Borbeni prsluk za moderne bojišnice

Dok su specijalne postrojbe opremljene kompaktnijim rješenjima, najčešće s prednjom i stražnjom zaštitnom pločom, zaštita pješačkih postrojbi u većoj je mjeri okrenuta prema kompleksnijim platformama

Pripadnici Satnije specijalne Vojne policije OSRH opremljeni prslukom nosačem ploča M413B s umetnutim pločama razine zaštite IIIA i IV, koji je proizvod hrvatske tvrtke Kroko (Foto: Tomislav BRANDT)

Izbor opreme za specijalne vojne ili policijske postrojbe neprekidno se širi i razvija te prati taktiku i uporabu snaga u odgovoru na krize širom svijeta. Te situacije danas uglavnom podrazumijevaju područja sukoba srednjeg i niskog intenziteta, tj. u uvjetima asimetrične ugroze, i u njih su često uključene specijalne postrojbe. Takve postrojbe zahtijevaju poseban pristup u samoj selekciji i odabiru osoblja, specijaliziranoj obuci i taktici, uvježbavanju, opremanju i naoružavanju. S obzirom na to da sve moderne zapadne doktrine posvećuju posebnu pažnju fizičkoj sigurnosti vojnika ili policajca, kod specijalnih je postrojbi kao krajnjih korisnika sve važnija osobna balistička zaštitna oprema.

Povratak oklopa
Najveći udjel u spomenutoj opremi imaju zaštitni prsluci. Oni pokrivaju velik dio tijela, ali ne treba zanemariti ni kacige te posebne štitnike za ekstremitete. Na određeni se način ratnički oklopi, koji su stoljećima bili sastavni dio vojne opreme, vraćaju u uporabu. Što je postrojba modernije i bolje opremljena, to je veća mogućnost da ćete na njezinim pripadnicima vidjeti zaštitni prsluk. Prva je i osnovna namjena prsluka zaštita vitalnih organa. Svojim konstrukcijskim rješenjima zaustavljaju projektile vatrenog oružja, fragmente formacijskih i improviziranih eksplozivnih naprava, oštrica i drugih predmeta te sprečavaju njihov prodor u tijelo i mehaničko oštećenje mekog tkiva i kostiju. Ploča, koja se u nekim slučajevima kombinira s mekim paketima, tj. kompletima zaštite, čime se i povećava razina zaštite (III, IIIA i IV), ima dvije važne značajke. Jedna je da zaštitni prsluk zaustavi projektil i ne dopusti mu da ga probije, a druga je granica fleksibilnosti privremenog utiskivanja u tijelo korisnika nakon pogotka.

Plastični okvir (Plate Frame) tvrtke Sand Precision. Riječ je o tipu prsluka inspiriranu amfibijskim operacijama, cijenom povoljnijem od šivanih nosača ploča. Posrijedi je jedinstven koncept pojednostavnjenog nošenja balističke zaštite i mogućnosti postavljanja potrebne MOLLE opreme na okvir (Foto: Sand Precision)

Nosač ploča
Zaštitni prsluci dijele se u dvije osnovne kategorije. Oni koji se nose ispod odore ili košulje najčešće se nazivaju mekim, a oni koji se nose na odori ili košulji tvrdim prslucima. Unatoč tomu što ih proizvode mnoge tvrtke, u različitim tipovima i namjenama, obje se vrste nastoje učiniti što svestranijim, tj. istodobno prilagoditi konvencionalnom, ali i nekonvencionalnom ratovanju u urbanom okruženju, često među civilima. S tim je povezana i svojevrsna tranzicija iz vojne ili policijske odore u civilnu odjeću. Naime, u asimetričnim situacijama prikriveno oružje i oprema, kao i prikrivena zaštitna oprema, svakodnevna su pojava.
Zaštitna oprema ovisi u prvom redu o namjeni postrojbe i njezinoj zadaći, okruženju u kojem djeluje te klimatskim i vremenskim uvjetima. Iako se u hrvatskoj udomaćio naziv borbeni prsluk, najčešće je korišten izraz nosač ploča prema engleskom plate carrier. Inačice za specijalce često nose naziv tactical armor plate carrier.

Maksimalno u Iraku
Zanimljivo je pratiti razvoj takve vrste opreme u ovom stoljeću. Još 2003., kad je američka vojska provodila operacije u Iraku, korišten je borbeni prsluk sa zaštitom kakav obično nose policijski SWAT (Special Weapons And Tactics) timovi. Takva je oprema usko specijalizirana i omogućuje taktičkim timovima kratku autonomiju, najčešće od vozila do točke ulaska u objekt, neki drugi prostor ili vozilo prosječno udaljeno 50 do 100 metara. Takve precizne i dinamične zadaće ili intervencije traju iznimno kratko (ili do nekoliko sati), a sva je dodatna oprema dostupna u vozilu ili je pri ruci. U Iraku su se borbe vodile većinom na ravnom terenu te u urbanom okruženju, uz korištenje postojeće infrastrukture koja je bila u relativno dobrom stanju. Specijalci su uglavnom bili vezani uz oklopne, motorizirane ili zračne postrojbe te su korištena razna vozila ili helikopteri za dolazak do mjesta taktičkih zadaća. Vojnik odnosno pripadnik specijalnih postrojbi dnevno je prelazio prosječno tek oko 1000 metara do cilja i natrag. Takva je praksa uključivala zaštitu za tijelo u maksimalnom opsegu, nužnu u zadaćama bliske borbe u naseljenom području (close quarters combat – CQC). Zaštitni prsluci uključivali su prednju i stražnju zaštitu trupa te bočne zaštitne površine, tj. ploče manjih dimenzija za bokove. Tu je uvelike do izražaja došla proizvodnja zaštite temeljene na keramici i kompozitnim ojačanjima.

Foto: NATO

Promjene u Afganistanu
Dolaskom specijalnih postrojbi u Afganistan, zadaće, teren, klimatski uvjeti na velikoj nadmorskoj visini uz lošu ili nikakvu infrastrukturu, ograničena opskrba i drugi elementi znatno mijenjaju operativnu sliku. Vojnicima su bila potrebna lakša i ergonomski fleksibilnija rješenja kako bi se zadržala razina zaštite, ali i omogućilo nošenje dodatnog korisnog tereta u obliku drugog ili trećeg borbenog kompleta streljiva, specijalističkog naoružanja, vode, hrane, radioveze i druge opreme. Kao i u razvoju balističkih kaciga, tako je i kod borbenog prsluka primarna uloga zaštite proširena na platformu za prihvat druge opreme.
Iskustva, ponajviše ona stečena u Afganistanu, govore da minimalistički nosač ploča s MOLLE (Modular Lightweight Load-carrying Equipment) sustavom uplitanja opreme pruža optimalnu kombinaciju koju biraju specijalne postrojbe. Sustav težište stavlja na ergonomiju, mobilnost i malu ukupnu masu. Ukorak s tehnološkim rješenjima same balističke zaštite ide i izbor materijala za kućišta. Zasad je najrašireniji, a ujedno i najjeftiniji termoplastični sintetički polimer imena CORDURA, razvijen još sredinom tridesetih godina XX. stoljeća. Današnji je standard za optimalnu balističku zaštitu zaštitna ploča razine IIIA ili IV (Level IIIA / IV) koja može učinkovito zaustaviti projektil kalibra 7,62 x 51 mm.

Prsluk Strandhögg tvrtke FirstSpear malih je dimenzija i omogućuje pokretljivost. Nosači ploča prvotno su zamišljeni za samostalno nošenje, a moguće ih je kombinirati i sa soft armor panelom ili mekanim paketom od više desetaka slojeva kevlarskih listova, čime se postiže veća balistička zaštita vitalnih organa (Foto: FirstSpear)

U aluminijskom okviru
U proizvodnji vlakana za zaštitne prsluke, kacige, balističke štitove…, najčešće se koristi polietilen, sintetički materijal dobiven procesom polimerizacije. Najrašireniji je komercijalno poznat kao Dyneema. Posebnom tehnologijom predenja postiže se iznimna čvrstoća vlakana, kombinirana s niskom masom i mekoćom. Vlakno je otporno na vanjske utjecaje poput vlage, kemikalija, UV zračenja te na mikroorganizme.
Neki nosači ploča danas su smanjeni do te mjere da su vanjskim dimenzijama u potpunosti prilagođeni dimenzijama same ploče, a postoje i minimalistička rješenja kod kojih se ploča umeće u aluminijski okvir i tako se postavlja u odgovarajući zaštitni položaj.
MOLLE sustav pruža veliku mogućnost odabira i stavljanja džepova za spremnike oružja i ostale opreme kojom je opremljen pripadnik specijalnih postrojbi. Time se ostvaruje polivalentnost nosača ploča kao platforme za korištenje u ekstremnim uvjetima. Dodatna je oprema poput dobrog kompleta alata koji se koristi ovisno o zadaći koja se provodi i upravo ta polivalentnost daje prednost u odnosu na fiksna rješenja.
Iskustva iz zadaća specijalaca pokazala su da je važna i mogućnost brzog odbacivanja nosača ploča, posebice kod amfibijskih operacija kad postoji opasnost od utapanja prilikom pada s određene platforme ili skoka s broda u vodu. Brzo odbacivanje funkcionira na načelu sustava veza unutar prsluka, čiji je glavni dio najčešće čelično uže. Povlačenjem užeta svi se paneli odvajaju te gotovo trenutačno oslobađaju korisnika. Sustav se jednostavno vraća u prvobitni položaj te prsluk ponovno postaje operativan.

Zaštita koja se nosi ispod bilo kojeg odjevnog predmeta. Ergonomski je i minimalistički dizajnirana, male ukupne mase i namijenjena za diskretno nošenje. Uz korištenje samo mekanih paketa ili u kombinaciji s pločama, razina zaštite može se znatno povećati, kao na prikazanim sustavima kanadske tvrtke Perroz Designs (Foto: Perroz Designs)

Zahtjevi specijalaca
Kad je u pitanju oprema koja se najčešće nalazi na prsluku, situacija se razlikuje od postrojbe do postrojbe, tj. ovisi o njezinoj namjeni odnosno zadaći. No, zajedničko je sljedeće: spremnici za automatsku pušku ili kratku strojnicu, spremnici za pištolj, ručne granate ili flash-bang granate, dimne bombe, radiouređaj, osobni komplet za pružanje prve pomoći (Individual First Aid Kit – IFAK), komplet sa spremnikom za vodu, džepovi za GPS, noćni uređaj, borbeni nož i drugo. Kad se usporede specijalne postrojbe s drugim rodovima, uočljiva je razlika u konceptu zaštite za tijelo. Dok su specijalne postrojbe opremljene kompaktnijim rješenjima, najčešće s prednjom i stražnjom zaštitnom pločom, zaštita pješačkih u većoj je mjeri okrenuta prema kompleksnijim platformama, pri čemu se u prvom redu misli na prsluke koji imaju veće površine obložene zaštitom pa su zaštićene veće površine tijela. Iako je kod svih rodova imperativ mobilnost zaštitne opreme, specijalne postrojbe cijene kompaktnost i ergonomiju opreme što je presudno za brze, dinamične i nepredvidive situacije u okruženju u kojem djeluju najčešće samostalno ili uz minimalnu potporu.


Platforma Aegir-38 tvrtke FirstSpear nudi jedinstveno rješenje u svijetu prsluka, posebno za specijalce izložene opasnosti od utapanja. Sustav se postavlja na nosač ploča, aktivacijom spremnika s komprimiranim zrakom puni se mjehur i korisnik može plutati (Foto: FirstSpear)

Borbeni pojas
Borbeni prsluk gotovo uvijek dolazi u kombinaciji s borbenim pojasom (Combat belt), ali i tu opremu diktira postrojba, tj. njezina namjena. Na njima se najčešće nosi oprema poput pištolja, rezervnih spremnika za pištolj, odnosno spremnici za automatsku pušku ili strojnicu, baterijska svjetiljka, sredstva prisile (lisice), vreća za odbacivanje praznih spremnika, prvi zavoj i dr…


Andrej SMOLEK