Izložba tematski nastavlja slijed izložbi Hrvatskog povijesnog muzeja o Prvom svjetskom ratu. Međutim, za razliku od dosadašnjih izložbi, kojima je građa muzejskih zbirki određivala tematske sadržaje, ova izložba u fokusu svoje prezentacije ponajprije ističe društveno-politički kontekst tog vremena…

U povodu obilježavanja stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, u godini proglašenoj Europskom godinom kulturne baštine, u Hrvatskom povijesnom muzeju 11. studenog 2018. otvorena je izložba pod nazivom 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj. Naime, na isti dan, u isto vrijeme, prije točno stotinu godina službeno je završio Prvi svjetski rat. Za povijesni razvoj hrvatskog naroda 1918. godina nedvojbeno je prijelomna. Krajem te godine Hrvatska raskida sve državnopravne veze s Austro-Ugarskom Monarhijom i ulazi u novu jugoslavensku zajednicu.

Na temelju povijesnih izvora te relevantne historiografske literature izložbom se nastoji dati pregled važnijih ratnih i političkih događaja tijekom 1918. godine, ukazati na specifične pojavnosti u društvu i objasniti povijesne procese koji su utjecali na život stanovnika Hrvatske u posljednjoj ratnoj godini. Prijelomni politički događaji glavno su obilježje posljednje ratne godine u Hrvatskoj te su okosnica izložbe. Središnje pitanje hrvatskih političkih stranaka i pojedinaca koji djeluju u zemlji i inozemstvu jest rješenje nacionalnog pitanja. Pred sam kraj rata jugoslavenstvo kao prevladavajuća nacionalna ideologija doživljava svoju konačnu državotvornu realizaciju. Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na svojoj prijelomnoj sjednici 29. listopada donosi odluku o prekidu višestoljetnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom. Sabor priznaje Narodnom vijeću vrhovnu vlast i nakon toga nema više ulogu u donošenju odluka. Država SHS, međunarodno nepriznata, zbog vanjskih i unutarnjih (ne)prilika ubrzo ulazi u novu zajedničku državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom, bez jasno usuglašenih stavova hrvatskih političara oko načina njezina ujedinjenja. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca proglašeno je u Beogradu 1. prosinca 1918. godine.

Muzejska, arhivska i knjižnična građa kao materijalna svjedočanstva 1918. godine u Hrvatskoj

U istraživanju teme izložbe konzultirani su objavljeni arhivski izvori i recentni zbornici znanstvenih skupova na temu 1918. godine. Metodologija rada na pripremi izložbe iziskivala je najprije uvid u muzejsku građu Hrvatskog povijesnog muzeja, a potom i istraživački rad u ostalim hrvatskim muzejskim i arhivskim ustanovama.

Rezultat tog rada jest odabir i predstavljanje 518 izložaka – muzejskih predmeta, arhivske, filmske i knjižnične građe koja se čuva u hrvatskim baštinskim ustanovama te manji broj predmeta posuđen od inozemnih ustanova i privatnih vlasnika. Izložbu prati katalog u kojem su obrađeni povijesni izvori relevantni za prikaz 1918. godine. Katalog ukupno sadrži 371 katalošku jedinicu. Izložba 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj tematski nastavlja slijed izložbi Hrvatskog povijesnog muzeja o Prvom svjetskom ratu. Međutim, za razliku od dosadašnjih izložbi, kojima je građa muzejskih zbirki određivala tematske sadržaje, ova izložba u fokusu svoje prezentacije ponajprije ističe društveno-politički kontekst tog vremena.

Građa Hrvatskog povijesnog muzeja koja se odnosi na 1918. godinu većinom je vojne provenijencije. Svjedočanstva o povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora 29. listopada 1918. predstavljaju likovna djela i nakit koji su Narodnom vijeću darovale domoljubne žene. Organiziranje Narodnog vijeća SHS i Narodnih straža zastupljeno je dokumentarnom građom (dopisi, vojne zapovijedi, plakati, proglasi i novinski tisak) te oznakama sa sokolskih odora. Raznovrsnom je građom zastupljeno djelovanje Jugoslavenskog odbora i hrvatskog iseljeništva. Zemljopisne, političke i vojne karte omogućuju pregled državnih okvira, političke prijedloge granica i stanja na bojištima u to vrijeme.

U svrhu prezentacije onih tematskih sadržaja koji nisu zastupljeni građom HPM-a, istražene su zbirke i fondovi drugih hrvatskih muzejskih, arhivskih i knjižničnih ustanova. U suradnji s 26 baštinskih ustanova načinjen je odabir građe koja svjedoči o vojnim, političkim, socijalnim i svakodnevnim temama koje su obilježile 1918. godinu. Građom se nastojalo zastupiti sva područja Hrvatske, te je ona prikupljena s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije. Uvidom u gradivo arhiva HAZU-a odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora: presnimka Krfske deklaracije iz 1917. godine, zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. godine te rukopisne zabilješke dr. Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Istraživački rad u Hrvatskom državnom arhivu bio je usmjeren na fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove. Muzejsko i arhivsko gradivo na izložbi tematski nadopunjuju odabrani filmski snimci iz fonda Hrvatskog državnog arhiva – Hrvatskog filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina. Prezentacija ove povijesne teme s naglaskom na društveno-politička zbivanja s muzejskog stajališta bio je višestruk izazov. Velik je nedostatak građe u hrvatskim muzejima iz vremena postojanja Države SHS i njezina ulaska u novu državnu zajednicu. U tom pogledu na izložbi velikim dijelom prevladava arhivska građa i novinski tisak. Pritom se u odabiru građe nastojalo posjetiteljima na muzejski čitljiv način izložiti sva kompleksnost izložbenih tema čiji je sadržaj i značaj na izložbi trebalo naznačiti i objasniti. Koliko se u tome uspjelo, prosudit će sami posjetitelji.

Izložbene cjeline

Odabrana muzejska, arhivska i knjižnična građa raspoređena je u pet tematskih cjelina koje prate kronološki slijed obuhvaćajući razdoblje od početka 1918. do sredine 1919. godine. Prva cjelina s naslovom preuzetim iz suvremene narodne uzrečice Care Karlo, carice Zita šta ratuješ kad nemate žita ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji obilježeno sve otvorenijim nezadovoljstvom stanovništva, nemirima u vojnim redovima, dezerterstvom i zahtjevima da se rat što prije završi. Podcjelina Život na bojištu ukazuje na teme: pobuna austrougarskih mornara u Boki kotorskoj početkom veljače, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku u ožujku, posljednja austrougarska ofenziva na rijeci Piavi tijekom lipnja i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918. godine. Podcjelina Život u pozadini upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i posljedicama sve raširenije tad još nepoznate španjolske gripe. Prezentirana je i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece. Kulturna i sportska događanja organiziraju se za prikupljanje pomoći udovicama i ratnim invalidima. Žene koje preuzimaju poslove novačenih muškaraca postaju aktivne sudionice u gospodarskom, društvenom i političkom životu.

U drugoj cjelini Vrijeme deklaracija predstavljene su različite i međusobno suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja. Djelovanje Jugoslavenskog odbora u emigraciji koji se zalaže za stvaranje zajedničke jugoslavenske države s Kraljevinom Srbijom rezultiralo je potpisivanjem Krfske deklaracije u ljeto 1917. godine. Svojim djelovanjem i propagandom Jugoslavenski odbor uspio je upoznati zemlje Antante s jugoslavenskim pitanjem. Istaknut je Kongres potlačenih naroda Austro-Ugarske Monarhije u Rimu u travnju 1918. godine, na kojem su zemlje Antante prihvatile nastojanje slavenskih naroda za samoodređenjem. Svibanjska deklaracija, izjava južnoslavenskih političara iz austrijskog dijela Monarhije 1917. godine u Beču o preustroju države, potaknula je političke aktivnosti u zemlji koje će u ljeto 1918. godine dovesti do deklaracijskog pokreta i traženja rješenja hrvatskog pitanja izvan Monarhije.

Treća cjelina, Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena država Slovenaca, Hrvata i Srba!,  središnji je i prijelomni dio izložbe: osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918. godine. Narodno vijeće potiče sazivanje sjednice Hrvatskog sabora na kojoj su jednoglasno prihvaćani hitni prijedlozi: raskid državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Austro-Ugarskom, proglašenje Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Rijekom ”posve nezavisnom državom“ te odluka da ta država stupa u zajedničku suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na ”cijelom etnografskom području tog naroda“. Sabor je prihvatio i prijedlog o prijenosu svih ovlasti na Narodno vijeće, čime je dokinuto postojanje dviju vlada, Narodnog vijeća i Zemaljske vlade banske Hrvatske. Optimizam i slavlje koje je tih prijelomnih dana bilo manifestirano na zagrebačkim ulicama predstavljeno je izborom fotografija te pozdrava i čestitki upućenih Narodnom vijeću SHS od različitih ustanova, organizacija i pojedinaca.

U četvrtoj cjelini nazvanoj Između želje i stvarnosti predstavljeno je kratkotrajno, ali značajnim događajima ispunjeno razdoblje postojanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Iako je bila zamišljena kao privremena država, Država SHS imala je organizaciju državne vlasti, osnivala je narodne straže, izdavala poštanske marke i pokušala uvesti državnu zastavu. Istaknuta je tema preuzimanja austrougarske ratne mornarice 31. listopada, provedena prema odluci cara Karla I. Provođenje primirja potpisanog između Italije i Austro-Ugaske značilo je zaposjedanje talijanske ratne mornarice hrvatskih gradova i luka. Istodobno je NV SHS bilo suočeno i sa složenom situacijom u zemlji zahvaćenoj nemirima ”zelenog kadra“ i nezadovoljnog stanovništva, o čemu svjedoče brzojavne poruke. U cjelini je naznačena i sudbina hrvatskih visokih časnika bivše austrougarske vojske prema kojima su pojedini članovi u vodstvu Narodnog vijeća iskazivali sumnju u njihovu lojalnost predlažući reorganizaciju vojske uz pomoć srbijanske vojske koja je pozvana na hrvatski teritorij. Cjelina završava sjednicom Središnjeg odbora NV SHS od 23. i 24. studenog na kojoj se raspravljalo o načinu ujedinjenja Države SHS s Kraljevinom Srbijom.

U petoj i posljednjoj cjelini Nemirni mir predstavljen je ulazak Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. te rješavanje jadranskog pitanja na Mirovnoj konferenciji u Parizu tijekom prve polovine 1919. godine. Ujedinjenje u Kraljevstvo SHS provedeno je na takav način da je delegacija Narodnog vijeća SHS dolaskom u Beograd pripremila tekst adrese, koji se razlikovao od danih naputaka u Zagrebu, na koji je regent Aleksandar Karađorđević odgovorio i time proglasio ujedinjenje. Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je pod cjelinom Prosinačke žrtve. S nekoliko odabranih izložaka naznačuje se karakter nove države, obilježen izrazitom centralističkom i monarhističkom politikom Srbije koja je ubrzo nastupila.

Pripremio Domagoj Vlahović

Fotoarhiva HPM-a