Gospin otok u Solinu jedan je od najvrednijih arheoloških i povijesnih lokaliteta u Hrvatskoj. Smatra se da je na tom mjestu, okruženom rukavcima rijeke Jadro, već u prethistorijsko doba postojalo naselje ili utvrda

Tijekom razdoblja rimske Salone Gospin je otok bio izvangradsko područje, locirano neposredno južno od bedema istočnog dijela grada. Bio je presječen cestovnim putem koji je vodio od južnih gradskih vrata preko mosta do raskrižja prema tad najbližem antičkom gradu u smjeru jugoistoka. Riječ je bila o Epetionu, današnjem Stobreču. Osim toga, put je vodio prema Aspalthosu i Dioklecijanovoj palači. Ispod današnje crkve i sjeverno od nje pronađeni su ostaci rimskih zidova. Sama Salona inače je obilovala velikim brojem gradskih bazilika, krstionica, zatim groblja s memorijama te mauzolejima i cemeterijalnim bazilikama. Sve navedene građevine stavljaju Salonu na visoko mjesto po važnosti kad se govori o starokršćanskoj arheologiji u Hrvatskoj. Niti sam Gospin otok nije ostao imun na građevinske djelatnosti tog doba. Tako su sjeverno od župne crkve pronađeni ostaci male crkvice s apsidom koji upućuju na to da je sagrađena u starokršćansko vrijeme. Sjeverozapadno od crkve pronađeni su elementi skupa zidova, za koje se pretpostavlja da su mogli biti dijelovi utvrde, također iz razdoblja starokršćanstva.   

Krucijalni spomenik

Pretpostavlja se da je, na tom najstarijem marijanskom svetištu u našoj zemlji, u X. stoljeću hrvatska kraljica Jelena dala sagraditi dvije crkve, svetog Stjepana i Blažene Djevice Marije. Upravo starohrvatsko razdoblje čini najvažniju etapu u razvoju Gospina otoka. Predromanička trobodna bazilika s kupolom također datira iz tog vremena. Prema pisanju srednjovjekovnog splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. – 1268.), u njoj su se nalazili grobovi hrvatskih ranosrednjovjekovnih vladara. Krucijalni spomenik, koji omogućuje bolje upoznavanje s geneologijom hrvatskih vladara u X. stoljeću, sarkofag je kraljice Jelene. Taj vrijedan arheološki element, u narteksu već spomenute trobodne bazilike, pronašao je 1898. godine istaknuti solinski arheolog, povjesničar i svećenik don Frane Bulić (1846. – 1934.). Samo otkriće dogodilo se pukim slučajem. Godine 1875. izbio je požar na staroj crkvi koji je uzrokovao velika oštećenja te se morala graditi nova. Radovi su završili 1880. Nepuna dva desetljeća nakon toga pristupilo se izgradnji temelja za zvonik uz crkvu. Otkriveni su stari zidovi koji su zaintrigirali don Franu Bulića, tadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu. Nakon što je započeo s iskapanjima, rezultati istraživanja pokazali su se fascinantnim. Pronađena je trobodna bazilika, dok su u njezinu predvorju otkriveni deseci odlomljenih ulomaka prednje strane sarkofaga koja je čitava bila ispunjena natpisom. Posebno se isticao jedan od njih na kojem je pisalo HEL. Bulić je pregledom spisa Tome Arhiđakona došao do zaključka da navedena početna tri slova pripadaju imenu hrvatske kraljice Jelene koja je bila sahranjena u sarkofagu čiji su manji ulomci pronađeni na tom mjestu. Južno do bazilike i usporedo s njom nalaze se ostaci druge crkve, koju odlikuje pravokutna apsida i veliki narteks.

Turska osvajanja i kraljevski grobovi

Daljnja revizijska istraživanja početkom 1970-ih godina, u blizini današnje crkve i u njezinoj samoj unutrašnjosti, potvrdila su da je crkva sagrađena na Gospinu otoku u X. stoljeću nastala na ostacima iz rimskog vremena. Ispostavilo se da je upravo to bila trobodna bazilika s predvorjem u kojemu je don Frane Bulić pronašao razbijeni sarkofag s nadgrobnim natpisom kraljice Jelene. Smatra se da je crkva postojala još u XIII. stoljeću, za vrijeme djelovanja kroničara Tome Arhiđakona jer ju je potonji ispravno opisao potvrdivši da se u njoj nalaze grobovi hrvatskih kraljeva iz X. stoljeća. Navedeni spomenik kulture srušen je za vrijeme turskih osvajanja tijekom XVI. i XVII. stoljeća.  

Mletačke su vlasti koncem XVII. stoljeća naselile velik broj novog stanovništva u Solinu, koje je po nalogu došlo iz dalmatinskog zaleđa. Tad je sagrađena jednostavna barokna crkva s prostranim atrijem i vjerojatno bez apside. Nakon već spomenutog požara koji ju je poharao 1875., na njezinim je temeljima tri godine poslije sagrađena današnja crkva Gospe od Otoka čiji je zvonik dovršen početkom XX. stoljeća. U blizini same crkve, nekoliko godina uoči početka Drugog svjetskog rata, sagrađena je i župna kuća.

Papin posjet

Izniman lokalitet od velikog značaja za istraživanje hrvatskog ranog srednjovjekovlja 4. je listopada 1998. posjetio papa Ivan Pavao II. U sjećanju je ostalo njegovo popodnevno druženje s mladima i zajedničko pjevanje marijanske himne Rajska djevo kraljice Hrvata. Gospin otok njeguje dugogodišnju tradiciju štovanja Bogorodice, pa se tako na njemu svake godine 8. rujna slavi blagdan Male Gospe koji je ujedno i Dan grada Solina. U prošlosti je taj blagdan imao i gospodarski aspekt jer se na taj dan održavao sajam koji su pohodili ljudi s obalnog područja, dalmatinskog zaleđa te zapadne Bosne, razmjenjujući razne proizvode sa svojih obrta i gospodarstava.

Iz svega navedenog možemo zaključiti kako je Gospin otok iznimno vrijedan lokalitet.  Otkriva nam dugi kontinuitet kršćanstva na ovim prostorima te povijesni i arheološki značaj u vidu dokaza o djelovanju hrvatskih kraljeva, na ovom području, tijekom X. stoljeća. Uz Franu Bulića, u istraživanju nalazišta posebno se istaknuo arheolog don Lovre Katić (1887. – 1961.), a bitna je i uloga danskog arhitekta Ejnara Dyggvea (1887. – 1961.).  

Napisao i snimio Josip BULJAN