Ljeto je vrijeme kad brojni ljudi putuju radi odmora i uživanja

Odmorišta su najčešće povezana s vodom, bilo da je riječ o moru, jezerima ili rijekama, i to radi rekreacije (splavarenje, rafting, plivanje, jedrenje, ronjenje) ili korištenja termalnih voda u zdravstvene svrhe.

Poznato je odredište Sredozemno more ili Mediteran, koje tijekom ljeta posjeti čak 250 milijuna ljudi, odnosno trećina od ukupnog broja turista. Sredozemno more unutarnje je more između Europe, Azije (Bliski istok) i sjeverne Afrike.

U njegovu je sastavu još jedanaest mora, uključujući Jadransko, a obuhvaća gotovo 3 000 000 km² ili 2,8 % Atlantskog oceana, čije je rubno more. Na njegovu su području 24 države u kojima živi oko 430 milijuna stanovnika te bi uskoro moglo postati najgušće naseljen dio svijeta. Zanimljivo je kako je to područje 27. prije Krista, tad i nikad više, bilo jedna država (Rimsko Carstvo). Rimljani su ga nazivali Unutarnjim morem i Našim morem (Mare nostrum).

Na području Sredozemlja nastale su prve civilizacije, carstva, Abrahamove religije (judaizam, kršćanstvo i islam), Olimpijske igre (grčki poluotok Peloponez), na njemu je razvijena trgovina, geometrija i pismo. Zbog važnog geopolitičkog i geostrateškog položaja na njemu su se vodile velike bitke.

Stotine maraka svjedoče o vojnoj povijesti na prostoru Sredozemnog mora: 150. obljetnica Bitke kod Visa (Slovenija, 2016.); 300 godina od Bitke za Krf (Grčka, 2016.), Ruska operacija 1799. na Sredozemlju pod zapovjedništvom admirala Fjodora Fjodoroviča Ušakova (Rusija, 1999.) i dr. Granice Sredozemlja ne postoje u pravom smislu, ali njim se smatra područje od mora pa sve do crte gdje mogu uspijevati masline.

Sredozemno more ima višestruko gospodarsko, prometno, ali i geostrateško značenje, i za države na njegovim obalama i za Europu u cijelosti. Preko Sueskog kanala (otvoren za promet 1869.) i Gibraltarskih vrata (arap. Bab al-zakak) povezano je s Indijskim i Atlantskim oceanom. (Tekst: Ivo Aščić)