U pripremi nove serije tekstova o hrvatskoj vojnoj povijesti suradnik nam je jedna od najuglednijih povijesnih institucija u Republici Hrvatskoj: Hrvatski povijesni muzej. Tekstovi će faktografski govoriti o hrvatskim vojskovođama, postrojbama te bitkama u kojima su sudjelovali Hrvati. No, zajednička nam je želja da priču o tadašnjim hrvatskim vojnicima ispričaju i predmeti iz muzejskih zbirki

Obilježavanje stogodišnjice prvog globalnog svjetskog sukoba ušlo je u treću godinu. Širom svijeta obilježavaju je zemlje, institucije, udruge i pojedinci. Mnoge su zemlje, uključujući Hrvatsku, osnovale i posebne komisije ili radna tijela koja organiziraju razne manifestacije, istraživanja, medijske kampanje…
Zašto je Prvi svjetski rat još toliko jasan i duboko urezan u sjećanja našeg planeta, posebno Europe, gdje je bio najintenzivniji? Zašto je i danas zanimljiv ne samo povjesničarima, nego i laicima? Prvo, političke, gospodarske i demografske posljedice tog sukoba i danas se, iako u sve manjem obujmu, odražavaju na situaciju u svijetu. Drugo, taj rat prvi je nakon kojeg su uz papirnate ostali brojni multimedijski (filmski i fotografski) zapisi koji su danas izravan i jednostavan način da se priča o njemu ispriča svima, pa i najmlađima. Treći je razlog ipak najbitniji: rat nije završio tako davno. Iako je sve manji broj njegovih suvremenika, a oni su tad bili djeca, priče o tim teškim godinama još su aktualne, u mnogim obiteljima još se sjećamo ljudi koji su u njemu sudjelovali, njihovih likova i priča: to su naše majke i očevi, bake, pradjedovi… Na zidovima stanova vise njihove slike, u ladicama su njihova pisma, na tavanima njihovi osobni predmeti… Upravo zbog njih, zbog ljudi, institucije zemalja koje su u njemu sudjelovale, bilo samostalno bilo kao dio neke bivše države, ali i svi mi, naše obitelji, ponekad pomislimo na Prvi svjetski rat.
U namjeri da i mi obilježimo Prvi svjetski rat, želimo to učiniti u spomen na tadašnje hrvatske vojnike, na ljude koji su pod zastavom, u odorama i s oružjem Austro-Ugarske, ali svjesni svojeg jezika, podrijetla i domovine, često vrlo daleko od doma, bili sudionici tog strašnog četverogodišnjeg sukoba. Ono što nas jako veseli jest što nam je u pripremi serije tekstova pod nazivom Hrvatski vojnici u Prvom svjetskom ratu, koja je pred nama, suradnik jedna od najuglednijih povijesnih institucija u Republici Hrvatskoj: Hrvatski povijesni muzej. Tekstovi će faktografski govoriti o hrvatskim vojskovođama, postrojbama i bitkama u kojima su sudjelovali Hrvati. No, nije riječ o detaljnim opisima na kakve nailazimo u povijesnim knjigama jer na stranicama će nam trebati prostor i za nešto drugo. Naime, zajednička nam je želja da priču o tadašnjim hrvatskim vojnicima ispričaju i muzejski predmeti iz zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja. Nažalost, koliko im god brojeva Hrvatskog vojnika posvetili, samo ćemo zagrepsti nevjerojatno bogat fundus našeg nacionalnog povijesnog muzeja. Njegov je dobro poznat problem nedostatak prostora za muzejske predmete kojih ima više od 300 000!!! Iako prekrasna, barokna palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch na zagrebačkom Gornjem gradu davno je postala premalena za taj velik materijalni dio hrvatske povijesti, pa tako i za nekoliko tisuća muzejskih predmeta povezanih s Velikim ratom. Nastojeći barem djelomice prevladati nedostatak prostora, a kao podsjetnik uoči stogodišnjice Prvog svjetskog rata, Muzej je 2011. godine izdao katalog Dadoh zlato za željezo – Prvi svjetski rat u zbirkama Hrvatskog povijesnog muzeja, po istoimenoj izložbi održanoj od prosinca 2006. do listopada 2007. To nije običan katalog jer kako biste nazvali knjigu koja ima više od 600 stranica i bila je iznimno velik posao za muzejske kustose i njihove suradnike? Kao takva, izvrstan je izvor za novi povijesni podlistak Hrvatskog vojnika. Upoznat ćete se s ljudima, odlikovanjima, oružjem, vojničkim predmetima… Znamo da je riječ samo o djeliću priče o hrvatskim vojnicima od 1914. do 1918., no nadamo se da ćete uživati u tekstovima, podacima i fotografijama koje ćemo objavljivati, a plod su stručne i profesionalne muzeološke obrade. Bit ćemo iskreno sretni motiviraju li vas da posjetite ne samo Hrvatski povijesni, nego i druge muzeje, da uzmete u ruke neku knjigu koja će vam te priče ispričati još detaljnije, ili barem da se sjetite ili pitate za svojeg djeda, pradjeda ili nekog drugog tko je tad nosio odoru…

Zapovjedništvo I. satnije iz Albuma 26. domobranske pješačke pukovnije
– Istočno i Jugozapadno bojište, 1915. –1918.
– HPM – 79336
Fotografije dokumentiraju boravak Pukovnije na Istočnom i Jugozapadnom bojištu, njezin sastav i naoružanje, zapovjednike, časnike, vojnike i civile, arhitekturu i krajolike. Posebno su zanimljive fotografije snimljene 1918. godine na kojima su prikazane žene, djevojke i djeca iz mjesta Stawczana u ‘galicijskim narodnim nošnjama’.
Autorica kataloške jedinice: ELA JURDANA, muzejska savjetnica

Domagoj VLAHOVIĆ, Foto: Hrvatski povijesni muzej