Organizacijska struktura zapovjedno-izvidničkih postrojbi topništva i njihova oprema

Da bi se moglo udovoljiti zahtjevima koja se postavljaju pred topničke postrojbe danas i u budućnosti, nužno je prilagoditi organizacijsku strukturu topničkih postrojbi i osigurati im modernu opremu

Lako oklopno izvidničko vozilo Fennek

Jedan od čimbenika koji nameće nužnost takvih promjena je i razvoj tehnologije, koji je doveo do opremanja topničkih postrojbi sredstvima zavidnih mogućnosti.
Da bi topničke postrojbe ostvarile svoju zadaću, pravodobno uništenje protivničkih ciljeva, uz što manji utrošak streljiva, a da sami pri izvođenju zadaća ne pretrpe materijalne i ljudske gubitke, nužna je potpuna koordinacija izvidničkih postrojbi topništva i paljbenog dijela sustavom vođenja i zapovijedanja.
Zahtjevi koje moraju ispuniti zapovjedno – izvidničke postrojbe topništva:
– do 40 km udaljenosti motriti ciljeve svih vrsta, pravodobno i bez mrtvih prostora, te omogućiti djelovanje po njima,
– do 70 km udaljenosti pravodobno motriti područja od posebnog interesa, dalekometno topništvo, pričuvu i ostalo, te omogućiti djelovanje po njima,
– do 150 km udaljenosti motriti ciljeve visokih vrijednosti, kao što su zapovjedna mjesta, pričuva, logističke postrojbe i postrojenja, te omogućiti djelovanje po njima.
Samo dobro uvježbano ljudstvo može osigurati ispunjavanje navedenih zahtjeva.
Kako bi se osigurala kvalitetna provedba obuke u miru, nužno je prilagoditi organizacijsku strukturu zapovjedno – izvidničkih postrojbi.
Također, nužna je uska suradnja između izvidničkih postrojbi topništva, paljbenog dijela i izvidničkih postrojbi kojima raspolaže kopnena vojska, u miru i u bojnim djelovanjima.
U ovom tekstu prikazati će se organizacijska struktura zapovjedno – izvidničkih postrojbi topništva kojoj teži njemačka vojska, te oprema kojom trenutačno raspolažu i kojom se imaju namjeru opremati u budućnosti.

Organizacijska struktura zapovjedne bitnice topničke bojne u mehaniziranim brigadama
Uobičajeno je da topničke bojne u svom sastavu imaju zapovjedne bitnice, pa je takva organizacijska struktura i navedene topničke bojne koja se nalazi u mehaniziranoj brigadi. Organizacijska struktura zapovjedne bitnice postavljena je tako da omogućava kvalitetnu provedbu obuke i dobru suradnju s borbenim postrojbama. Zapovjedna bitnica tako je ustrojena da u svom sastavu ima više cjelina i to : topničke motritelje, topničke radare, računatelje i topografe.
Ovakva struktura zapovjedne bitnice omogućava njezinu uporabu kako po dijelovima tako i u cjelini, s jednako dobrim rezultatima.
Prema postavljenim zahtjevima, takva postrojba može ostvarivati dobre rezultate i u operacijama održavanja mira.

Samovozna haubica PzH 2000 kalibra 155/52 mm, iz sastava njemačke vojske. Foto: Rheinmetall DeTec

Topnički motritelji
Temeljna zadaća topničkih motritelja je motranje i rukovanje vatrom topničkih postrojbi u svim vremenskim uvjetima, danju i noću.
Oni svoje zadaće provode u uskoj suradnji s borbenim postrojbama i predstavljaju jedan od najvažnijih čimbenika u sustavu topničkog izviđanja.
Topnički motritelji su se za svoje potrebe više godina služili oklopnim vozilom M113, koje je bilo prikladno opremljeno za njihove potrebe.
Od 2003. topnički motritelji opremaju se suvremenijim oklopnim vozilom Marder, te kod lakših snaga lakim oklopnim vozilom Fennek.
Njemačko-nizozemsko lako oklopno vozilo Fennek u operativnu uporabu uvedeno je 2003. i može primiti 3 člana posade. Vozilo je ponajprije namijenjeno za potrebe izvidničkih postrojbi.
Vozilo je tako opremljeno da omogućava topničkim motriteljima rukovanje topničkom vatrom u dnevnim, noćnim i u uvjetima slabe vidljivosti.
Vozilo Fennek opremljeno je sljedećom opremom :
– pokretna platforma visine do 1,5 m s termovizijskom kamerom II. generacije; CCD kamerom i laserskim daljinomjerom
– zemaljski senzori za identificiranje i otkrivanje ciljeva
– mini bespilotna letjelica Aladin
– kontrolni i prikazni uređaji(monitor, panel za opsluživanje, joystick za upravljanje senzorima, obračunska jedinica)
– uređaj za pozicioniranje (GPS)
– prijenosni uređaj za motranje i rukovanje topničkom paljbom (za topničke motritelje)
Platforma je daljinski upravljiva na udaljenostima do 40 m. Također, moguće je platformu rabiti izvan vozila, premještanjem na udaljenost do 40 m od vozila.

Zemaljski senzori za identificiranje i otkrivanje ciljeva
Zemaljski senzori namijenjeni su za motrenje puteva i područja koja se ne mogu motriti. Otkrivaju vozila, njihov broj, brzinu i smjer kretanja kao i vrstu vozila.
Pokrivaju područje do 10 km udaljenosti od mjesta postavljanja. Primjenom tih senzora smanjena je mogućnost neopaženog pokreta protivničkih postrojbi na bojištu. Tako prikupljeni podaci poslužit će topničkim postrojbama za uništenje tih ciljeva, ali i ostalim zapovjedništvima za pravodobno donošenje odluke o uporabi svojih postrojbi. Također, služe za osiguranje izvidničkih postrojbi i promatračnica od mogućih iznenađenja koja im može prirediti protivnik.

Radar COBRA Foto: EADS

Mini bespilotna letjelica Aladin
Mini bespilotna letjelica Aladin je suvremena, vrlo laka i za opsluživanje vrlo jednostavna letjelica. Namijenjena je izviđanju, motranju pogodaka vlastitog topništva, otkrivanju i određivanju mjesta cilja.
Bespilotna letjelica Aladin je mobilna i ne zahtijeva posebnu infrastrukturu za uporabu. Sustav je izrađen tako da se mogu opremati i ostala vojna vozila s njim.
Sustav čine dvije letjelice, prijenosne nadzorne postaje i prijenosne postaje za metereološka mjerenja.
Za opsluživanje sustava potrebna su dva vojnika, kojima je potrebno otprilike 5 min. da sustav pripreme za uporabu. Letjelica Aladin teška je oko 3,20 kg i polijeće iz ruku poput aviomodela.
Prije polijetanja programira se let letjelice preko nadzorne postaje, a podatke je moguće mijenjati i tijekom leta. Letjelica može motriti područja na udaljenostima do 6000 m, oko 35 minuta. Ima vrlo mali radarski odraz, što joj omogućuje visoku vjerojatnost preživljavanja na bojištu.
Bespilotna letjelica se u ispitivanju nalazi od 2002. i pokazala je vrlo dobre rezultate. Uspješno je rabljena u operaciji ISAF u Afganistanu.

Prijenosni uređaj topničkih motritelja
Prijenosni uređaj TGZ 90 omogućuje topničkim motriteljima određivanje mjesta cilja i motrenje pogodaka. Podaci koji su dobiveni mjerenjima, posredstvom odgovarajućeg komunikacijskog uređaja prenose se u sustav za upravljanje paljbom. Ovim uređajem se dodatno opremaju izvidnička vozila namijenjena topničkim motriteljima.

Topnički radar Abra
Topnički radari zauzimaju važno mjesto u sustavu topničkog izviđanja. Namijenjen je za motrenje bojišta i određivanje mjesta ciljeva.
U mogućnosti je nadzirati bojište u svim vremenskim uvjetima, danju i noću.
Posebno je pogodan za nadzor komunikacija i područja u dubini bojišta.
Mogućnosti izviđanja topničkog radara Abra:
– do 14 km otkriva vojnike
– do 15 km otkriva rasprsnuća projektila (155 mm)
– do 24 km otkriva mala vozila
– do 30 km otkriva velika vozila (tenkovi)
– do 38 km otkriva kolone vozila
Topnički radar opslužuju 4 vojnika. Točnost određivanja mjesta cilja je +/- 2 m po smjeru i +/- 10 m po daljini. Vrijeme potrebno za obradu podataka o cilju je oko 2 minute.

Bespilotna letjelica CL 289 Foto: EADS

Organizacijska struktura i oprema zapovjedno-izvidničkih bojni topničkih brigada
Topničke postrojbe su, pored izvidničkih postrojbi, nositelj izviđanja u kopnenoj vojsci, te se u skladu s tim pridaje velika važnost organizaciji i opremanju zapovjedno-izvidničkih postrojbi topništva. U budućnosti će njemačka vojska svoje postrojbe za topničko izviđanje grupirati u jednu topničku brigadu unutar KoV-a.
Njemačka vojska je iskazala potrebu za ukupno 5 zapovjedno-izvidničkih bojni, od čega bi dvije bile u pričuvi.
Te postrojbe bi trebale biti dostatne za sudjelovanje u operacijama osiguranja mira, potporu saveznicima u okviru sustava kolektivne obrane zemalja članica NATO-a, te za obranu vlastitog teritorija.
Zapovjedno-izvidnička bojna bila bi sastava: uz zapovjedništvo i logističku satniju, bitnica za lociranje mjesta ciljeva sastava: više radara COBRA, metereoloških radara i zvukomjernih postaja, 1 ili 2 bitnice bespilotnih letjelica CL 289, 1 ili 2 bitnice bespilotnih letjelica KZO Brevel u čijem sastavu bi se nalazile i bespilotne letjelice LUNA.

Radar COBRA
Radar “COBRA” (COunter Battery RAdar) je zajednički projekt Francuske, Velike Britanije i Njemačke. Namijenjen je za određivanje mjesta ispaljenja protivničkog topništva, cijevnog i raketnog, kao i minobacača na udaljenostima do 40 km.
Također, služi za motrenje učinka topničke paljbe vlastitog topništva po protivničkim ciljevima. Obilježava ga vrlo visoka točnost određivanja mjesta ciljeva, te kratko vrijeme obrade podataka od svega 15 sekundi. Radar opslužuje 7 vojnika.
U operativnoj uporabi se nalazi od 2003., ali do sada ih nije proizveden veliki broj.
Bespilotna letjelica CL 289
Bespilotna letjelica CL 289 namjenjena je izviđanju područja, ciljeva i učinka po ciljevima na udaljenostima do 170 km. Rabi se za prikupljanje podataka za potrebe zapovjedništava postrojbi, te za potrebe topništva, što na tim udaljenostima ne omogućuju druga tehnička sredstva.
S obzirom na tehničku opremljenost letjelice, može se bez ograničenja rabiti u dnevnim i noćnim uvjetima. Uspješno provodi izviđanje na visinama od 200 do 1200 m. Letjelica polijeće uz pomoć rakete s čvrstim gorivom, a prizemljuje se uz pomoć padobrana na za to planiranom mjestu. Pri slijetanju rabi se zračni jastuk, što onemogućuje oštećenje letjelice. Nakon određene pripreme bespilotna letjelica se može ponovno rabiti.
Brzina leta od oko 720 km/h na visini od 300 m, te sam njezin oblik koji ima vrlo mali radarski odraz, omogućava letjelici visoku vjerojatnost preživljavanja na bojištu.

Izvidnička bespilotna letjelica Brevel

KZO Brevel
Sustav bespilotne letjelice KZO Brevel omogućava izviđanje položaja ciljeva i motrenje učinka vlastitog topništva po protivničkim ciljevima na udaljenostima do 65 km. Bespilotna letjelica se može učinkovito rabiti danju i noću u svim vremenskim uvjetima.
Ovisno o uvjetima na bojištu, letjelica provodi izviđanje na visinama od 300 do 2500 m, pri brzini leta od oko 150 km/h. Letjelica može ostati u zraku oko 3,5 sata.
Prije polijetanje se programira, a može se reprogramirati i tijekom leta.
Mjesto cilja može odrediti s točnošću od 50 m. Za posluživanje sustava KZO Brevel potrebna su 4 vojnika. U operativnu uporabu uvodi se od 2004.

LUNA X 2000
Bespilotna letjelica LUNA X 2000 omogućava izviđanje područja i ciljeva na udaljenostima do 40 km.Tehnička opremljenost letjelice omogućava izviđanje u dnevnim i noćnim uvjetima. Izviđanje provodi na visinama od 300 do 600 m pri brzini od oko 70 km/h. U zraku može ostati oko 2 sata. Letjelici se programira let prema zahtjevu za izviđanje prije polijetanja, što je moguće mijenjati i tijekom leta.
Letjelica polijeće sa za to namijenjenog katapulta, a slijeće pomoću padobrana na unaprijed predviđeno mjesto, te se nakon tehničke provjere ponovo može rabiti.
Probni sustav LUNA uspješno je rabljen u sklopu operacije održavanja mira na Kosovu i Makedoniji. Stečena iskustva iskorištena su za daljnja tehnička poboljšanja letjelice. Sustav LUNA integrirat će se u ukupno tri bitnice bespilotnih letjelica KZO, u sastavu topničke brigade njemačke vojske.

Zvukomjerni sustav 064pc
Zvukomjerni sustavi, kao pasivno sredstvo za otkrivanje i određivanje položaja s kojeg djeluje protivničko topništvo, nalaze značajnu primjenu u zapovjedno-izvidničkim postrojbama topništva. Uspješno određuju mjesta ispaljenja protivničkog cijevnog i raketnog topništva, kao i minobacača, na daljinama do 15 km. Uspješno se rabe i za nadzor aktivnosti na bojištu.
Točnost određivanja mjesta ispaljenja protivničkog topništva ovisi o vremenskim uvjetima koji vladaju na bojištu, tj. o čujnosti. Zajedno s topničkim radarima i bespilotnim letjelicama, uvezani u jedinstveni zapovjedno ? informacijski sustav, mogu pružiti dragocjene podatke topničkim postrojbama.

Izvidnička bespilotna letjelica LUNA

Metereološki radar
Meteorološki radar služi za mjerenje metereoloških podataka na velikim visinama, kao što su smjer i brzina vjetra, temperatura, tlak i ostalo, te ih u odgovarajućem obliku dostavlja topničkim postrojbama. Meteo podaci se obrađuju u sustavu za upravljanje paljbom topništva, čime se postiže velika preciznost u djelovanju po ciljevima.
Topničke postrojbe su oduvijek imale potrebe za metereološkim podacima, jer u znatnoj mjeri utječu na točnost pogađanja ciljeva.
Uporaba meteoroloških podataka u postupku pripreme početnih elemenata za gađanje cilja omogućit će veću preciznost, te uništenje cilja s manjim brojem projektila.
Suvremene topničke postrojbe nezamislive su bez odgovarajuće opreme za metereološka mjerenja, jer ih njihov izostanak dovodi u podređen položaj u odnosu na protivnika.

Zaključak
Na kraju, može se utvrditi da navedena organizacijska struktura i suvremena sredstva kojim će se opremati zapovjedno – izvidničke postrojbe topništva omogućuju provedbu zadaća u najtežim ratnim uvjetima, kao i u operacijama osiguranja mira.
Suvremena tehnička oprema koja se stavlja na raspolaganje zapovjedno-izvidničkim postrojbama topništva u budućnosti, svoju pravu moć može iskazati uvezivanjem u zapovjedno-informacijski sustav, te tako omogućiti brzu i točnu raspodjelu prikupljenih i obrađenih informacija zainteresiranim korisnicima.
Tako grupiranom i ustrojenom zapovjednom bitnicom u topničkim bojnama mehaniziranih brigada i zapovjedno-izvidničkih bojni topničkih brigada, osigurani su uvjeti za kvalitetnu obuku i uvježbavanje postrojbi u miru, što je jedino jamstvo kvalitetnog i pravodobnog obavljanja postavljenih zadaća u ratnim uvjetima.

Izvori:
www.artillerie.de
www.bundeswehr.de
www.bw-kfor.de
www.globaldefence.net
www.pzaufkl.de
www.zeiss-optronik.de

 

Dane MEMEDI