Očito je da je Republika Irska prilagođivala pomorsku strategiju geopolitičkim i geostrateškim prilikama (hladni rat, mirovne i humanitarne misije pod pokroviteljstvom UN-a i EU-a), ali glavna je zadaća mornarice uvijek bila i ostala zaštita državnih gospodarskih interesa na moru… 

Irska je otočna zemlja i u skladu s geografskim položajem razvila je primjerenu Mornaričku službu (Naval Service). Osnovna joj je zadaća zaštita gospodarskih interesa Republike Irske u području isključivog gospodarskog pojasa (Exclusive Economic Zone – EEZ). Mornaričke su obrambene snage Republike Irske od osnivanja 1922. tijekom povijesti mijenjale nazive sve do formiranja Mornaričke službe 1946. godine. Od samog je osnutka djelokrug njezina rada više odgovarao zadaćama obalne straže, a manje konvencionalne ratne mornarice. Naime, Mornarička je služba kroz cijelu svoju povijest samo u manjoj mjeri razvijala sposobnosti tradicionalnih mornaričkih zadaća, kao što su protupodmornička, protuzračna i protubrodska borba, a više se orijentirala na zaštitu ribolovnih aktivnosti. Takvoj je orijentaciji razvoja Mornaričke službe pridonijela blizina Velike Britanije koja je tradicionalno bila odgovorna za pomorsku sigurnost u tom dijelu svijeta. To je omogućilo Irskoj da se fokusira na zaštitu svojih gospodarskih interesa na moru. 

Veće područje nadzora

Od šezdesetih se do devedesetih godina prošlog stoljeća suverenost Republike Irske nad sjevernim Atlantikom proširila s tri na 12 NM od obalne (polazne) crte. Na temelju usvojene Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) iz 1982., Republika Irska proglasila je 1994. isključivi gospodarski pojas na 200 NM od polaznih crta (oko 450 000 km²). Međutim, treba istaknuti da je Republika Irska još 1976. proširila svoju jurisdikciju proglasivši isključivu ribolovnu zonu (EFZ) do 200 NM. Europska ekonomska zajednica financirala je nakon toga izgradnju četiriju izvanobalnih ophodnih brodova za nadzor proširenog morskog područja. Nadalje, Republika Irska dobila je 2007. odobrenje za proširenje svojeg epikontinentalnog pojasa na 350 NM od polaznih crta, zapadno od otoka, te je odgovorna za nadzor morskog područja površine oko 880 000 km². Takav je razvoj događaja utjecao i na državne službe za nadzor mora. One moraju nadograditi svoje kapacitete kako bi učinkovito nadzirale tako veliko morsko područje jer sigurnosni izazovi također rastu, povezano s pojačanom gospodarskom aktivnošću planiranom unutar tog proširenog područja nadzora. 

Dobit iz oceana

Irska je vlada 2012. pokrenula integrirani pomorski plan nazvan Iskorištavanje oceanskog bogatstva, koji ima dva cilja: udvostručiti vrijednost oceanskog bogatstva do 2030. te povećati vrijednost dobiti iz gospodarenja oceanom. Sastavni dio plana uključuje i pomorsku sigurnost te nadzor nad iskorištavanjem oceanskog bogatstva. Osim zaštite ribolovnih aktivnosti u području gospodarskog pojasa, Mornarička služba samostalno i u suradnji s ostalim službama i agencijama za nadzor mora, uključujući i Obalnu stražu, provodi traganje i spašavanje, praćenje zagađenja te sprečavanje svih oblika krijumčarenja te ostalih ilegalnih djelovanja. Radi učinkovite zaštite državnih interesa u gospodarskom pojasu, Mornarička služba nastoji u svakom trenutku imati najmanje tri ophodna broda na moru. Mornarička služba također pruža potporu i ostalim sastavnicama obrambenih snaga, a njezini pripadnici i plovila sudjeluju u mirovnim i humanitarnim misijama pod pokroviteljstvom UN-a i EU-a.

Na otoku Haulbowlineu 

Mornarička je služba sastavnica obrambenih snaga Republike Irske koja je ovlaštena i odgovorna za provođenje pomorskih operacija. U njezinu se sastavu nalazi 1100 djelatnih te oko 300 pričuvnih pripadnika. Mornaričke su snage bazirane u pokrajini Corku, u istoimenoj luci na jugu Irske gdje je, na otoku Haulbowlineu, smještena mornarička baza. Ondje se nalazi sjedište Zapovjedništva te Središte za nadzor ribolovnih aktivnosti u svrhu koordinacije zaštite gospodarskog pojasa. Organizacijska se struktura Zapovjedništva sastoji od dvije cjeline. Prva je Operativno zapovjedništvo zaduženo za planiranje i provedbu svih zadaća na moru i kopnu. Druga je Zapovjedništvo za potporu zaduženo za sve zadaće logistike, tehničke podrške i personalnih poslova. Učilište Mornaričke službe zaduženo je za izobrazbu i obuku koje se provode u nacionalnom pomorskom učilištu i mornaričkoj bazi. Pričuva je organizirana od pet sastavnica koje su zadužene za osiguranje luka i obalnu obranu. 

Mala flota

Flota Mornaričke službe sastoji se od sedam brodova nazvanih po ženama iz keltske i irske mitologije i legendi. Najveći brod LÉ Eithne (P31), ujedno je i zapovjedni brod istoimene klase. Izgrađen je u brodogradilištu Verlome u pokrajini Corku, ušao u uporabu 1984. te se uglavnom koristi za ophodnju otvorenim vodama isključivog gospodarskog pojasa. Brod ima i mogućnost spuštanja helikoptera na sletno-otvorenoj palubi. U sastavu je flote i izvanobalni ophodni brod LÉ Aisling (P23) klase Emer izgrađen 1979., također u brodogradilištu Verlome. Namijenjen je za ophodnje u gospodarskom pojasu i sudjelovanje u prekomorskim misijama. Veliki ophodni brodovi LÉ Roisin (P51) i LÉ Niamh (P52) klase Roisin izgrađeni su od 1999. do 2001. u brodogradilištu u Devonu. Njihove su zadaće ophodnje u gospodarskom pojasu, operacije traganja i spašavanja te presretanja, uključujući provedbu prekrcaja i nadzora sumnjivih brodova. Dio obalnih snaga flote čine i dva obalna ophodna broda LÉ Orla (41) i LÉ Ciara (P42) klase Peacock. 

Nova klasa

U kontekstu modernizacije flotnog sastava, 2013. godine je izgrađen, a 2014. u uporabu uveden izvanobalni ophodni brod LÉ Samuel Beckett (P61) istoimene klase. U drugoj polovini 2015. očekuje se uvođenje u uporabu drugog broda LÉ James Joyce (P62). Vjerojatno će treći brod ući u uporabu 2016. čime će završiti izgradnja klase. Novoizgrađeni će brodovi također imati zadaće ophodnje u gospodarskom pojasu, operacije traganja i spašavanja te presretanja, uključujući provedbu prekrcaja i nadzora sumnjivih brodova. U cilju modernizacije razmatrao se višenamjenski brod Multi-Role Vessel (MRV) kojim bi Irska unaprijedila potporu sudjelovanja u prekomorskim mirovnim misijama i pridodavanje Nordijskoj borbenoj skupini EU-a. Izbor je uključivao mogućnost nabave brodova danske klase Absalon i njemačke klase MEKO 200 što je zaustavljeno odlukom o građenju brodova klase Samuel Beckett.

Ronilački timovi

Neizostavna je sastavnica Mornaričke službe ronilačka desetina koja je ustrojena krajem šezdesetih godina. Započela se razvijati kao dio brodskih ronilačkih timova od čega je napredovala u vodeće ronilačke snage, s mogućnošću obavljanja najrazličitijih podvodnih aktivnosti: vojnih, ali i aktivnosti u potpori ostalim državnim agencijama i službama za nadzor mora. Osim ronilačkih operacija, može provoditi i aktivnosti s pomoću ronilica na daljinsko upravljanje (Remote Operated Vehicle), višenamjenskog sonara s visokom mogućnošću razlučivanja i detektiranja podvodnih objekata (Side-scan sonar) te magnetometra za mjerenje snage i smjera magnetizacije materijala. Zahvaljujući opremi omogućeno je bolje pretraživanje i istraživanje podmorja. Glavne su zadaće ronilaca pregledi i traganja, podvodna snimanja, uklanjanje, odlaganje i sanacija eksplozivnog materijala, specijalizirani podvodni radovi i vojna trenažna ronjenja. Dugogodišnjim intenzivnim obučavanjem i modernizacijom opreme dostigli su visok stupanj profesionalnih znanja i mogućnost obavljanja najrazličitijih i najzahtjevnijih zadaća. Nakon prikazanih površinskih i podvodnih sposobnosti, neizostavno je navesti da zračnu potporu Mornaričkoj službi za provedbu zadaća na moru osigurava zračni korpus s dva zrakoplova za pomorsku ophodnju tipa CASA CN-235 te helikopterima tipa AW 139. 

Produžena ruka

Osnovna je zadaća Mornaričke službe zaštita irskih gospodarskih interesa na moru u suradnji s ostalim državnim službama i agencijama za nadzor mora. Njezin ustroj, tipovi brodova i zadaće pokazuju dugoročno strateško planiranje Republike Irske u provedbi nadzora vlastitih morskih prostranstava čije je iskorištavanje važan segment cjelokupnog gospodarstva. Očito je da je Republika Irska prilagođivala pomorsku strategiju geopolitičkim i geostrateškim prilikama (hladni rat, mirovne i humanitarne misije pod pokroviteljstvom UN-a i EU-a), ali glavna je zadaća mornarice uvijek bila i ostala zaštita državnih gospodarskih interesa na moru. U konačnici, Mornarička je služba produžena ruka irskih civilnih državnih službi i agencija za nadzor mora koje nemaju dostatne kapacitete za nadzor otvorenog mora isključivog gospodarskog pojasa.

Ljubomir OSTOVIĆ, Danijel NEKIĆ Foto: Irish Defence Forces