Hrvatski vojnik nazočio je testiranju novog sustava tvrtke DOK-ING na poligonu Hrvatske vojske u Gašincima. Hoće li tvrtka još jednom probiti granice i od njega učiniti prvi veliki borbeni operativni UGV u punom smislu riječi?

Borbene besposadne letjelice (dronovi) već su dvadesetak godina nezaobilazan faktor u modernom zračnom ratovanju. Braneći se od ruske agresije, Ukrajina je pokazala i da besposadna borbena plovila mogu nanijeti teške udarce i najvećim protivničkim brodovima. Je li došao red i na vojna besposadna kopnena vozila (Unmanned Ground Vehicle – UGV)? Zašto njihov razvoj i uporaba kasne u odnosu na sustave iz drugih dviju osnovnih operativnih domena? Razloga je više, a najočitiji jest činjenica da je kopno zapravo i najkompleksnije okružje za operacije daljinski upravljanih vojnih sustava. Za razliku od zračnih i morskih prostranstava, koja dopuštaju nesmetana i pravocrtna kretanja, na zemlji je mnoštvo reljefnih značajki i najrazličitijih zapreka. Različite konfiguracije tla i vremenski uvjeti otežavaju kretanje kopnenim vozilima više no što ga zrak i more otežavaju njihovim pandanima. I zato, iako već godinama pokušavaju (prvi je počeo SSSR još 1930-ih razvijajući Teletank), i najjače svjetske vojne industrije te oružane snage nikako da razviju veći besposadni sustav koji će zahvaljujući svojim značajkama i sposobnostima u punom smislu riječi biti primjenjiv u kompleksnijim kopnenim operacijama, pa i u bitkama. No, i tomu mora doći kraj. Vrlo je vjerojatno da novu eru neće započeti velike svjetske vojnoindustrijske tvrtke poput General Dynamicsa, Textrona ili Rheinmetalla. Barem ne bez pomoći onih manjih, no itekako specijaliziranih. Jedna od njih svakako je hrvatska tvrtka DOK-ING, desetljećima svjetski poznata po svojim UGV-ima, tj. strojevima za razminiranje te rudarskim strojevima. U tim segmentima iznimno je jaka i danas, možda i jača nego ikad dosad. Možda je dovoljno reći da je vodeći dobavljač strojeva za razminiranje za Ukrajinu. Ondje trenutačno djeluje sedamdeset DOK-ING-ovih sustava, a do kraja godine možda ih bude i stotinu. Potražnja je sve veća, ne samo zbog onoga što se događa u Ukrajini nego i zbog Bliskog istoka. Mir koji cijeli svijet očekuje tu će potražnju i povećati, jer tek kad je mir razminiranje se može obavljati nesmetano i učinkovito.

U pratnji tenka?

Besposadno kopneno vozilo na gusjenicama Komodo za DOK-ING nije početak, nego logičan nastavak razvoja tvrtke. Hrvatski vojnik s tim se sustavom u prvom baznom obliku upoznao prije točno četiri godine, u svibnju 2021. Tad nam je predstavljen kao buduće daljinski upravljivo vozilo namijenjeno za djelovanje u ekstremnim CBRN (kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnim) uvjetima, no uz opasku da će biti izvrsna baza za različite druge nadogradnje. U ožujku 2024. na Slunju, tijekom demonstracije međunarodnog vojno-civilnog projekta CBRN SaaS sufinanciranog sredstvima EU-a, prvi smo put vidjeli odgovarajuću inačicu MVC-8 Komodo u akciji. Tom prilikom sustav je izvršio svoje CBRN zadaće, no nije bio izložen većim provjerama brzine, pokretljivosti, prilagodljivosti terenu i svladavanju zapreka. I onda je u listopadu te godine stigla vijest da DOK-ING osniva konzorcij s njemačkim vojnoindustrijskim divom Rheinmetallom. Tad je naglašeno da suradnja predviđa zajednički razvoj platforme Komodo. Rheinmetall će mu pridonijeti različitim modulima sposobnosti / kompletima za nadogradnju (npr. za izravnu i neizravnu paljbu, polaganje mina, izvidničke senzore, logistiku itd.). Najavljen je čak i projekt razvoja besposadnog naoružanog vozila za borbenu potporu koje bi se, primjerice, moglo koristiti u kombinaciji s Rheinmetallovim tenkom KF51 Panther. Ta vijest dokazala je da je DOK-ING već uvelike napredovao s razvojem Komoda, taj put s oznakom MV-8, kao modularne platforme. I da je tvrtka uvjerena u to da bazno vozilo za to ima potrebne temelje: kvalitetan sustav daljinskog upravljanja, hibridni pogon, operativni doseg, brzinu, pokretljivost, sposobnosti svladavanja teških terena i zapreka, te ono što će ga najviše izdvojiti od konkurencije: odgovarajuću nosivost korisnog tereta, dakle – nadogradnje.

U travnju 2025. bazni prototip MV-8 predstavljen je na vojnom sajmu ASDA u Zagrebu. Uz informacije o nekim taktičko-tehničkim sposobnostima vozila te mogućim konfiguracijama, na štandu tvrtke DOK-ING tad je Hrvatskom vojniku najavljeno skoro terensko testiranje vozila u suradnji s MORH-om i OSRH i uz njihovu potporu, koje će biti provedeno na jednom od hrvatskih vojnih poligona. Kad nam je upućen konkretan poziv za dolazak, nismo oklijevali niti sekunde i 26. svibnja uputili smo se na Gašince. Ondje nas je dočekala ekipa iz tvrtke predvođena članom Uprave Davorom Petekom, nekadašnjim prvim dočasnikom OSRH, a potom i prvim dočasnikom NATO-ova Savezničkog zapovjedništva za operacije (ACO). Jednotjedna terenska testiranja već su se bila intenzivirala – počela su 21. svibnja. Prije toga provedena su intenzivna bench testiranja u krugu tvrtke: i komponenti, i kompletnih sustava.

Na ozbiljnom ispitu

Testiranje na Gašincima jedan je od ključnih trenutaka u razvoju Komoda. DOK-ING je stoga iz Zagreba u Slavoniju uputio prilično jak tim svojih inženjera, tehničara, operatera i drugih djelatnika. Osim MV-8, na poligonu je bio i kamion sa zapovjednim centrom. “Ovo je prvo pravo terensko testiranje. Potpora MORH-a i OSRH vrlo je važna. Ne bismo inače imali pristup vojnim poligonima, koji su idealan prostor za naše ciljeve: zaštićeni su, kontrolirani prostori, namijenjeni uz ostalo za testiranja oklopnih vozila. Gašinci su prilagođeni najviše za tenkovske, oklopne postrojbe”, kratko nam naglašava Petek dok slijedimo Komodo koji se polagano kreće po makadamu. Za početak, primjećujemo tihi rad hibridnog dizelsko-električnog pogona ukupne snage veće od 800 kW (1070 KS), te velike osnovne gabarite vozila: duljinu 5530, visinu 1700 te širinu 2574 mm. Sugovornici naglašavaju da je velik dio bazne površine raspoloživ za nadogradnju. Svaka gusjenica ima po pet pogonskih kotača. Na prednjem dijelu ističe se turela sa senzorima. U blizini je i operater s konzolom za daljinsko upravljanje, koji nam govori da se sve informacije koje UGV javlja te informacije s konzole u stvarnom vremenu upućuju u zapovjedni centar, koji je opremljen matičnim računalom.

Uskoro je došlo vrijeme za akciju: operater je potjerao Komodo s makadama, i to u blato, lokve, raslinje i na različite hupsere. Prsti su mu počeli sve brže raditi po konzoli, što je značilo i da je vozilo sve brže, da naglo mijenja smjer, da se penje i spušta, vrti ukrug… Testirani prototip postiže maksimalnu brzinu od 55 km/h, ali ona će u budućnosti doći barem do 70 km/h. U svakom slučaju, MV-8 bio je na ozbiljnom ispitu. “Ovaj put fokus nam je na sljedećim sposobnostima: maksimalnoj brzini, kočenju, svladavanju nagiba, osnovama pokretljivosti… Međutim, to nije sve. Informacije koje dobivamo preko ugrađenih elektroničkih sustava i senzora jednako su nam bitne kao ono što vidimo ili čujemo. Sustavi u samom stroju daju nam informacije o statusu i ponašanju baterije, ponašanju motora, elektronike, frekvencijama radiouređaja,… Svega što se ne vidi kad stojite kraj stroja. Informacije i podaci koje prikupljamo elektronički i računalno odmah idu u tvrtku, kao kad prikopčate auto na dijagnostiku”, nabraja nam Davor Petek.

Sedam inačica u razvoju

DOK-ING-ovi će stručnjaci iz prikupljenih podataka vidjeti kakve su izmjene potrebne da bi se zadovoljili standardi koje je tvrtka sebi zacrtala za buduću proizvodnju. Upitali smo ih za prve dojmove s Gašinaca. “Premašili smo vlastita očekivanja. Morate shvatiti, kad radite prva testiranja s prototipom zapravo očekujete najgore, kvarove, otkazivanja… A mi nismo imali niti jedan kvar, niti jedna kritična komponenta nije otkazala, pokazala oscilacije ili nedostatke. Više smo nego zadovoljni. Naravno, određene izmjene radit će se nakon što se napravi analiza kompletnog testiranja i sustava. Ali, ponavljam, zasad sve ide puno bolje od očekivanja”, brzo nam prenosi Petek.

Pokažu li analize s Gašinaca da je Komodo spreman za novu fazu, prototip čije smo performanse promatrali uskoro će dobiti nasljednike, tj. nove, opremljene inačice. Trenutačno je u razvoju sedam inačica. Neke su od njih u početnim fazama, ali neke će vrlo brzo ući u fazu testiranja. “Do kraja 2026. želimo imati pet ili šest gotovih inačica sustava Komodo s različitim nadogradnjama, za različite sposobnosti”, naglašava naš sugovornik. To znači da DOK-ING, dosad fokusiran na sustave za razminiranje, definitivno ulazi u čisti vojni segment. Zajedno s partnerima proizvodit će besposadne kopnene sustave za borbenu potporu, klasičnu vojnu inženjeriju (pokretljivost, protupokretljivost, premošćivanje, prelazak zapreka), a onda i naoružane borbene sustave. Kako je Komodo veliki UGV čija je osnovna masa 15 tona, a proklamirano može nositi korisni teret (nadogradnju) mase 8,5 tona bez utjecaja na pokretljivost, na njegove se borbene inačice neće ugrađivati manje oružne stanice ograničene na strojnice kalibra 7,62 ili 12,7 mm. Ako ih bude, takva oružja služit će samo za samoobranu. “Na borbena vozila instalirat ćemo daljinski upravljive stanice (RCWS) s oružjima kalibra od 25 mm nadalje, sve s naprednim senzorskim sustavima koji dolaze s takvim stanicama. Dakle, govorimo o većim stanicama/kupolama, od kojih je većina višenamjenska. Uz glavni top imaju ili protuoklopni sustav, ili sredstvo za zaštitu od dronova, spregnutu strojnicu, nekinetički sustav za ometanje dronova…”, nastavlja Petek. Naglašava da je DOK-ING fokusiran isključivo na Komodo kao baznu platformu. Neće se baviti razvojem nadogradnji, ali integrirat će kompletnu stanicu/kupolu bez obzira na to što ona ima na sebi. I tu tvrtka nije ograničena na Rheinmetallove proizvode, nego je u cilju ispunjenja zahtjeva potencijalnih kupaca otvorena za suradnju s drugim državnim i industrijskim partnerima.

Autonomno djelovanje i umreženost

Ključ je tih širokih mogućnosti u tome što Komodo, kako kažu u DOK-ING-u, ima najveću nosivost među kopnenim besposadnim vozilima svoje klase. “Niti jedna nadogradnja koju zasad planiramo ne prelazi više od 60 posto maksimalne nosivosti korisnog tereta, ali niti nadogradnje veće mase neće biti problem za mobilnost. Isto tako, svaka nadogradnja, osim možda osnovnih inženjerijskih, imat će svoj sustav upravljanja, prije svega ako govorimo o borbenim stanicama. I dalje ćete imati vozača i ciljača, no oni neće sjediti u Komodu, nego kilometrima daleko na sigurnom”, nastavlja Petek.

Uskoro se očekuju prva testiranja s nadogradnjama. Ona bi mogla pokazati da postoji i potencijal za više korisnog tereta: “Sad se vodimo čvrstoćom konstrukcije i proklamiranom nosivošću stroja. Poslije, naravno, možemo utvrditi nove mogućnosti raspodjele same mase. Sve to ovisi o suspenziji, gusjenicama, pogonskim kotačima i drugome što se nalazi u samom podvozju stroja. Uz određene promjene, možemo povećati nosivost.” Vrlo je važno, posebno za spomenute prednosti zračnih i pomorskih besposadnih sustava u odnosu na kopnene, to da se u razvoju vozila primjenjuju i tehnologije koje uključuju autonomno djelovanje te digitalnu mrežnu povezivost s drugim vojnim oružnim i komunikacijskim sustavima. To će biti ključni alati za uspješno djelovanje Komoda čak i na samim bojišnicama. Jedna dobra najava vezano uz taj razvoj jest suradnja DOK-ING-a s osječkom tvrtkom Orqa – zahvaljujući njoj radi se na povezivosti DOK-ING-ovih kopnenih sustava s Orqinim zračnim, ponajviše FPV dronovima.

Na vježbi OSRH?

Želja DOK-ING-a jest da u razvoju Komoda i dalje može računati na potporu MORH-a i OSRH. Ona se već pokazala izvrsnom u razvoju CBRN inačice MVC-8, a nastavljena je testiranjem novog baznog prototipa na Gašincima. Davor Petek ističe da za daljnju suradnju ima puno mogućnosti. “Domaća je referencija uvijek najbolja. Imali smo puno sastanaka s predstavnicima MORH-a i OSRH, interes za Komodo postoji. Kako se naše inačice budu razvijale, tako će se intenzivirati i razgovori s OSRH. Ostajemo otvoreni za suradnju ne samo u nabavi nego i u zajedničkom razvoju tih sustava. OSRH će kroz strateške i doktrinarne dokumente definirati ključne sposobnosti koje želi vidjeti na besposadnom kopnenom sustavu, a mi smo otvoreni za sve opcije. Mogu računati i na povoljniju cijenu, posebno u kontekstu programa Europske unije kao što je ReArm, ili NATO-ovih programa, a još i više budu li MORH i OSRH sudjelovali u razvoju. Primjerice, ako naša vojska želi vidjeti neku oružnu stanicu na Komodu, pa je onda zajednički testiramo, to mijenja cijelu priču o nabavi i cijeni”, uvjeren je Petek. Dodaje da je terensko testiranje na Gašincima dobar početak nove faze suradnje: “Nadamo se i da ćemo neku inačicu Komoda uskoro vidjeti na aktivnosti OSRH, na nekoj vježbi taktičkih operacija besposadnih i posadnih sustava.”

Sve ono što je DOK-ING radio i razvijao prelilo se u Komodo. No on je po svim značajkama nešto potpuno drukčije od svega što je tvrtka dosad proizvodila, i to po brzini, nosivosti, elektronici i, naravno, samoj namjeni. Istodobno s projektom teče i preustroj. Naime, DOK-ING raste kao tvrtka, a za sva tri segmenta njezina poslovanja postoji velik interes tržišta. Stoga su vlasnik, Uprava i Nadzorni odbor odlučili da se tvrtka mora restrukturirati. Od 1. lipnja postoji DOK-ING Grupa s tri tvrtke: DOK-ING Sigurnost i obrana, DOK-ING Rudarstvo i DOK-ING Energetika. Još prije dosta godina, iz male Hrvatske zahvaćene ratom, tvrtka je probila granice inovacija strojevima za razminiranje koji su imali jedinstvena tehnološka rješenja. Hoće li s Komodom još jednom probiti granice, od njega zajedno s partnerima učiniti prvi veliki borbeni operativni UGV u punom smislu riječi? Uspije li, možda za nekoliko godina na Gašincima ugledamo hrvatske tenkove Leopard 2A8, a uz njih kao vjerne pratitelje besposadna vozila Komodo opremljena protudronskim i protuoklopnim sustavima…

Tekst Domagoj Vlahović; Foto Tomislav Brandt