Južnoafrička ratna mornarica (South African Navy – SA Navy) danas je uglavnom regionalna ratna mornarica…
Flota na kraju svijeta
Novi Zeland, iako relativno mala zemlja, ima peti po veličini gospodarski pojas u svijetu, samim tim i iznimno veliko operativno morsko područje. Kako se 99 % izvoza Novog Zelanda odvija morem, obveza je Kraljevske ratne mornarice omogućiti sigurne i uvijek otvorene plovidbene putove od nacionalnog interesa…
Novi Zeland otočna je zemlja i u skladu s geografskim i geopolitičkim položajem razvio je uravnoteženu ratnu mornaricu sposobnu za nadzor velikih morskih prostranstava. Ravnomjerno su razvijene i doktrine vezane uz tradicionalne i one uz netradicionalne zadaće. Iako počeci novozelandske Kraljevske ratne mornarice sežu u godine neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, ona je službeno osnovana 1941. godine. Naime, u početku je bila samo dio britanske Kraljevske ratne mornarice te se nakon početka Drugog svjetskog rata ustrojila kako samostalna cjelina. Od samih je početaka bila jedan od ključnih čimbenika sigurnosti u južnim dijelovima Pacifika, u uskoj suradnji s Australijom, Francuskom i SAD-om. Također je, kao saveznik SAD-a, sudjelovala u Korejskom i Iračkom ratu te u nizu mirovnih i humanitarnih misija i operacija na području Pacifika i Indijskog oceana. Novozelandska Kraljevska ratna mornarica također pruža potporu i ostalim državnim službama i agencijama za nadzor mora, a njezini pripadnici i plovila sudjeluju u mirovnim i humanitarnim misijama i operacijama pod pokroviteljstvom UN-a.

Novi brodovi
Međutim, njezina je osnovna zadaća zaštita gospodarskih interesa Novog Zelanda u području isključivog gospodarskog pojasa (Exclusive Economic Zone – EEZ) koji obuhvaća oko 4000 000 km2. Bitno je i pružanje sigurnosti pacifičkim otočnim zemljama kao što su Cookovi Otoci, Tokelau i Niue u južnom Pacifiku. Nastojeći odgovoriti na sve veće sigurnosne izazove te s obzirom na velika morska prostranstva koja treba nadzirati, početkom 2000-ih pokrenut je projekt Protector. Od 2007. do 2010. rezultirao je uvođenjem u uporabu sedam novih brodova čime je iznimno ojačao broj plovila u novozelandskom RM-u. Brodovi su građeni u Nizozemskoj, Australiji i na Novom Zelandu. Rezultat projekta Protector fleksibilna je ratna mornarica sposobna za izvršenje cijelog niza zadaća, uključujući dostavu humanitarne pomoći pri prirodnim katastrofama, zaštitu ribolovnih aktivnosti, provođenje graničnih i carinskih ophodnji, traganje i spašavanje itd. Novozelandski RM trenutačno u svojem sastavu ima četiri obalna ophodna broda, dva izvanobalna ophodna broda, dvije fregate i dva broda za potporu.

Nadzor mora
Od 1960-ih do 2000-ih jurisdikcija Novog Zelanda proširena je s tri na čak 200 NM od obalne (polazne) crte, odnosno u tom je razdoblju proširio teritorijalno more s tri na 12 NM te proglasio isključivi gospodarski pojas na 200 NM od polaznih crta (oko 4 000 000 km2). Proširenje jurisdikcije na moru dovelo je 2004. do potpisivanja Sporazuma o razgraničenju na moru s Australijom kojim su se definirale zajedničke pomorske granice između dviju zemalja. Nadalje, 2008. godine Novi Zeland dobio je odobrenje za proširenje svojeg epikontinentalnog pojasa čime je proširio jurisdikciju na dodatnih 1 751 000 km2 morskog područja. U cilju dodatne zaštite morskog bogatstva, Novi Zeland će unutar isključivog gospodarskog pojasa osnovati zaštićeni morski rezervat površine 620 000 km2 unutar kojeg će u potpunosti biti zabranjen rekreacijski i komercijalni ribolov te svi oblici iskorištavanja rudnih bogatstava u podmorju. Isto tako, 2012. su Novi Zeland, Australija, Francuska i SAD objavili koncept nazvan Pacific Maritime Surveillance Partnership sukladno kojem su se obvezali na jačanje aktivnosti mornaričkog nadzora u području pacifičke regije, s posebnim fokusom na nadzoru ribolovnih aktivnosti kako bi se podupro održivi ekonomski razvoj u regiji. Koncept bi se provodio koordiniranim zračnim i pomorskim ophodnjama u uskoj suradnji s pacifičkim otočnim zemljama radi maksimalnog povećanja operativne učinkovitosti.

Peti gospodarski pojas
Novi Zeland, iako relativno mala zemlja, ima peti po veličini gospodarski pojas u svijetu, samim tim i iznimno veliko operativno morsko područje. Kako se 99 % izvoza Novog Zelanda odvija morem, obveza je Kraljevske ratne mornarice omogućiti sigurne i uvijek otvorene plovidbene putove od nacionalnog interesa. Kraljevska je ratna mornarica od 1841. bazno smještena u bazi “Devonport” na sjevernoj obali najvećeg grada Aucklanda. Ondje su smješteni svi brodovi te ostale jedinice za djelovanje u litoralnom području. Zapovjedništvo je u vojnom kampu “Trentham” na području Wellingtona i djeluje kao dio Zapovjedništva OS-a Novog Zelanda. Flota se sastoji od deset brodova različitih namjena koji su u uporabi za borbene te zadaće potpore miru, kao i za osiguranje granica i ostalih morskih područja te potporu vladinim agencijama. U njezinu sastavu ima različitih klasa brodova: od teško naoružanih fregata s 3600 tona istisnine do obalnih ophodnih brodova sa 150 tona koji mogu operativno djelovati u područjima od hladnog Južnog oceana do toplih predjela kao što su jugozapadni Pacifik i jugoistočni dio Indijskog oceana.
Mala Flota za velike zadaće
Flota je sastavljena od četiriju sastavnica koje se dijele na borbenu, potpornu, ophodnu i litoralnu. Svaki brod unutar nabrojenih sastavnica ima specifične mogućnosti što pridonosi potpunoj učinkovitosti s obzirom na potrebe za obavljanje različitih zadaća.
Borbena sastavnica Flote sadrži dvije fregate: HMNZS “Te Kaha” i HMNZS “Te Mana” klase ANZAC koje omogućuju provedbu borbenih djelovanja na otvorenom moru kao i potporu i suradnju s prijateljskim i savezničkim snagama u očuvanju regionalne sigurnosti. Fregate mogu nositi mornaričke helikoptere tipa Kaman SH 2G Super Seasprite. Fregate klase ANZAC osiguravaju Vladi Novog Zelanda i obrambenim snagama sposobnost održivosti i neovisnosti ophodnje i nadzora za provedbu multinacionalnih mornaričkih zadaća, uporabu naoružanja i sustava za obranu od zračnih i podmorničkih napada te sposobnost borbene potpore kopnenim snagama. Fregate klase ANZAC imaju 177 članova posade, tj. 25 časnika i 152 dočasnika i mornara.

Naoružane fregate
Tehničke se značajke fregata odnose na 3600 tona istisnine, duljinu od 118 metara, širinu 14,8 metara, gaz 6,2 metra te kombinirani dizelski ili plinski pogon (CODOG) koji prenosi snagu na dvije osovine s kontroliranim prekretnim vijcima koje omogućuju dostizanje brzine od 27 čvorova.
Taktičke se značajke odnose na doseg plovidbe od 6000 NM pri brzini od 18 čvorova, što im omogućuje dugu autonomnost na otvorenom moru. Opremljene su topničkim oružnim sustavom kalibra 54 mm, topničkim sustavom za blisku obranu Vulcan Phalanx (CIWS), sustavom za vertikalno lansiranje raketa Mk 41 (VLS) s raketama Seasparrow za protuzračnu obranu te dvama lanserima torpeda Mk 32 Mod 5.
Fregata “Te Mana” nosi mornarički helikopter Kaman SH-2G Super Seasprite koji može biti naoružan torpedima i raketama Maverick.
Amfibijska sposobnost
U potpornoj je sastavnici Flote tanker za popunu na moru HMNZS “Endeavour” i amfibijski brod HMNZS “Canterbury”. Potonji je prilično nov (u uporabi od 2007.), mornarički višefunkcionalni potporni i amfibijski brod, prvo plovilo projekta Protector. Ima mogućnost prijevoza ljudi, vozila i namirnica u svrhu prebaziranja i konsolidiranja snaga na moru. Kapacitet smještaja je 250 osoba i može prevoziti potporna vojna vozila i ukrcavati opremu pomoćnim malim brodovima, helikopterom ili rampom. Ima i mogućnosti provedbe medicinske potpore u vojnim i civilnim operacijama s bolničkim i operacijskim kapacitetima te mogućnosti uspostavljanja središta za upravljanje vojnim i civilnim operacijama i njihov nadzor.
HMNZS “Canterbury” omogućuje novozelandskoj Kraljevskoj ratnoj mornarici i obrambenim snagama transport i prebaziranje vojne opreme, vozila i ljudi na velike udaljenosti, ukrcaj svih sredstava i ljudi konvencionalnom kopnenom infrastrukturom te manjim brodicama i helikopterima, kao i pružanje humanitarne potpore i operacija u područjima zahvaćenim prirodnim katastrofama. Posadu čine 53 člana posade broda kojima je pridruženo 10 članova zrakoplovnih snaga i sedam članova potpornog logističkog tima.
Tehničke se značajke odnose na 9000 tona istisnine, duljinu 131 metar, širinu 23,4 metra te kombinirani dizelsko-električni pogon (CODADE) koji omogućuje dostizanje brzine od 19 čvorova. Brod je naoružan 25-milimetarskim topom Bushmaster te dvjema teškim strojnicama.

Tankanje na moru
HMNZS “Endeavour” (u operativnoj uporabi od 1988.) mornarički je tanker za popunu gorivom i ostalim sredstvima na moru koji omogućuje brodovima provedbu zadaća na moru u duljim razdobljima i na velikim udaljenostima od baza. Pruža potporu i ostalim mornaricama zemalja partnera za popunu gorivom na moru u provedbi međunarodnih operacija. Za popunu brodova na moru i u prekomorskim bazama raspolaže s 5500 tona goriva koje nosi u četirima spremnicima te spremnikom od 150 kubičnih metara za popunu helikoptera na helikopterskoj palubi. Osim goriva, ima i mogućnost nošenja četiriju kontejnera za skladištenje namirnica. Posadu broda čini 50 članova: 13 časnika te 37 dočasnika i vojnika. Tehničke se značajke broda odnose na 12 300 tona pune istisnine i 7300 tona standardne istisnine koje uvjetuju i gaz od 7,6 m i 4,5 m. Brod pokreće MAN Burmeister & Waindizelski motor snage 5300 KS koji omogućuje brzinu od 14 čvorova i doseg plovidbe od 10 000 NM.
U ledenim vodama
Obalnu sastavnicu Flote čine dva odobalna broda HMNZS “Otago” i HMNZS “Wellington” te četiri obalna broda HMNZS “Rotoiti”, HMNZS “Hawea”, HMNZS “Pukaki” i HMNZS “Taupo”. Sastavnica provodi vojne zadaće i ostale potporne civilne zadaće u svrhu zaštite interesa na moru kao što je nadzor državne granice, nadzor ribolovnih aktivnosti, traganje i spašavanje te potpora ostalim državnim institucijama. Odobalni ophodni brodovi omogućuju ophodnje na većim udaljenostima, pregled i nadzor. Daju potporu ostalim državnim institucijama za provedbu zaštite interesa i prava na moru te omogućuju provedbu helikopterskih operacija koristeći helikoptere Seasprite SH2G i operacije prekrcaja na sumnjiva plovila. Imaju ojačan trup kako bi mogli ploviti južnim ledenim morima gdje se mogu pojaviti i dijelovi leda nošeni s Antarktike, ali to ne podrazumijeva mogućnosti razbijanja leda. Brodsku posadu čini 45 članova, od toga deset pripadnika zrakoplovnih snaga zaduženih za upravljanje helikopterima i njihovo posluživanje. Tehničke se značajke odnose na 1900 tona istisnine, duljinu od 85 metara te širinu 14 metara. Taktičke značajke podrazumijevaju doseg plovidbe od 6000 NM te najveću brzinu od 22 čvora što omogućuje dugu autonomnost na otvorenom moru. Plovila su opremljena topničkim oružnim sustavom Bushmaster kalibra 25 mm i dvjema teškim strojnicama.

Moderni OOB-i
Obalni ophodni brodovi imaju misiju zaštite i poboljšanja pomorske sigurnosti Novog Zelanda, traganja i spašavanja te nadzora sumnjivih plovila. Imaju potpuno automatizirane sustave navigacije i upravljanja strojem te moderne komunikacijske sustave i sustave za nadzor. Opremljeni su aktivnim stabilizatorima što im omogućuje ugodniju plovidbu prilikom teškog mora i imaju dobar smještaj za posadu. Opremljeni su i dvjema gumenim brodicama koje im služe za razne potporne zadaće na moru i provedbu operacija prekrcaja na sumnjive brodove, te za prijevoz ljudi. Iznimno su dobrih maritimnih sposobnosti što je uvjetovano i brzinom od 25 čvorova. Posadu čini 20 članova: časnika, dočasnika i vojnika, te četiri pridružena člana drugih državnih institucija u koordinacijama obilaska i nadzora mora radi zaštite svih interesa na moru. Tehničke se značajke odnose na 340 tona istisnine, duljinu 55 metara te širinu devet metara. Doseg plovidbe iznosi 3000 NM, a najveća brzina 25 čvorova. Naoružani su topničkim oružnim sustavom Bushmaster kalibra 25 mm i dvjema teškim strojnicama.
Potporni timovi
Jedinice litoralne borbene potpore djeluju u području litoralnog ili obalnog pojasa, unutarnjim vodama i lukama te ostalim područjima gdje je potrebno angažiranje takvih snaga. Uključuju tim za spašavanje (MST), ronilački tim (ODT) i tim za protuminsko djelovanje (MCMT). Tim za spašavanje (MST) čini 16 članova raspoređenih u dvije jedinice. Veću jedinicu čini operativni tim za spašavanje koji se bavi planiranjem i provedbom operacija spašavanja koristeći višenamjenske ultrazvučne lokatore, daljinare i specijalizirane brodice. Manja je jedinica hidrografski tim za spašavanje koji je u potpori oglašavanja obavijesti i upozorenja vezanih za zadaće vježbi i operacija u nekom području. Prikupljaju informacije kako bi omogućili brodovima Kraljevske ratne mornarice sigurnu navigaciju i plovidbu u svim područjima djelovanja. Ronilački tim (ODT) ima 24 člana te može djelovati kao dvije odvojene cjeline. Uklanja identificirane podvodne objekte i mine, osigurava podvodne lučke radove te obavlja druge ronilačke aktivnosti. Tim za protuminsko djelovanje mali je i visokospecijaliziran. Zadaća mu je lociranje i identificiranje podvodnih objekata s pomoću autonomne ronilice i tegljenih ultrazvučnih lokatora. U suradnji s njim vrše se zadaće neutraliziranja i uklanjanja detektiranih podvodnih objekata.

Aktivnost na Pacifiku
Osnovna je zadaća Kraljevske ratne mornarice zaštita novozelandskih gospodarskih interesa na moru u suradnji s ostalim državnim službama i agencijama za nadzor mora. Njezin ustroj i tipovi brodova pokazuju dugoročno strateško planiranje Novog Zelanda u provedbi nadzora vlastitih morskih prostranstava čije je iskorištavanje važan segment cjelokupnog gospodarstva. Međutim, bitno je istaknuti da novozelandska Kraljevska ratna mornarica aktivno sudjeluje i u humanitarnim i mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta, a posebno na području Pacifika. Iako trenutačno ne postoji izravna prijetnja sigurnosti Novog Zelanda, niti će je biti u skoroj budućnosti, Kraljevska ratna mornarica svjesna je sve većih ugroza na globalnoj razini te se u skladu s tim spoznajama nastoji operativno, strukturno i organizacijski poboljšati kako bi spremno odgovorila na buduće sigurnosne izazove.
Prema nedavno (srpanj 2015.) objavljenom strateškom planu o RM-u 2020. godine, u fokusu je modernizacija ANZAC fregata, novi brod za opskrbu gorivom te treći izvanobalni ophodni brod kojim će se zamijeniti dva stara obalna ophodna broda. No, prije modernizacije na redu je transformacija operativnih planova i postupaka sustava održavanja, kao i obuke.
Ljubomir OSTOVIĆ, Danijel NEKIĆ, Foto: Royal New Zealand Navy