Drugi po veličini poluotok u Europi nalazi se između Atlantskog oceana, Sredozemnog mora i Francuske. Naziva se Pirenejski ili Iberski poluotok, a tijekom srednjeg vijeka i Hispania. Ime je dobio po gorju Pirenejima, granici između Španjolske i Francuske, te po Iberima, predindoeuropskim stanovnicima. Na njemu se nalazi Španjolska, Portugal, Andora i Gibraltar, a živi šezdesetak milijuna stanovnika, najviše Španjolaca

Prema brojnim markama koje izdaju te zemlje i Gibraltar, britanski prekomorski teritorij, vidljivo je kako su se na tom poluotoku stoljećima vodili ratovi i smjenjivale vlasti, npr. nakon Drugog punskog rata (218. − 201. pr. Kr.) Kartaga (antička država na sjevernoj obali Afrike) morala je Rimljanima prepustiti svoje posjede na kojima su ostali sve do V. stoljeća; Rimljane su porazili Alani, Svevi i Vandali te nakon 450. godine Vizigoti, koji su osvojili veći dio Španjolske i stvorili Toledsko Kraljevstvo; Arapi (Mauri) poluotokom su vladali od početka VIII. st. sve do kraja 1492. u svojem posljednjem utočištu Granadi.

 

Od XV. stoljeća počinje portugalsko i španjolsko prekomorsko širenje te međusobne borbe za prevlast, posebice u Južnoj Americi. Španjolska je još vodila i ratove s Engleskom 1588. i Francuskom (od 1635. do 1689.).

Na tom su se području odigravale velike vojne bitke koje su dokumentirane na markama: kod Las Navasa de Tolose protiv Arapa 1212.; za Navarru i pripojenje Španjolskoj 1512.; kod Jaca 762. protiv Maura; kod Montija 1644. između Portugalaca i Španjolaca; kod Vimeira 1810. između Portugalaca i Napoleonove vojske; kod Trafalgara 1805. između združene francusko-španjolske i britanske mornarice i dr.

Zadnjih su se petstotinjak godina najveći sporovi na poluotoku vodili između Španjolske i Velike Britanije oko Gibraltara (arap. Jabal Tariq: Tarikovo brdo), utvrđenog grada na podnožju istoimene stjenovite uzvisine. Iako ima površinu od svega sedam kvadratnih kilometara, strateški je važan za Sredozemlje s obzirom na to da je udaljen 23 kilometra od afričkog kopna.

Ivo Aščić