Razgovor – Roman Mikulić, pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse

Uoči petog izdanja Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe i konferencije (ASDA), koja će se od 10. do 12. travnja održati u Splitu, razgovarali smo s pomoćnikom ministra obrane za materijalne resurse Romanom Mikulićem o očekivanjima te značaju izložbe za hrvatsku obrambenu industriju i potencijalima koje nudi. Ujedno smo se dotaknuli i drugih važnih tema i planova koji u idućem razdoblju očekuju MORH i OSRH na području opremanja i modernizacije.

U kolikoj mjeri MORH sudjeluje u organizaciji splitske izložbe opreme i naoružanja ASDA?

Ministarstvo obrane RH ključni je nositelj provedbe i organizacije ASDA-e. Ujedno je i glavni koordinator i integrator između brojnih ostalih dionika koji su jednako odgovorni za uspješnost takvog događaja. Moram naglasiti dugogodišnju suradnju s američkom tvrtkom TNT Productions, LLC., našim partnerom i suorganizatorom s kojim već peti put organiziramo izložbu u Splitu. Ta tvrtka svjetski je poznat organizator međunarodnih sajmova, izložbi i konferencija iz brojnih područja ljudske djelatnosti. Članica je međunarodnih organizacija SISO (Society of Independent Show Organizers) i UFI (The Global Association of the Exhibition Industry), i kao takva svojim je nemjerljivim znanjem i iskustvom pridonijela značaju i respektabilnom mjestu izložbe u svijetu.

Kakva je budućnost izložbi vojne industrije u RH? Hoće li se ASDA i nadalje održavati u Hrvatskoj?

Budući da u Republici Hrvatskoj postoji velik potencijal za snažniji iskorak obrambene industrije na zahtjevnom svjetskom tržištu, dužnost je i obveza Ministarstva obrane RH na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane pružiti svu potporu u oslobađanju tog potencijala. U tom kontekstu treba i sagledavati potrebu za budućim planovima održavanja izložbi s tematikom vojne industrije. ASDA se dosad etablirala na svjetskoj pozornici u održavanju te vrste manifestacija. Mnogi visoki državni i vojni uzvanici iz partnerskih i prijateljskih zemalja istaknuli su, odgovarajući na poziv, kako je za izložbu u Splitu već rezerviran datum u njihovu rasporedu, što puno govori o njezinoj prepoznatljivosti. U našem je interesu nastaviti takvu uspješnu suradnju, a dogovori o tome su u tijeku.

Koje su ključne prednosti za Republiku Hrvatsku, odnosno MORH, od izložbi poput ASDA-e?

Kao ključni doprinos naveo bih međunarodnu promociju i afirmaciju hrvatskih proizvođača naoružanja i vojne opreme, doprinos Ministarstva obrane i Hrvatske vojske gospodarskom razvoju RH, upoznavanje s novorazvijenim obrambenim sustavima iz područja domovinske sigurnosti i vojne tehnologije, promociju vojnog poziva i vojnog obrazovanja te na kraju, ne manje važno, razvijanje i jačanje suradnje s prijateljskim i partnerskim zemljama. Ne smijemo zaboraviti ni doprinos te manifestacije razvoju hrvatskog turizma i grada Splita, koja osim velikog broja ostvarenih noćenja pridonosi i proširenju i obogaćivanju turističke ponude.

Koliko tvrtki očekujete? Koje su velike tvrtke potvrdile dolazak? Ima li među njima onih koje će se na toj izložbi prvi put predstaviti?

Trenutačno imamo potvrđeno sudjelovanje 162 domaća i strana izlagača iz 26 zemalja. Od većih i značajnijih tvrtki možemo istaknuti švedski Saab, američki Lockheed Martin i Bell, francuski Thales, njemački Mercedes-Benz Defence Vehicles, izraelski Aeronautics Ltd., Elbit Systems i Rafael, nizozemski Hiab. Dosad su se prijavile 64 domaće tvrtke i svojim velikim interesom potvrdile opravdanost održavanja ASDA-e.

Promet naoružanja u svijetu raste… Uklapaju li se i hrvatske tvrtke u taj trend?

Obrambena industrija Republike Hrvatske na globalnoj razini ima nekoliko vrlo cijenjenih i prepoznatih “igrača”, koji su se nametnuli ne samo kao konkurencija velikim vojnoindustrijskim kompleksima nego i kao predvodnici u nekoliko specijaliziranih branši. HS Produkt polimernim pištoljem već gotovo 20 godina osvaja svijet, a što je možda najvažnije, to je jedan od najzastupljenijih proizvoda u svojoj kategoriji na najzasićenijem i time najizazovnijem tržištu Sjedinjenih Američkih Država. DOK-ING se vrhunskom kvalitetom, raznovrsnošću i fleksibilnošću ponude kreirane prema potrebama krajnjih korisnika prometnuo u “trendsetera” kad su u pitanju strojevi za razminiranje. Zastupljen je na gotovo svim kontinentima, a njegovi proizvodi ne samo da se koriste u američkoj vojsci nego se kao rijetko koji nerezidentni proizvodi nude putem američkih programa vojne pomoći Foreign Military Sales (FMS) i Foreign Military Financing (FMF). O kvaliteti vojnih kaciga tvrtke Šestan-Busch i potražnji za njima prvo su svjedočili hrvatski vojnici, a danas se kacige iz Preloga nalaze na glavama vojnika i pripadnika snaga sigurnosti širom svijeta. Hrvatska se ne može uspoređivati s gospodarskim, financijskim, ljudskim i materijalnim kapacitetima globalnih obrambenih megakorporacija te kao takva niti ne može slijediti trendove u tom smislu. Međutim, iz navedenih primjera razvidno je kako budući razvoj hrvatskih tvrtki obrambene industrije leži na visokokvalitetnim, tehnološki naprednim, konkurentnim i usko specijaliziranim proizvodima vojne i dvojne namjene. Osim navedenih i srodnih kategorija, vjerujemo kako će se u idućem razdoblju u obrambenu komponentu gospodarstva sve intenzivnije uključivati i IT industrija slijedeći aktualne trendove.

Ima li novosti vezanih uz djelovanje Agencije Alan?

Agencija Alan uspješno je zaokružila i završila razvoj minobacačkog streljiva te u suradnji s Ministarstvom obrane, a sukladno potrebama Hrvatske vojske, planira pokrenuti proizvodnju i ostalog topničkog i raketnog streljiva koje bi, osim Ministarstvu obrane, plasirala i na svjetsko tržište.

Može li se HV preko HVU-a, ZzP-a ili nekih drugih ustrojstvenih cjelina intenzivnije uključiti u industrijske, razvojne i istraživačke projekte hrvatske obrambene industrije?

Razvojni te znanstveno-istraživački projekti uvijek su dobrodošli u cilju ispunjavanja sposobnosti OSRH te je njihov značaj kontinuirano valoriziran u obrambenom sustavu Republike Hrvatske. Međutim, sukladno potrebama Hrvatske vojske da dosegne razine sposobnosti u svim zadaćama, posebno onima koje su bile niz godina zanemarivane, kao što je primjer ratnog zrakoplovstva, prioritet u organizacijskom, financijskom, materijalnom i personalnom smislu imaju upravo takve, kapitalne potrebe. One se, nažalost, ne mogu realizirati znanstveno-istraživačkim i razvojno-tehnološkim pristupom u roku koji nam je u ovom trenutku definiran dugogodišnjim zanemarivanjem problema. Sukladno navedenom, opsežnija intenzivna i izravna uključenost resursa MORH-a i OSRH u takve projekte trenutačno nije moguća, posebno uzimajući u obzir statističke pokazatelje konačne primjenjivosti i iskoristivosti znanstveno-istraživačkih projekata. Međutim, MORH i OSRH kontinuirano prate mogućnosti korištenja znanstveno-istraživačkih nacionalnih te kapaciteta EU-a i NATO-a u cilju ispunjavanja potreba Hrvatske vojske, a kako bi pravodobno reagirali kad se steknu uvjeti za značajnija i izravna ulaganja u istraživačko-razvojne projekte. Bez obzira na navedene okolnosti, hrvatska obrambena industrija ima i imat će u MORH-u i OSRH partnera koji će joj u okviru raspoloživih mogućnosti pomoći u razvoju obrambenih projekata za strana tržišta, bilo da je riječ o testiranju opreme i naoružanja ili ustupanju, primjerice, strelišta, poligona i slično. Aktualni primjer takve suradnje, koja je proistekla na inicijativu tvrtki RIZ Profesionalna elektronika d. o. o. i Impel Group d. o. o., jest projekt SDR (Software-defined Radio) radiokomunikacijskog uređaja.

Kakva je situacija s hrvatskim projektima obrambene industrije ili dvojne namjene koje financira Europska unija?

Korištenje fondova Europske unije potrebno je jasno i razgovijetno podijeliti u kategorije onih koji su dostupni za vojne potrebe i onih koji nisu. Europski strukturni i investicijski fondovi nisu ni namijenjeni ni dostupni za vojnu namjenu. Međutim, ako zadovoljavaju postavljene kriterije dvojne, odnosno civilne i vojne namjene, onda se može govoriti o njihovu korištenju pod određenim, vrlo strogim uvjetima. Zahvaljujući posredovanju MORH-a u suradnji s Europskom obrambenom agencijom (EDA), hrvatskoj je tvrtki Utilis d. o. o. za razvoj projekta Cyber Conflict Simulator odobreno 2017. godine sufinanciranje putem ESIF-a. Kao primarni cilj projekta navodi se cyber zaštita MORH-a te simulacije prilikom provedbe međunarodnih vojnih vježbi. Taj će projekt ostati trajno zabilježen u povijesti Europske obrambene agencije kao prvi projekt dvojne namjene koji je nastao iz potrebe za ispunjavanjem obrambenih, a ne civilnih potreba. Međutim, treba naglasiti kako se finalizacijom provedbenih akata na razini Europske unije ove godine očekuje i potpuna implementacija i pokretanje svih aspekata Europskog fonda za obranu (European Defence Fund – EDF), koji je kreiran i isključivo namijenjen za ispunjavanje ciljeva obrambenih sposobnosti definiranih na razini Europske unije ulaganjem u znanstveno-istraživačke i tehnološke razvojne projekte (do 100 posto iznosa financiranja), te obrambeno-industrijske projekte kreirane u cilju dostizanja strateške autonomije obrambenog sustava i obrambene industrije Europske unije. EDF ima velik potencijal, ali uvjeti su vrlo strogi i jasni, a za uključivanje u takve projekte bit će nužno ostvariti snažnu sinergijsku poveznicu između MORH-a, OSRH i obrambene industrije. Ipak, određeni su koraci već poduzeti u okviru Stalne strukturirane suradnje (PESCO) u suradnji s partnerskim zemljama EU-a te hrvatskim tvrtkama, a koji će, ako ispune sve uvjete, biti potencijalno financirani i putem EDF-a. Međutim, s obzirom na to da su aktivnosti u tijeku, a ni sam EDF nije u potpunosti implementiran, nismo u mogućnosti govoriti o detaljima. Također bih naglasio kako su MORH i OSRH kao dio vojne strukture koja nema mogućnost neposrednog korištenja ESIF-a za razvoj i nabavu naoružanja i vojne opreme (osim EDF-a), ipak, zahvaljujući međuresornoj suradnji ostvarili uspjeh u ispunjavanju vrlo značajnog Cilja sposobnosti Hrvatske vojske. Riječ je o daljinski upravljanim besposadnim letjelicama – dronovima – vrijednim 4,87 milijuna eura, koje je Ministarstvo poljoprivrede nabavilo korištenjem fondova Europske unije (70 % pokriva EU), a koje će za svoje i potrebe Ministarstva poljoprivrede opsluživati upravo Hrvatska vojska. Na taj, posredan način, realnom primjenom sinergijskog zahvata unutar povezanih tijela Vlade Republike Hrvatske, nije samo nabavljena nužna oprema za izvršavanje prioritetnih obrambenih zadaća nego su i uspješno iskorištena sredstva iz fondova Europske unije te ušteđeni novci hrvatskih poreznih obveznika.

Namjeravaju li MORH i HV povećati nazočnost svojih djelatnika na međunarodnim vojnim izložbama?

Dužnosnici i djelatnici Ministarstva obrane i HV-a, sukladno raspoloživim financijskim mogućnostima, redovito posjećuju najveće i najznačajnije međunarodne obrambene izložbe. Pritom se pazi da prioritet imaju one na kojima izlažu hrvatske tvrtke obrambene industrije, kako bi se i izravnim putem prenijela pozitivna iskustva uporabe hrvatskog naoružanja i vojne opreme potencijalnim budućim klijentima hrvatskih proizvođača. Ti su posjeti značajni i za razvoj vojno-tehničke suradnje sa stranim zemljama te međunarodnim asocijacijama putem kojih se generiraju nove mogućnosti razvoja obrambenih kapaciteta Republike Hrvatske. Primjerice, na izložbi Eurosatory održanoj prošle godine u Parizu državni tajnik MORH-a Zdravko Jakop održao je na poziv Europske obrambene agencije radni sastanak s EDA-inim direktorom za istraživanje, tehnologije i inovacije Denisom Rogerom. Slijedom tog sastanka počela je intenzivnija suradnja MORH-a i Europske obrambene agencije u nekoliko razvojnih obrambenih komponenti koje će biti posebno obrađene tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine.

Koji su najvažniji ciljevi u idućem Dugoročnom planu razvoja OSRH (DPR) vezano uz materijalne resurse?

Znatan je napredak zadnjih godina postignut realizacijom najvažnijih projekata opremanja i modernizacije Hrvatske vojske. Tu se u prvom redu misli na nabavu besposadnog zrakoplovnog sustava Orbiter 3B u svrhu razvoja nove sposobnosti zrakoplovnog izviđanja kopnenog i morskog prostora RH; zatim uvođenje u operativnu uporabu samohodnih haubica PzH 2000 i lakih izvidničko-borbenih helikoptera OH-58D Kiowa Warrior; opremanje Hrvatske kopnene vojske borbenim oklopnim vozilima BOV Patria CRO-DUOS 30 mm (daljinski upravljane oružne stanice 30 mm s integriranim protuoklopnim raketnim sustavom), te opremanje Hrvatske ratne mornarice obalnim ophodnim brodom OOB-31 “Omiš”. Ipak, stručne analize stanja ključne vojne opreme u usporedbi s potrebama planiranih budućih sposobnosti ukazale su na nužnost počinjanja novog ciklusa opremanja i modernizacije koji osim podizanja razine sposobnosti Hrvatske vojske treba harmonizirati nacionalne potrebe te one koje proizlaze iz članstva u NATO savezu. Taj je proces počeo odlukom o početku pregovora o uvođenju višenamjenskog aviona zapadne tehnologije, a nastavit će se kroz cijelo razdoblje DPR-a nizom planski vođenih i konceptualno povezanih programa opremanja i modernizacije.

Cilj je ovog DPR-a stvoriti planske preduvjete ne samo za razvoj novih nego i za zadržavanje ključnih sposobnosti koje su već sad znatno ograničene, a koje će bez novih ulaganja u opremu ili modernizaciju biti praktički i nepovratno izgubljene. U proteklom razdoblju neke važne sposobnosti nisu bile osigurane u skladu s planovima i preuzetim obvezama. Zbog toga će poseban naglasak biti stavljen na prvo razdoblje DPR-a (od 2020. do 2022.), u kojem će niz ključnih projekata biti nastavljen, dovršen ili započet, uz još uvijek nedostatan postotak izdvajanja za obranu, koji će tek polovinom planskog razdoblja osigurati zadovoljavajuću dinamiku financiranja razvoja i održavanja obrambenih sposobnosti.

Radi zadržavanja i unapređivanja ključnih sposobnosti planirat će se i projekti opremanja i modernizacije koji bi počeli potkraj planskog razdoblja ovog DPR-a, a čiji se završetak i financijski učinak najvećim dijelom proteže na iduće razdoblje. Prilikom operacionalizacije i razrade projekata razvoja sposobnosti i/ili gradnje odnosno prilagodbe infrastrukture istražit će se za koje od tih projekata postoje interesi i namjere i u drugim članicama EU-a i NATO-a kako bi se proveli kao kolaborativni projekti te pokušalo iskoristiti raspoložive financijske alate EU-a i NATO-a. Tu se prije svega misli na Europski fond za obranu, Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) te NATO-ov Program investiranja u sigurnost (NATO Security Investment Programme – NSIP).

Koji su najvažniji aktualni te budući već potvrđeni projekti modernizacije i opremanja HV-a?

Proračun Ministarstva obrane u ovoj je godini povećan za 260 milijuna kuna i time je prešao pet milijardi kuna, što znači da je u mandatu sadašnjeg ministra obrane izdvajanje za obranu od 2016. povećano za više od milijardu kuna. Temeljem navedenog povećanja ostvarili su se ključni preduvjeti za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, gdje god je moguće oslanjajući se na razvojne i proizvodne kapacitete hrvatske obrambene industrije.

Postojeća zakonska regulativa postupaka javne nabave Republike Hrvatske usklađena je s pozitivnom praksom zapadnoeuropskih zemalja i omogućava da se skupi, složeni i rokovima međusobno uvezani projekti nabave naoružanja i vojne opreme provode prema modelu višegodišnjeg financiranja za koje se odluke donose na razini Vlade RH (projekti PzH 2000, BOV Patria, OOB, OH-58), ili Ministarstva financija za manje složene projekte vrijednosti do deset milijuna kuna. Ipak, provedene analize ukazuju da se te opcije nedovoljno koriste, zbog čega znatan broj vrijednih projekata ostaje limitiran jednogodišnjim proračunskim ciklusima, a što često usporava i otežava njihovu realizaciju. Stoga će se stručnoj izobrazbi o javnoj nabavi dati primjeren značaj kako bi se procesi nabave složenih sustava naoružanja i vojne opreme maksimalno modernizirali i ubrzali, istodobno ne gubeći na transparentnosti.

Istraživanje i razvoj u potpori opremanja i modernizacije implementirat će se u suradnji s hrvatskim znanstveno-istraživačkim institucijama koje svojim potencijalima mogu pridonijeti istraživanju i razvoju sredstava naoružanja i vojne opreme za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Kao dopuna zahtjevima opremanja i modernizacije razmatrat će se i suradnja s institucijama NATO-a i Europske obrambene agencije čiji su razvojni projekti naoružanja i vojne opreme dostupni i od interesa su za razvoj i dostizanje ciljanih sposobnosti. Kao jedan od načina financiranja opremanja i modernizacije, ovisno o otvaranju takvih mogućnosti, vodit će se računa o korištenju fondova EU-a, u kojem slučaju prioritet imaju projekti povezani s opremom koja se može koristiti u zadaćama potpore civilnim strukturama (Dual-Use).

Nastavlja li se obnova vojarni i poligona? Koji su prioriteti?

Da. Intenzivno se nastavljaju aktivnosti izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije objekata i infrastrukture po vojarnama i poligonima. Kao trenutačni prioriteti mogu se istaknuti radovi na izgradnji novog dijela skladišta UbS-a na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” Slunj, smještajne građevine na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu, kao i radovi na izgradnji smještajne građevine u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju nove sportske dvorane u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru, hangara zrakoplovno-tehničkog održavanja u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku Donjem, zgrade arhiva MORH-a i GS OSRH u vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi – Croatia” u Zagrebu, građevina i infrastrukture u vojarni “204. brigade HV” u Vukovaru te smještajnih objekata u vojarni “Pukovnik Milivoj Halar” u Dugom Selu i vojarni “Savudrija” u Savudriji.

S obzirom na kompleksnost procesa izrade projektne dokumentacije, provedbe postupaka javne nabave, ugovaranja projektiranja i izvođača radova, kao i same izgradnje, početak većine navedenih radova planiran je za 2019., a završetak tijekom 2020. godine. Od radova rekonstrukcije kao trenutačne prioritete možemo istaknuti uređenje građevina i infrastrukture za potrebe Središta za razvoj vođa “Marko Babić” u vojarni “Josip Jović” Udbina te radove na rekonstrukciji potpornih i smještajnih građevina u zb “Pula”. Tijekom ove godine planiraju se i drugi radovi, među kojima se mogu istaknuti rekonstrukcija građevine broj 1 u vojarni “4. gardijske brigade Pauci” u Kninu i rekonstrukcija građevine broj 9 u vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu.

Na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu, osim navedene izgradnje smještajne građevine, planira se rekonstrukcija građevine broj 62 s kongresnom dvoranom, rekonstrukcija spomen-parka te sportskih terena. Općenito možemo reći da će se u manjem ili većem opsegu, ovisno o lokaciji, nastaviti radovi širom RH, i to u vojarni “Bilogora” u Bjelovaru, na vojnom poligonu “Gašinci” u Gašincima, u vojarni “132. našičke brigade” u Našicama, vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji, vojarni “116. brigade HV” u Pločama, vojarni “7. gardijske brigade Puma” u Varaždinu, vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi – Croatia” u Zagrebu, vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku Donjem, te spomenuti radovi u vojarni “Josip Jović” u Udbini, vojarni “4. gardijske brigade Pauci” u Kninu, vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu, u zb “Pula” te na HVU-u “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu.

Koje su trenutačne aktivnosti u pogledu modernizacije taktičkog radiouređaja?

Hrvatska vojska počela je proces modernizacije taktičkog radiokomunikacijskog sustava. Proces je počeo od najniže taktičke razine, razine pojedinca – vojnika. Namjera nam je opremiti svakog vojnika, dočasnika i časnika koji se kreće po bojišnici modernim radiouređajem koji će mu osigurati pouzdanu i zaštićenu glasovnu i podatkovnu komunikaciju unutar postrojbe i prema nadređenom. Budući da različite postrojbe imaju različite sposobnosti i potrebe, tako i uređaj mora biti modularan kako bi odgovorio svim potrebama vojnika. Mora imati mogućnosti i sposobnosti priključivanja različite specifične opreme, primjerice antena, naglavnih slušalica, taktičkog terminala te ostalog za mjerenje vitalnih znakova vojnika. Uređaj mora biti robustan i jednostavan za uporabu. S obzirom na nove tehnologije, velik dio parametara mora se programirati preko aplikacije, što nameće potrebu da radiouređaj treba biti softverski definiran, odnosno temeljen na tehnologiji Software-defined Radio. Trenutačno se u postrojbama OSRH provodi testiranje prototipa radiouređaja TAKRAD, koji je hrvatske proizvodnje i plod zajedničkog rada tvrtki RIZ Profesionalna elektronika d. o. o. i Impel Group d. o. o.

Domagoj Vlahović

snimio Tomislav Brandt