjera, a osobe s drugom karijerom i same će se predstaviti putem javnih emisija i na konferencijama. Jedan od primjera gdje vojni umirovljenici ostvaruju svoju drugu karijeru su tvrtke Dok-Ing d.o.o. i Šestan-Busch, koje su do sada angažirale više bivših djelatnika iz vojske i policije, a rezultat je vrlo očigledan jer su to jedne od rijetkih naših tvrtki koje su ušle u projekte europske obrambene industrije. Pored svega dosad izrečenog, pored velikog angažmana MORH-a i Ministarstva hrvatskih branitelja, branitelji i drugi vojni i policijski umirovljenici još nisu prepoznati u Hrvatskoj kao poželjna radna snaga u industriji. Nužno je potrebno da se u projekt uključe i druga ministarstva, Gospodarska komora i klasteri, kao što se aktivno uključio Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije, industrija te braniteljske i druge udruge. Paralelno je potrebno i istraživati i osvješćivati političku i opću javnost o višestrukoj dobrobiti reaktivacije braniteljske populacije, od sigurnosno-obrambene, psihosocijalne do ekonomske.


Raspored planiranih javnih rasprava

Kroz dvije godine trajanja projekta planirano je šest javnih rasprava i šest konferencija o sljedećim temama:

  1. Aktivno starenje kroz drugu karijeru
  2. Aktivno starenje kroz cjeloživotno obrazovanje
  3. Aktivno starenje kroz poduzetništvo
  4. Aktivno starenje kroz rad u nevladinim volonterskim udrugama
  5. Aktivno starenje kroz poljoprivredu i akvakulturu
  6. Aktivno starenje kroz lov i ribolov

Umirovljenici – aktivni građani

Ovakav oblik aktivnosti ne samo da umirovljeničku populaciju stavlja u ulogu aktivnih građana već pridonosi poduzimanju djelotvornih mjera u postupcima rješavanja problematike umirovljeničke populacije, utjecanju na donošenja zakona, raznih propisa i programa javnih i državnih institucija. Usto, kroz rasprave i prijedloge ukazalo bi se i na nužne aktivnosti šire zajednice u cilju uređenja i organizacije sadržaja za osobe treće životne dobi te bi se otvorio prostor snažnijoj suradnji umirovljeničke populacije s udrugama civilnog društva. Na ovaj bi se način značajno utjecalo na podizanje svijesti o važnosti aktivnog starenja i socijalne uključenosti umirovljenika u život šire zajednice, a posebno na mentalno zdravlje umirovljeničke populacije.


Tekst: OJI

Foto: Hrvatski generalski zbor