Među uobičajenim temama u svakodnevnoj komunikaciji svakako je i vrijeme te vremenska prognoza. O predviđanju vremenskih prilika sluša se i gleda u svim informativnim emisijama, ali i čita na internetu

Čovjeka oduvijek zanima kakvo će biti vrijeme danas, sutra, idućeg tjedna. Svatko ima omiljene emisije ili internetske stranice koje smatra najpouzdanijim, pa se u skladu s prognozom oblači, priprema za radove, putovanja ili što drugo. Hrvatski prirodoslovac i popularizator znanosti i tehnike Oton Kučera napisao je 1897. u knjizi Vrieme – Crtice iz meteorologije, među ostalim: “Vrieme ne zanima samo izletnike od zabave; već kod turista o njemu gdjekada visi život. Brodaru, seljaku, gospodaru visi sva eksistencija o vremenu.”

Od početaka civilizacije ljudi prognoziraju vrijeme, koristeći različita opažanja. Aristotelov učenik i filozof Teofrast iz Ereza u III. stoljeću prije Krista napisao je Knjigu znakova, djelo koje je gotovo dvije tisuće godina uvelike utjecalo na prognoziranje vremena. Potreba za izradom vremenskih prognoza povezana je i s velikim geografskim otkrićima sredinom XV. stoljeća. Razvoj meteorologije i mogućnost njezine primjene u svakodnevnom životu potaknuli su nastanak prvih meteoroloških službi. U Beču je 1873. održan Prvi međunarodni kongres meteorologa, na kojem je osnovana Međunarodna meteorološka organizacija (International Meteorological Organization – IMO). Vremenske prognoze donose se za kraće, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Postoje i specijalne vremenske prognoze: za potrebe zrakoplovstva predviđa se razvoj vremenskih prilika na određenim visinama; za potrebe pomorstva, uz meteorološke elemente uključuju i stanje mora u određenom akvatoriju; dok se za vojne potrebe u vremenskim prognozama specificiraju meteorološki elementi važni za provedbu planiranih aktivnosti.

TEKST  Ivo Aščić