U rujnu je u američkom gradu Pittsburgu održan dvodnevni samit zemalja G20 na kojem je donesen niz zaključaka koji se tiču svjetske ekonomije. G 20 je najava transformaciju u najvažnije međunarodno tijelo za koordinaciju ekonomske politike na globalnoj razini

Čelnici zemalja G-20 su, između ostalog, raspravljali kako izbjeći sličnu financijsku krizu u budućnosti, a zaključeno je da će se skupina transformirati u najvažnije međunarodno tijelo za koordinaciju ekonomske politike na globalnoj razini, zemlje u razvoju dobit će veće pravo glasa u MMF-u, a radit će se i na reformi financijskog sustava. Sastanak u Pittsburgu bio je već treći po redu samit skupine G20 u godini dana i prvi veliki samit kojemu je domaćin bio američki predsjednik Barack Obama. Sastanak je završio u optimističnom tonu, nakon što su svjetski čelnici proglasili pobjedu nad globalnom recesijom.

Skupina G-20
Skupina G-20 je neformalni forum koji okuplja ministre financija i guvernere središnjih banaka dvadeset svjetskih gospodarstava, uključujući i Europsku uniju. Prvi sastanak G-20 je održan u Berlinu 1999. godine. Za razliku od skupine G-8 koja okuplja samo industrijski najrazvijenije zemlje, G-20 je zamišljen kao mjesto kontakta i rasprave među razvijenim zemljama i zemljama čije je tržište u nastajanju. Tako su članice skupine; Argentina, Australija, Brazil, Europska unija, Francuska, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Kanada, Kina, Meksiko, Njemačka, Rusija, Saudijska Arabija, Sjedinjene Države, Turska i Velika Britanija. Zajedno, ove države čine 90% svjetskog BDP-a te 80% svjetske trgovine.

Tema prethodnog samita G-20 održanog u Londonu u znatno sumornijem tonu je bila izlazak iz depresije i vraćanje stabilnosti svjetskom gospodarstvu. U međuvremenu su svjetske ekonomije počele pokazivati znakove oporavka tako da su i očekivanja uoči ovog samita bila znatno vedrija. Sastanak u Pittsburghu je počeo napeto, nakon što su Francuska i Njemačka zaprijetile blokadom sastanka zahtijevajući američke ustupke u pogledu širine regulacije financijskog sektora. Minimum zahtjeva koji su postavili Berlin i Pariz se odnosio na ukidanje poreznih utočišta, regulaciju hedge fondova, praćenju kretanja financijskih sredstava diljem svijeta te limitiranje postojećih bankarskih nagrada i bonusa.

Zaključci samita
Čelnici G20 su se složili da ta skupina ubuduće postane glavni međunarodni forum za koordiniranje globalne gospodarske politike, pa bi tako skupina postala važnija od industrijaliziranih zemalja G7, odnosno G8 sa Rusijom, koje dominiraju svjetskim gospodarstvom. Skup je potvrdio činjenicu da brzorastuća gospodarstva poput Kine i Indije danas igraju puno veću ulogu u rastu svjetske ekonomije. Čelnici G20 također su se složili da daju više glasačke snage u Međunarodnom monetarnom fondu zemljama sa brzorastućim ekonomijama. Tako će se oko 5 posto glasačkih prava u Međunarodnom monetarnom fondu prebaciti sa bogatih zemalja na dosad nezastupljene zemlje kao što je Kina, a isto pravilo je predloženo i za odlučivanje u Svjetskoj banci. Naime, trenutno industrijski razvijene zemlje imaju oko 57 posto glasačkih prava u MMF-u od 85 posto koliko je potrebno za donošenje odluke.

Na sastanku je također odlučeno da “uskrsne” i Vijeće za financijsku stabilnost (FSB) koje je osnovano još 1999. godine sa idejom da jača stabilnost međunarodnih financija kroz razmjenu informacija i međunarodnu suradnju. U budućnosti bi FSB trebao pojaviti kao “četvrti stup” stabilnosti međunarodnog financijskog sustava, zajedno sa MMF-om, Svjetskom bankom i Svjetskom trgovinskom organizacijom, te funkcionirati kao sustav za rano upozoravanje na eventualno dolazeću financijsku krizu.
SAD je samit iskoristio i za predstavljanje plana za izgradnju stabilnijeg svjetskog gospodarstva kako se ne bi ponovila ovakva financijska kriza. Tako administracija predsjednika Obame želi podršku drugih zemalja širom svijeta za plan rebalansa svjetskog gospodarstva i reforme financijskog sustava koje bi smanjile prerizično poslovanje banaka. Novi propisi vezani uz visinu i kvalitetu kapitala trebali bi biti dovršeni do kraja 2010., nakon čega bi se tijekom 2011. i 2012. godine postupno počeli uvoditi u pravne sustave. Banke bi trebale čuvati veće dijelove vlastite dobiti kako bi po potrebi podupirale kreditne plasmane. Na summitu se raspravljalo i o bonusima članova uprava u financijskom sektoru, čije su riskantne odluke o ulaganja u nesigurne vrijednosne papire i dovele do krize. Čelnici G20 se slažu da bonuse bankarima treba vezati uz poslovne rezultate banaka, a odluka prema očekivanju nije naišla na oduševljenje u bankarskim krugovima.

Također, SAD želi podršku zemalja G20 da druge zemlje počnu smanjivati svoju ovisnost o izvozu u SAD, te da počnu poticati svoju domaću potrošnju, misleći prije svega na Kinu, a na summitu se pored čisto gospodarskih i financijskih pitanja raspravljalo i o problemu klimatskih promjena. Ukoliko se realizira odluka iz Pittsburga da u idućim godinama G-20 preuzme kormilo svjetske ekonomije, globalno gospodarstvo će na međunarodnim forumima nesumnjivo biti realnije reprezentirano, čime bi i interesi manjih svjetskih ekonomija trebali biti zastupljeni u većoj mjeri.

Hrvoje BARBERIĆ