Opredjeljenje za novo, za napredno, vidljivo je u svim, pa i skrivenim kutovima tvorničkog kompleksa DOK-ING-a, hrvatske tvrtke koja se proslavila na svjetskom namjenskom tržištu svojim besposadnim vozilima za razminiranje…

Tijekom informiranja o najnovijim događajima vezanim uz DOK-ING, vrlo nam je zanimljiva bila vijest objavljena početkom siječnja na web-stranicama tvrtke: osnivač i vlasnik inženjer Vjekoslav Majetić posjetio je CES u Las Vegasu, najveći i najpoznatiji svjetski sajam potrošačke elektronike. Naizgled, to ne bi trebalo imati puno veze s njegovim poslom, inovacijom i proizvodnjom strojeva za razminiranje, vatrogasnih i rudarskih strojeva, a napokon i električnih skutera te automobila. No, lako se prevariti: inovacija povezana s gotovo pa opsesivnim praćenjem najsofisticiranijih tehnoloških trendova upravo je ono čime je Majetić i doveo tvrtku u sam vrh, do unosnih ugovora s najvećim svjetskim vojskama i poznatim tvrtkama. Danas je 98 % proizvodnje DOK-ING-a namijenjeno izvozu, a uz glavnu tvornicu na zagrebačkom Žitnjaku, tvrtka ima podružnice u Slunju te u Južnoafričkoj Republici i SAD-u. No, ni danas Majetić ne zaboravlja Oružane snage Republike Hrvatske s kojima je razvijao i kojima je isporučivao neke od svojih prvih strojeva. I ovom je prilikom Hrvatskom vojniku istaknuo suradnju i status koji još jedna od svjetski poznatih hrvatskih namjenskih tvrtki ima u MORH-u.

Moćni strojevi
Opredjeljenje za novo, za napredno, vidljivo je u svim, pa i skrivenim kutovima tvorničkog kompleksa DOK-ING-a. U dvorištu je parkiralište čiji je krov zapravo golem solarni panel koji skuplja energiju za punjenje vozila. U halama će vam odmah u oči upasti montaža moćnih strojeva  MV-10 u pustinjskoj boji koji se rade za poznatog naručitelja . Danas su nadišli prvobitnu funkciju razminiranja. Novi alati koji se na njih mogu instalirati i nove, sve naprednije performanse, pretvorili su ih u višenamjenske vojnoinženjerijske strojeve. Završeno vozilo, novo i potpuno čisto, izgleda impresivno. Naručitelj traži da izgleda kao iz autosalona, na njemu se ne provode ni terenska ispitivanja. To, naravno, ne znači da prije uporabe ne prolazi ispitni filtar što se postiže zahvaljujući napravi koja radi hidraulički tlak na sklopove vozila. Tu je i manji rođak MV-10, tj. stroj lake kategorije MV-4.  Zanimljiv je i XLP Dozer, vozilo niskog profila za rad u rudnicima, te MVF-5, namijenjen vatrogastvu, ali i drugim kriznim situacijama. Vidjet ćete i razne prototipove električnih vozila u svim fazama razvoja, od skutera preko malih dostavnih kamiona do automobila koji nasljeđuju poznati hrvatski električni auto XD, čiji je prvi završeni prototip Majetić darovao zagrebačkom Tehničkom muzeju “Nikola Tesla”. U podrumskoj hali na sastavljanje čeka 80 električnih dostavnih skutera koji će biti izvezeni u Španjolsku.

Ideje i inovacije
No, ideje i inovacije u DOK-ING-u nisu samo pojam vezan uz tehnologiju, nego i uz rad ljudi i s ljudima. Ostali smo impresionirani funkcijom velikog zaslona u glavnoj proizvodnoj hali, zapravo računalom s touch-screen funkcijom. Preko njega svaki djelatnik može vidjeti precizne opise i nacrte vezane uz projekt na kojem radi i uz svoj posao općenito, te brzo doći do prave informacije ili je predati ne ulazeći pritom u zamršene procedure. Najzanimljivije je što svaki djelatnik iz hale može anonimno davati primjedbe i prijedloge vezane uz svoj dio posla, što pokazuje da je Majetiću itekako stalo da čuje mišljenja i iskustva svojih ljudi i upotrijebi ih kako bi dobio još bolje rješenje, možda čak i inovaciju. Da tvrtka zaista ima pravi kadar dokazuje i velik interes iz zemalja EU-a za DOK-ING-ove radnike, od varilaca do inženjera. Iako laska, to je otežavajući moment za DOK-ING, objašnjava nam vlasnik u svojem uredu nakon što smo obišli tvornicu. Ljudi odlaze, primjerice u Njemačku, primamljeni većim plaćama. No, neki se već žele i vratiti jer vani često nije onako kako zamišljaju, obećana neto plaća postane bruto.
“Financijski, 2015. je, u seriji dobrih godina, ipak bila jedna od lošijih. Razlog tome su općeniti trendovi na tržištu, no svakako i nerealizirani poslovi s Rusijom zbog embarga EU-a,” zaključuje Vjekoslav Majetić. Ipak, već početak 2016. donosi vedrije tonove, neki poslovi koji su se trebali realizirati prošle godine prebačeni su u ovu. “Izvozni nam poslovi dobro idu,” navodi inženjer i inovator govoreći prije svega o već spomenutom naručitelju. Dodao je pritom da pregovaraju: “Po čitavom svijetu, gdje god ima potrebe za našim strojevima. S reputacijom koju imamo, imamo nove prostore za napredovanje”. Ti prostori vrijede i za same strojeve za razminiranje, tj. za njihovu svojevrsnu evoluciju. Pretvarajući ih u polivalentne inženjerijske strojeve, koji služe i probijanju putova i raskrčivanju, Majetić slijedi maksimu da DOK-ING treba biti: “Najinovativniji i rabiti najsofisticiraniju i najbolju tehnologiju, uključujući i robotsko upravljanje.”

Detektori, NBKO tehnologija…
DOK-ING je u svijetu najviše proslavila suradnja s američkom vladom. Strojevi hrvatske proizvodnje bili su snažan jamac sigurnosti američkih, ali i savezničkih te partnerskih postrojbi i baza u Afganistanu i Iraku. U jednom je trenutku u Afganistanu bilo više od 60 DOK-ING-ovih strojeva! Jedan je od stupova Majetićeva optimizma to što se suradnja nastavlja i trenutačni je ugovor na razini od devet milijuna dolara. U okviru tog ugovora, hrvatski proizvođač opskrbljuje američkog naručitelja pričuvnim dijelovima za strojeve te pruža usluge podrške.
Što se tiče aktualnih razvojnih projekata, Majetić navodi onaj koji se provodi u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiranje, tj. njegovim Centrom za testiranje, razvoj i obuku (CTRO). Testira se detektor koji otkriva postavljena ubojna eksplozivna sredstva koja se aktiviraju na razne načine, npr. potezno, daljinski… Pokaže li se detektor uspješnim, moći će se ponuditi kao jedan od sustava na DOK-ING-ovim besposadnim strojevima. Vezano uz civilne programe, tvrtka velike nade polaže u razvoj NBKO tehnologija na svojim strojevima, nudit će ih za nuklearne elektrane, rafinerije, kemijska postrojenja, gdje god u slučaju opasnosti nije preporučljivo poslati čovjeka… Aktualan je projekt rudarskih vozila u Južnoafričkoj Republici: to više nisu samo dozeri, nego se sredstvima naručitelja razvijaju i električne besposadne bušilice i drugi alati za rad pod zemljom. Možda nevjerojatno zvuči da tvrtka trenutačno razvija više od 30 projekata, što je vrlo skupo. No, u nekima pomažu fondovi Europske unije u čijem se povlačenju DOK-ING pokazao uspješnim, a “(…) najteže je ispuniti svu potrebnu dokumentaciju.” DOK-ING nije definiran kao tvrtka s proizvodima dvojne namjene, jer oni su zaista u velikoj mjeri “civilni”, pa se ne pokušava natjecati za fondove iz tog područja. No, na Žitnjaku ne kriju da postoji i mogućnost da se registriraju u tom području.

Od Majetića smo željeli čuti mišljenje i o svježoj temi iz vojne tehnologije: borbenim besposadnim kopnenim vozilima. Podsjetimo: krajem prošle godine u medijima se pojavila vijest, nikad službeno potvrđena, da je Rusija u Siriji uporabila vozila Argo i Platforma-M u borbi protiv pripadnika tzv. ISIS-a. Vlasnik DOK-ING-a slične sustave stalno viđa po sajmovima obrambene industrije i njihova je operativna uporaba logičan korak u budućnosti. Štoviše, smatra da naoružanje besposadnih vozila nije niti pretjerano velik tehnološki zahvat, “(…) samo je pitanje koje naoružanje ide na njih.”
Dakle, poput kolega s vrha hrvatske namjenske industrije, i DOK-ING je stalno prisutan na relevantnim sajmovima, primjerice Eurosatoryju, IDEX-u… pa “(…) naši kupci očekuju da nas ondje vide.” Osim vlastitog predstavljanja, u tvrtki moraju vidjeti: “Što je najnovije, što je najbolje, kamo se industrija kreće, dokle su drugi stigli.” Zanimljivo je sljedeće mišljenje osnivača: kao lider na svjetskom tržištu strojeva za razminiranje (zauzima, npr. 60 % svih lakih strojeva u svijetu), tvrtka ne smije biti više od koraka ispred ostalih jer “(…) prerevolucionarna rješenja klijenti ne prihvaćaju”. Da, projekti koji su gotovi i objavljeni možda i nisu puno koraka ispred ostalih, ali više od trideset razvojnih projekata vjerojatno jest…

Domagoj VLAHOVIĆ, Foto Tomislav BRANDT, Fotoarhiva DOK-ING-a