Europski sigurnosni izazovi
U zagrebačkom hotelu Westin održana je početkom prosinca Konferencija o sigurnosnim izazovima za Europu – strateške promjene. Dvanaesta je po redu, a organizirao ju je Centar za sigurnosnu suradnju RACVIAC u suradnji sa zagrebačkim uredom njemačke Zaklade Konrad Adenauer i Europskim centrom za sigurnosne studije George C. Marshall
Hoće li se i pod kojim uvjetima smiriti borbena djelovanja u Ukrajini? Hoće li Rusija pristati na mir pod uvjetom da zadrži okupirani ukrajinski teritorij i zauzvrat se složi s ukrajinskim članstvom u NATO-u? Bi li Ukrajina pristala na mir pod uvjetom da nikad ne pristupi u EU i NATO? Na ta i mnoga druga pitanja tražio se odgovor na ovogodišnjem izdanju međunarodne konferencije o europskim sigurnosnim izazovima. Glavni ciljevi konferencije usko su povezani sa strateškim promjenama u Europi, s naglaskom na njezinu jugoistoku. Razgovaralo se o ruskoj agresiji na Ukrajinu i korištenju svakog segmenta današnjeg društva, poput oružja, u borbi protiv neprijatelja. Pritom se u prvom redu misli na korištenje cjelokupne svjetske infrastrukture u svrhu vođenja rata. Na konferenciji su se tako mogla čuti jasna stanovišta o tome kako se danas kao sredstvo za vođenje rata može koristiti i financijski sektor, globalna distribucijska mreža, energetski sektor, kao i svjetska trgovina. Sudionici svih panela složili su se kako najmoćnije zemlje svijeta pretvaraju svjetsko gospodarstvo u svoje bojno polje. To na koncu dovodi do toga da se sukobi među velikim silama vode oko infrastrukture svjetskog gospodarstva.
Ruska invazija potaknula širenje NATO-a
Tema ovogodišnje konferencije – Strateške promjene – odražava trenutačnu situaciju u svijetu, posebno oblikovanu ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je transformirala međunarodne odnose. NATO se vraća svojoj temeljnoj misiji transatlantskog odvraćanja i obrane, istodobno jačajući veze sa nezapadnim silama. Europska unija također je sve više usmjerena na otpornost u sigurnosti i obrani. Ruska invazija dovela je do širenja NATO-a i njegova jačanja. Usto, Rusija traži veze sa zemljama koje su protivnice zapada. Ukrajina je postala ključno geopolitičko bojište, s pojavom novih oblika sukoba poput hibridnog ratovanja, tehnološkog napretka i manipulacije informacijama i resursima. Zapadni Balkan kritično je područje geopolitičkog natjecanja, s Rusijom koja destabilizira regiju hibridnim, kibernetičkim i ekonomskim taktikama. Nestabilnost regije plodno je tlo za sukobe i narative protiv EU-a i NATO-a, kojima bi se te institucije trebale odlučno suprotstaviti. Hrvatska je uložila velike napore u regionalnu sigurnost i stabilnost te ih nastavlja podupirati suradnjom s EU-om i NATO-om. Konferencija ima i ulogu regionalne platforme za rješavanje procesa tranzicije u zemljama jugoistočne Europe s obzirom na odgovornost članstva u EU-u i NATO-u. Tu se misli prije svega na snagu institucija koje trebaju provoditi reforme sigurnosnog sektora u kontekstu suvremenih sigurnosnih izazova. Osim toga, to je
RACVIAC-ovo ključno događanje idealna prilika za rasprave članova akademske zajednice o novim sigurnosnim izazovima.
SAD čvrsto stoji uz NATO
Konferenciju je otvorio ravnatelj RACVIAC-a Nj. Eksc. veleposlanik Constantin-Mihail Grigorie, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u RH Holger H. Haibach i zamjenik dekana Europskog centra za sigurnosne studije George C. Marshall prof. dr. Ralf Roloff. Sudionike je uvodnim riječima srdačno pozdravio Nj. Eksc. Christian Hellbach, veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj; te Nj. Eksc. Nathalie Rayes, veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj.
Ravnatelj RACVIAC-a istaknuo je na otvaranju konferencije njezinu važnost u nizu sličnih događanja. Ona je za RACVIAC glavno godišnje događanje, ujedno najveće po broju sudionika. Naglasio je i njezinu usredotočenost na ključne strateške promjene koje iznova oblikuju Europu. “Ovogodišnja konferencija nastoji se pozabaviti sigurnosnim implikacijama ruske agresije na Ukrajinu i bliskoistočnom krizom, istražujući njihove učinke na jugoistočnu Europu i euroatlantsku zajednicu”, rekao je. Ministar Grlić Radman pozdravio je uime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića sudionike i rekao kako je Konferencija o sigurnosnim izazovima za Europu s vremenom postala jedno od središnjih događanja u Hrvatskoj kad je riječ o sigurnosnim pitanjima. “Politika popuštanja agresorima nije bila dobra ni 1990-ih, nije dobra ni danas, a neće biti dobra ni ubuduće”, rekao je. Istaknuo je usto važnost jakih regionalnih partnera te pohvalio ulogu RACVIAC-a u promicanju dijaloga i suradnje u jugoistočnoj Europi. Akademik Reiner u uvodnom je obraćanju spomenuo kako je Hrvatska ponosna što je domaćin RACVIAC-u, mjestu gdje se susreću i raspravljaju različiti dionici, mjestu gdje oružje ustupa mjesto diplomaciji. Istaknuo je i široke učinke sigurnosti te kako s novim i najnovijim tehnološkim dostignućima svjedočimo revoluciji društva. Govoreći o euroatlantskim postignućima Hrvatske, naglasio je spremnost zemlje da pomaže svojim susjedima i surađuje s njima na putu prema EU-u i NATO-u.
“Današnji sigurnosni izazovi uključuju više aktera, više nereda i više sukoba, što nas tjera na reviziju naših politika nacionalne sigurnosti”, istaknuo je njemački veleposlanik i dodao da, kao odgovor na geopolitičke izazove u EU-u i diljem svijeta, EU prolazi institucionalnu reformu. Pritom se posebno osvrnuo na Njemačku, koja u fokus vraća nacionalnu i kolektivnu obranu. Veleposlanica SAD-a istaknula je važnost rasprava koje potiču na razmišljanje. Pohvalila je čvrstu potporu Hrvatske hrabrom ukrajinskom narodu u obrani suvereniteta pred sve brutalnijom agresijom Rusije te izrazila uvjerenje da će Hrvatska pomoći u obnovi Ukrajine. Pohvalila je i Hrvatsku, koju je istaknula kao primjer u regiji kad su u pitanju euroatlantske integracije i ulaganja u diversifikaciju energetskih izvora. “Sjedinjene Države ostaju predane svojim saveznicima i prijateljima, a transatlantski je odnos kamen temeljac američkih globalnih obveza”, naglasila je veleposlanica Rayes.
Konferencija je okupila više od 150 sudionika. Dolaze iz zemalja jugoistočne Europe, a sudjeluju u kreiranju politika nacionalne sigurnosti na višoj razini. Riječ je u prvom redu o djelatnicima ministarstava zdravstva, unutarnjih poslova, vanjskih poslova, obrane, vladinih i nevladinih organizacija, kao i članovima akademske zajednice koji su uključeni u suočavanje sa suvremenim sigurnosnim izazovima i procesima razvoja politika.
Prvi panel – Ruski rat protiv Ukrajine i naoružavanje svega – bavio se nekonvencionalnim sredstvima koja se koriste u suvremenim sukobima: od opskrbe energijom i hranom do dezinformacija. Raspravljalo se i o protumjerama, uključujući energetsku diversifikaciju, kao i strategije za poštivanje međunarodnog prava, naglašavajući globalnu prijetnju u vidu normalizacije takvih taktika.
Drugi panel – Ekologija, tehnologija i energija u jugoistočnoj Europi – istražio je raskrižje ekoloških izazova i tehnoloških mogućnosti. Jugoistočna Europa ima jedinstvenu poziciju: zahvaljujući prirodnim bogatstvima može trasirati put vezano uz obnovljive izvore energije i održivi razvoj.
Treći panel – Izazovi izvana – usmjerio je pozornost na širu geopolitičku dinamiku, uključujući međupovezanost baltičke, crnomorske i arktičke regije. Raspravljalo se o hibridnim prijetnjama, poput kibernetičkih napada i migracija, te su predlagana integrirana rješenja za zaštitu interesa regije uz zaštitu ljudskih prava i humanitarnih načela.
Četvrti panel – Proširenje EU-a – bavio se transformacijskim potencijalom europskih integracija za područje zapadnog Balkana. Panelisti su raspravljali o reformama potrebnim za napredak tog procesa i strateškim prednostima prihvaćanja zapadnog Balkana kao punopravnog partnera u ujedinjenoj Europi.
TEKST: Tomislav Vidaković; FOTO: RACVIAC