”Uvažavajući realne mogućnosti društva, pokrenuli smo projekte opremanja i modernizacije kojima HRM razvija sposobnosti i snage u cilju zaštite nacionalnih interesa i doprinosa u sustavu kolektivne obrane. Uz narastanje snaga i sve do sada realizirane projekte opremanja i modernizacije, ponosni smo i na one koji tek predstoje.“

Sa zapovjednikom HRM-a razgovarali smo prije proslave 29. obljetnice ustrojavanja i Dana HRM-a. Uz podsjećanje na prošlost i hrabre osnivače naše mornarice, većinu vremena posvetili smo aktualnom razdoblju obilježenom pandemijom virusa COVID-19, ali i budućnosti. Naime, zadaća za jednu od tehničkih grana OSRH ima sve više i sve su kompleksnije, a osim obučenog i uvježbanog osoblja zahtijevaju i odgovarajuće opremanje te modernizaciju.

 Kad se danas na 29. obljetnicu HRM-a, koja se izgradila u respektabilnu vojnu mornaricu, osvrnete na početke njezina ustrojavanja doslovno bez ijednog broda, kakve su  emocije i kako gledate na taj razvojni  put? 

Bilo je to vrijeme velikih izazova i iskušenja, vrijeme bolnog, ali ponosnog stvaranja hrvatske države i njezinih Oružanih snaga koje su, stvorene ni iz čega, uspjele zaustaviti agresora, obraniti i osloboditi domovinu. Emocije su uvijek intenzivne, prije svega zbog prisjećanja na žrtve koju je hrvatski čovjek podnio, a posebno na sve one koji su svoje živote položili na oltar domovine.

Ponosni smo na svoju prošlost, ali i na svoju sadašnjost. Put na koji se krenulo u Domovinskom ratu bio je put pobjede i stasanja jedne mlade mornarice danas izrasle u profesionalnu granu Oružanih snaga RH. Kao članica NATO saveza dio smo sustava kolektivne obrane i ravnopravni partneri. U međunarodnim mirovnim misijama, operacijama i vojnim vježbama diljem svijeta iskazali smo se kao snaga koja zavređuje poštovanje. Od 14. rujna 1991., kad je odlukom predsjednika Tuđmana admiral Letica imenovan zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice, i službeno započinje ustrojavanje njezinih postrojbi. Prvi brod u floti bio je desantno-jurišni brod 103, uzapćen u Brodogradilištu Greben u Veloj Luci. U šibenskoj vojarni ”Kuline” zarobljeno ih je 15, dok su radnici Mornaričkog tehničkog Remontnog zavoda Velimir Škorpik preuzeli Zavod zajedno s još 19 ratnih brodova i plovila. Ubrzo su ti brodovi zajedno s posadama obalnih bitnica, pripadnicima mornaričkog pješaštva i diverzantima te civilnim brodovima i gliserima probili pomorsku blokadu i otjerali agresora s najvećeg dijela hrvatskog Jadrana.

Raketna topovnjača ”Kralj Petar Krešimir IV.“, koju je 1992. krstio dr. Franjo Tuđman, u trenutku porinuća bio je brod najmoderniji u svojoj klasi te prvi ratni brod izgrađen u slobodnoj Hrvatskoj.

Tijekom protekla tri desetljeća uhvatili smo se u koštac sa sigurnosnim izazovima modernog doba. Uvažavajući realne mogućnosti društva, pokrenuli smo projekte opremanja i modernizacije kojima HRM razvija sposobnosti i snage u cilju zaštite nacionalnih interesa i doprinosa u sustavu kolektivne obrane. Uz narastanje snaga i sve do sada realizirane projekte opremanja i modernizacije, ponosni smo i na one koji tek predstoje.

No, posebno značajnim ističem ulaganje u čovjeka u sustavu, u njegovu izobrazbu i obuku, što je usko vezano uz nacionalnu obranu, i uz sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama i aktivnostima koje provodimo u cilju pomoći stanovništvu. Jer, ništa planirano nećemo moći ostvariti ako nemamo obrazovane i osposobljene ljude, vješte pomorce, snažno motivirane za ovaj zahtjevan poziv.

Kako ste reagirali na pandemiju COVID-19, posebno na vašim plovnim jedinicama?

Vodeći se uputama Kriznog stožera, HRM početkom ožujka započinje s provedbom mjera prevencije protiv širenja epidemije. Mjere dezinfekcije u vojarni i na svim plovnim jedinicama podignute su na najvišu razinu uz što se odmah pristupilo nabavi zaštitnih sredstava protiv koronavirusa. Uspostavljena je i preventivna mjera redovitog mjerenja tjelesne temperature na ulazu u vojarne.

Usto, pripadnike HRM redovito se informira o smjernicama Kriznog stožera i HZJZ-a o provedbi postupaka zaštite od infekcije koronavirusom kao i procedurama u slučaju zaraze ili kontakta sa zaraženom osobom.

U suradnji s nadležnom epidemiološkom službom, zdravstvenom službom i mornaričkim operativnim središtem kontinuirano se provodi evidentiranja osoba kojima je određena karantena, samoizolacija ili bolničko liječenje.

Provedba preventivnih mjera u vojnom kolektivu zahtjevan je proces i to posebno na plovnim jedinicama gdje je održavanje socijalne distance gotovo nemoguće s obzirom na prostornu ograničenost. Taj otežavajući faktor nastojimo kompenzirati stalnom edukacijom, sve u cilju zaštite zdravlja te očuvanja operativne sposobnosti.

Koliki je ovogodišnji broj intervencija Obalne straže, jesu li zatvaranje granica početkom godine i manji broj turista smanjili aktivnosti?

U cilju sprečavanja ilegalnih ribarskih aktivnosti OSRH je s Upravom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede organizirao dvije veće akcije vađenja iz mora neoznačenih ribolovnih alata. Inače, zbog pandemije COVID-19, aktivnosti na moru su smanjene, posebno zajedničke akcije tijekom kojih se na brod ukrcava više ljudi, predstavnika tijela državne uprave.

Kad govorimo o Obalnoj straži, unatoč navedenim okolnostima, tijekom protekle godine provedeno je više od stotinu plovidbi brodova, 32 leta zrakoplova i helikoptera, 127 zajedničkih i 15 samostalnih postupanja te šest aktivnosti traganja i spašavanja. Ploviti se mora.

Nedavno je ispraćen 3. hrvatski kontingent s raketnom topovnjačom u operaciju Sea Guardian. Potvrda je to sposobnosti i profesionalnosti HRM-a, ali i doprinosa zajedničkoj sigurnosti na moru. Što će biti njihova zadaća u ovoj operaciji?

 Operacija potpore miru Sea Guardian NATO-ova je vođena operacija koja pridonosi pomorskoj sigurnosti, osiguranju slobode plovidbe, borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju.

Aktivnosti koje će RTOP-42 provoditi u dijelu Focus Operation (FOCOPS-5), gdje je ujedno i zapovjedni brod skupine, i ovaj su put u sklopu neborbenih zadaća čije je težište na stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike  s ciljem odvraćanja mogućih ugroza.

Usto, sudjelovanjem u ovoj operaciji HRM daje svoj doprinos u demonstraciji jedinstvene i neposredne odlučnosti NATO-a u zaštiti i obrani saveznika.

Ima li ove godine još planiranih međunarodnih aktivnosti, kao i većih vježbi? Može li ih COVID-19 spriječiti?

 Provedba svih planiranih aktivnosti, pa tako i onih iz područja međunarodne obrambene suradnje zasigurno će ovisiti o prosudbi uvjeta i rizika vezano uz COVID-19.

Međunarodnu obrambenu suradnju provodimo na temelju višegodišnjih planova usuglašenih s bilateralnim i multilateralnim partnerima. Sve aktivnosti u kojima sudjelujemo imaju za cilj unapređivanje vlastitih sposobnosti kroz izobrazbu i vježbe te zaštitu zajedničkih interesa.  Primjer je odlična bilateralna suradnja s mornaricama u Jadranskom moru, regionalna suradnja u Jadransko-jonskom području te suradnja u EU-ovu i NATO-ovu formatu.

Zbog aktualne pandemije, a na osnovi prosudbe rizika vezanog za prekogranično kretanje osoba, odgođeno je ili otkazano niz aktivnosti. Međutim, prilagodili smo se brzo nastalim uvjetima tako da su se bitni sadržaji navedenih aktivnosti proveli putem drugih oblika razmjene informacija. Za dio aktivnosti koje se nisu mogle provesti u raspoloživim formama, u komunikaciji s partnerima nastavljena je tematska i stručna suradnja do ostvarenja potrebnih uvjeta za njihovu realizaciju sukladno planu. Višegodišnjom ciljanom provedbom međunarodne obrambene suradnje u HRM-u i spretnom prilagodbom u zadanim okolnostima ostvareni su uvjeti za kontinuitet aktivnosti unatoč izazovima kao što je pandemija COVID-19.

 Stanje brodova HRM-ovih flota stalno je pitanje, kakva je opća situacija? Koji su najhitniji remontni i modernizacijski zahvati?

Poznato je da je prosječna starost brodova HRM-a visoka te da je ratni brod iznimno složeno tehničko sredstvo podložno trošenju i kvarovima. U okolnostima uvijek nedostajućih financijskih sredstava možemo reći da uz iznimne napore u HRM-u održavamo relativno visoku razinu ispravnosti brodova. Problemi s kojima se susrećemo dugi su rokovi isporuke te nemogućnost nabave pojedinih pričuvnih dijelova. U navedenim okolnostima dodatno se napreže sustav održavanja kako bi pronašao rješenja za adaptaciju pojedinih sustava te time zadržao operativnost brodova. 

Najžurniji su remontni zahvati na raketnim topovnjačama klase Kralj za koje uskoro očekujemo isporuku novih motora te njihovo uvođenje u operativnu uporabu. Što se tiče modernizacije, započete su aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije za brod DBM-81, dok u idućim godinama moramo razmišljati i o modernizaciji sustava upravljanja paljbom i novim raketnim sustavima na raketnim topovnjačama.

Ispod prototipa OOB-a sad se može povući crta. Jeste li zadovoljni brodom?

 Opsežna ispitivanja koja su se provodila u primopredaji te kroz 87 ispitnih programa, bila su usmjerena na provjeru pouzdanosti i operativnosti brodskih sustava i broda u cjelini s težištem na ispitivanjima na teškom moru, odnosno na stanju mora 5 po WMO (H1/3 = 3,1 metar).

Ne samo kroz navedena ispitivanja već i kroz operativnu uporabu brod je pokazao da ispunjava naša očekivanja. Usto, uočene su značajke koje bitno premašuju taktičko-tehničke zahtjeve osiguravajući dodatne sposobnosti: iznimno povoljan stabilitet pri svim brzinama i uvjetima na moru, zanemarivi pad brzine broda pri povećanju stanja mora, odnosno plovidbe u valove kojom se značajno povećava uporabljivost broda u teškim uvjetima, visoka automatiziranost, stabilnost porivnog kompleksa, visoka preciznost oružnog sustava i pri težim stanjima mora, mogućnost traganja i spašavanja u noćnim uvjetima uporabom termalne kamere. Ukratko, iznimno smo zadovoljni brodom.

Položene su kobilice za još dva OOB-a, a slijede i drugi. Hoće li na samim brodovima biti kakvih promjena u odnosu na ”Omiš“? Kojim je ritmom planirana isporuka?

Zbog svega što sam prethodno naveo pokazalo se da nema potrebe za značajnijim izmjenama u odnosu na prototip. Minimalne promjene bit će usmjerene na prijedloge poboljšanja koji su proizišli iz zajedničkog rada graditelja i našeg Projektnog tima. U veljači ove godine potpisana je Dopuna ugovora kojom je definirana dinamika isporuke tako da će prvi brod iz serije biti predan HRM-u za 540 dana, a preostali u pomaku za 180 dana. Tom dinamikom zadnji brod trebao bi biti predan najkasnije do veljače 2023. Namjera je graditelja ubrzati gradnju i za to ima našu potporu.

Već niz godina najavljuje se nabava izvanobalnog ophodnog broda i/ili korvete te lovaca mina. Kakvi su trenutačni izgledi, hoćemo li kupovati novo ili rabljeno od stranaca ili graditi u Hrvatskoj?

 S obzirom na projekciju naših potreba opremanja za izvršenje misija OS RH i modernizacije HRM-a, u tijeku je izrada taktičke studije kojom će se definirati taktičko-tehnički zahtjevi opremanja višenamjenskim brodom. Iako je izrada studije u ranoj fazi, konceptualne smjernice i norme dizajna broda u skladu s NATO-om i EU-om podrazumijevaju definiranje njegovih sposobnosti kao što su protupovršinska, protupodmornička i protuzračna djelovanja, visok stupanj zaštite i borbene otpornosti, zapovijedanje snagama, komunikacijska i senzorska umreženost, potpora djelovanja, povećana autonomija te sposobnost popune na moru. Jednako važno, brod bi trebao imati sposobnosti sudjelovanja u zadaćama u zaštiti prava i interesa RH te potporu drugim tijelima državne uprave na moru (nadzor sigurnosti plovidbe, potraga i spašavanje, potpora u kriznim situacijama, inspekcijski nadzori i dr.).

Kakvim će se brodovima HRM opremati, odredit će proces koji će uslijediti nakon donošenja taktičke studije. Zadaća HRM-a u ovom procesu jest da iskaže potrebu za sposobnostima te osigura stručnu potporu ovom projektu unutar mjerodavnosti i raspoloživih kompetencija. Dobar primjer angažiranosti HRM-a prethodno je spominjan doprinos ispitivanjima i poboljšanjima izgradnje prototipa OOB-31.

Vezano uz opremanje HRM-a brodovima lovcima mina važno je naglasiti da je riječ o povećanju sposobnosti od jednake važnosti u miru i uvjetima potencijalne ugroze. Sposobnosti lovaca mina osiguravaju nadzor podmorja, tj. sigurnost plovidbe i korištenja morskog dna što ima izravan utjecaj na ekonomski i društveni razvoj RH.

Kao što je poznato, Jadransko more kontaminirano je eksplozivnim materijalima. Pretpostavlja se da je samo tijekom Drugog svjetskog rata u Jadranskom moru položeno oko 8500 morskih mina, ali se zbog nedostatka zapisa o njihovim polaganjima te pomicanjem mina zbog raznih utjecaja njihove lokacije ne mogu precizno odrediti.  Jednako tako, prema izvješćima UN-ova programa za okoliš (United Nations Environmental Programme – UNEP), u Jadranskom moru registrirano je 65 lokacija s morskim minama i odbačenim eksplozivom. To je niz činjenica na temelju kojih možemo reći da u našem moru još uvijek postoji određeni rizik za sigurnu plovidbu i gospodarske djelatnosti. Bez punog uvida u stanje kontaminiranosti podmorja ovim se rizikom ne može upravljati, a preduvjet upravljanja jest nabava lovaca mina s opremom za protuminska djelovanja.

Protuminsko djelovanje jedna je od temeljnih funkcija HRM-a. Mornarica razvija sposobnosti i kapacitete kojima bi se osigurale nacionalne potrebe kao i mogućnosti sudjelovanja u savezničkim protuminskim djelovanjima. Nadalje, potrebno je istaknuti da već niz godina tijekom posjeta NATO-ovih protuminskih brodova pretražujemo područja na rutama pomorskog prometa visokog intenziteta te provodimo nadzor morskog dna s ciljem otklanjanja rizika od minskih ugroza.

Usto, a s obzirom na visoke cijene novih lovaca mina, predložili smo nabavu rabljenih brodova koji bi trebali biti potpuno operativni. Jedan od bitnih uvjeta jest da se za iste brodove i protuminsku opremu može osigurati održavanje u roku od najmanje 15 godina. Svakako, vodi se računa o racionalnom raspolaganju financijskim sredstvima da bi se u idućem srednjoročnom razdoblju mogli provoditi i drugi projekti opremanja i modernizacije. Nabavom ovih brodova značajno bismo unaprijedili nacionalne sposobnosti te osigurali stvaranje slike stanja kontaminiranosti podmorja minama i neeksplodiranim sredstvima te njihovo uklanjanje. S obzirom na to da je nužan uvjet nabave lovaca mina kompatibilnost i interoperabilnost s NATO-ovim normama, HRM je u fazi pregovora s nekolicinom mornarica Saveza o mogućnostima nabave. U svakom slučaju, ugovor o nabavi lovaca mina sadržavao bi i obuku posada te osposobljavanje za određene razine održavanja. 

 Koje su još glavne točke u pogledu nabave oružnih  sustava, kao i razvoja infrastrukture…protubrodsko oružje, radari, postrojenja…?

 U tijeku je izrada Dugoročnog plana razvoja OSRH u kojem će se definirati ključni projekti opremanja i modernizacije OSRH. Osim definiranih potreba dinamiku ovih procesa odredit će prioriteti i raspoloživi izvori financiranja. Osim višenamjenskih brodova i lovaca mina, naše projekcije odnose se na modernizaciju sustava nadzora mora za što smo i izradili Taktičku studiju, uvođenje novih protubrodskih i protupodmorničkih te protuzračnih sustava. To podrazumijeva kompleksnost projekata koji se sastoje od niza senzorskih, komunikacijskih, mrežnih i oružnih elemenata najnovijih tehnoloških rješenja. Za ovu se tranziciju HRM priprema prilagodbom doktrine, izobrazbom, obukom i međunarodnom obrambenom suradnjom.

 Razvijate li neke nove sustave u suradnji s Pomorskim centrom za elektroniku?

Višegodišnja suradnja HRM-a s PCE-om, realizira se poglavito u tekućem održavanju stacionarnih i brodskih radarskih, komunikacijskih i ostalih elektroničkih uređaja i sustava. Nastavak suradnje s tvrtkom očekuje se i u idućem razdoblju iako je primijećen odljev dijela stručnog kadra, a time i gubitak značajnog iskustva.

Dobra suradnja s tvrtkom ostvarena je prilikom gradnje prototipa broda OOB-31 u nabavi, ugradnji i testiranju uglavnom komunikacijskih sustava. Tvrtka će nastaviti sudjelovanje u gradnji idućih brodova u seriji kojom prilikom joj je proširen opseg angažiranja na navigacijske i senzorske sustave primjenjujući poboljšanja koje traži krajnji korisnik.

Do definiranja navedenih novih projekata, HRM nema namjeru pokretati razvojne projekte s PCE-om, ali nam je apsolutno u interesu da oni budu uključeni u našu modernizaciju te da kroz njihove sposobnosti osiguramo uvođenja i održavanja novih sustava.

Koliko je ustrojavanje mornaričkog pješaštva povećalo sposobnosti HRM-a? Kakav je interes pripadnika HV-a za tu postrojbu?

U sastavu Flote HRM-a od 2018. nalazi se Satnija mornaričko-desantnog pješaštva koja je stacionirana u Pločama. Satnija je dostigla inicijalne operativne sposobnosti te se aktivno uključila u provedbu zadaća u prostoru Ploča i Dubrovačko-neretvanske županije. Tijekom protupožarne sezone ima u pripravnosti vod spreman u svakom trenutku pružiti ispomoć vatrogasnoj zajednici u djelovanju na požarištu. Kontinuiranom obukom i nabavom novih sredstava podižemo operativne sposobnosti ove postrojbe. Usto, pripadnici Satnije angažirani su u brojnim aktivnostima civilnih struktura, od akcija dragovoljnog darivanja krvi do sudjelovanja na tradicionalnom Maratonu lađa.

Interes pripadnika HV-a za dolazak u Ploče je velik. Postrojba je, naime, gotovo popunjena. Mladi ljudi vole izazov, a poziv marinca podrazumijeva sposobnosti provedbe zadaća kroz sva tri medija (more, kopno i zrak), tako da mogu pokazati sve svoje sposobnosti.

Očekuju li se kakve značajnije ustrojstvene promjene?  

Aktualnim preustrojem provedene su organizacijske promjene strukture HRM-a. U Zapovjedništvu HRM-a ustrojen je Odjel za obuku i doktrinu, Flota je ojačana Divizijunom za minsko i protuminsko djelovanje, provedena su poboljšanja organizacije Središta za obuku  kao i izdvojene vojne lokacije u Puli. U idućem razdoblju predstoje još određene promjene koje će se provesti slijedom planiranog uvođenja u operativnu primjenu četiriju novih obalnih ophodnih brodova.

Kako, zasad, funkcionira studij Vojnog pomorstva? Postoje li planovi za njegov daljnji razvoj?

Hrvatsko vojno učilište u suradnji sa Sveučilištem u Splitu nositelj je provedbe studija Vojnog pomorstva. Kao krajnji korisnik, HRM je bio inicijator i stručni nositelj revizije postojećih nastavnih planova i programa, s obzirom na to da se pokazalo da su oni zahtijevali značajne izmjene odnosno unaprjeđenja kako bi mladi časnici posjedovali potrebna znanja i kompetencije. Na toj su zadaći angažirani stručni i iskusni pripadnici HRM-a. Taj se proces nastavlja jer on mora kontinuirano pratiti najnovija tehnološka dostignuća i s tim u svezi promjene u doktrini i taktici. Pozitivni su dojmovi dosadašnjeg tijeka obrazovnog procesa. Značajnu ulogu u tom procesu ima sinergija akademske zajednice i obrazovnog sustava MORH-a.

Razgovarao: Domagoj Vlahović

Fotoarhiva HVGI-ja