Snimanje iz zraka besposadnim zrakoplovnim sustavom još je jedna sposobnost koju je Hrvatska vojska dala na raspolaganje zajednici, u svrhu detektiranja i sanacije područja zahvaćenih potresom. S obzirom na to da je potres pogodio naseljeno područje, ključno je bilo u prvih pet dana snimiti objekte koji su pretrpjeli znatna oštećenja kako bi se pomoglo u što bržoj procjeni i otklanjanju potencijalnih opasnosti za građane…

U cilju detektiranja i evidentiranja posljedica nedavnog potresa, koji je pogodio Zagreb i njegovu okolicu, Hrvatska vojska stavila je na raspolaganje zajednici sposobnost snimanja iz zraka besposadnim zrakoplovnim sustavom i georadarom. Snimanja su provodili pripadnici Vojnoobavještajne satnije GOMBR-a na čelu sa zapovjednikom bojnikom Marijem Maslovom. Na terenu su bili angažirani i do 15 sati dnevno, a bojnik Maslov za Hrvatski je vojnik objasnio način korištenja ovim sustavima te njihov značaj u sanaciji područja pogođenih potresom.

Vojnoobavještajna satnija angažirana je na snimanju područja stradalog u potresu. Što se konkretno snimalo i u koju svrhu?

Snimanje iz zraka besposadnim zrakoplovnim sustavom još je jedna sposobnost koju je Hrvatska vojska dala na raspolaganje zajednici, u svrhu detektiranja i sanacije područja zahvaćenih potresom. Snimali smo Zagreb te potresom pogođene šire dijelove grada, kao i područje Medvednice i dijelove Hrvatskog zagorja.

S obzirom na to da je potres pogodio naseljeno područje, ključno je bilo u prvih pet dana snimiti sve zgrade na području Zagreba, a posebno objekte koji su pretrpjeli znatna oštećenja kako bismo pomogli u što bržoj procjeni i otklanjanju potencijalnih opasnosti za građane. Naime, brojna oštećenja, posebno krovišta, dimnjaka, zidanih konstrukcija i drugo… nisu vidljiva sa zemlje. Zračnim izviđanjem utvrdili smo kako na objektima postoje dijelovi koji su otpali ili su došli do samih rubova krovova te su velika opasnost za građane i sve one koji prolaze tim područjima.

Koliko je ljudi angažirano na toj zadaći te koje ste sustave koristili?

Temeljem odluke potpredsjednika Vlade i ministra obrane i zapovijedi načelnika Glavnog stožera na samom snimanju iz zraka angažirano je desetak pripadnika Vojnoobavještajne satnije GOMBR-a. Oni su provodili zadaće na terenu radeći neprekidno i po 15 sati dnevno.

No, snimanje iz zraka samo je pola posla. Potrebno je sve snimljene materijale pregledati, stručno analizirati i obraditi, a radi se o više od 200 gigabajta materijala. Taj dio posla ponajviše je odradila Obavještajna pukovnija u suradnji s Vojnoobavještajnom satnijom GOMBR-a, a sukladno smjernicama G2 Hrvatske kopnene vojske i Uprave J2 Glavnog stožera HV-a. Sav snimljeni i obrađeni materijal dan je stručnim službama i institucijama kojima će koristiti u svrhu što brže i preciznije analize stanja objekata.  

Osim zračnog snimanja besposadnim sustavima tipa multirotor (dron), tri su lokacije snimane i georadarom.

 Za što se konkretno koristio georadar?

Georadarsko snimanje tla jedna je od novijih sposobnosti koje ima Hrvatska vojska. Uz pomoć georadara moguće je dobiti sliku o stanju pod zemljom, točnije, moguće je otkriti određene anomalije u tlu koje su nastale ljudskim utjecajem ili djelovanjem prirodnih sila, kao što su šupljine, veće razlike u strukturi tla, dijelovi infrastrukture i slično.

Vojnoobavještajna satnija ima iskustvo rada s georadarom te ga, temeljem Sporazuma između Ministarstva obrane i Ministarstva hrvatskih branitelja, aktivno koristi nekoliko godina kao jednu od metoda u traženju nestalih osoba, a koju provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.

U konkretnom smo slučaju georadarom snimali Medvedski breg i Slani Potok kako bismo otkrili moguće anomalije pod zemljom, a koje su u blizini stambenih objekata. Snimljeni materijali također su dani stručnim službama, odnosno zajednici na raspolaganje, kao pomoć u lociranju potencijalnih opasnosti.

Koja su sve područja bila obuhvaćena snimanjem?

Snimali smo područja i objekte stradale u potresu u gradu Zagrebu, na širem području Zagreba – Čučerje i Medvedski breg, zatim lokacije u Krapinsko-zagorskoj županiji, odnosno dijelove grada Donje Stubice te Gornju Stubicu i Slani Potok u Općini Gornja Stubica.

Je li vaš posao završen ili se može očekivati i daljnji angažman postrojbe na ovim zadaćama?

U konkretnom slučaju snimanja područja stradalih u potresu, za sada smo odradili zadaće koje su nam zapovjeđene, ali posao pripadnika Hrvatske vojske nikad nije završen. Vojnoobavještajna satnija GOMBR-a uvijek je spremna u najkraćem mogućem roku i sa svim resursima biti na usluzi i pomoći svim potrebama zajednice, sukladno zapovijedima nadređenog zapovjedništva. Sudjelujemo i pomažemo zajednici, a posebno u ugrozama poput poplave, požara, potresa i drugih nedaća te smo, u svakom trenutku, spremni provesti sve zadaće i izazove koji se pred nas postave.

Doris Ravlić, Foto: Joško Ljubičić, fotoarhiva Vojnoobavještajne satnije GOMBR-a