RAZGOVOR: Ana Filko, vršiteljica dužnosti ravnatelja Uprave za zatočene i nestale

Najveća zapreka u procesu pronalaženja masovnih i pojedinačnih grobnica i dalje je nedostatak ulaznih informacija koje rezultiraju pronalaskom posmrtnih ostataka žrtava te činjenica kako su radi prikrivanja počinjenog zločina posmrtni ostaci žrtava premještani iz primarnih grobnica na nepoznate sekundarne lokacije grobnice. Treba usto uzeti u obzir da na pronalazak utječe i protek vremena od početka Domovinskog rata te izmjena konfiguracije terena, ističe Ana Filko, vršiteljica dužnosti ravnatelja Uprave za zatočene i nestale

U Vukovaru i Zagrebu provedene su u proteklih mjesec dana tri identifikacije posmrtnih ostataka osoba nestalih odnosno smrtno stradalih 1991. na vukovarskom području. Od ukupno 35 identificiranih osoba, 31 je ekshumirana iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli, području koje je do tog otkrića nekoliko desetljeća služilo kao odlagalište otpada. To je dosad najzahtjevnija i najdulje istraživana lokacija masovne grobnice. Tim smo povodom o pronalasku žrtava i njihovoj identifikaciji te o problematici pronalazaka pojedinačnih i masovnih grobnica iz razdoblja Domovinskog rata razgovarali s Anom Filko, vršiteljicom dužnosti ravnatelja Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.

Grobnica u Petrovačkoj doli najzahtjevnija je i najdulje istraživana lokacija masovne grobnice. Možete li nam reći kako je do otkrića došlo i kako su tekla istraživanja?

Dana 10. ožujka 2025. provedena je prva ovogodišnja identifikacija posmrtnih ostataka žrtava identificiranih iz triju pojedinačnih (Marinci, Berak i Bobota) te jedne masovne grobnice (Petrovačka dola). Sve žrtve nestale su odnosno smrtno stradale 1991. godine; osam je hrvatskih branitelja, a četiri su civilne osobe, među kojima je jedna žena, a starosne dobi od 32 do 64 godine.

U skladu s djelokrugom rada u prikupljanju saznanja o osobama nestalim u Domovinskom ratu, nadležna tijela (MUP, SOA, VSOA) dostavljaju informacije o mogućim lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica. Tako su saznanja zaprimljena i u slučaju lokacije Petrovačka dola, dakle, od nadležnih tijela (SOA). Nakon zaprimanja informacije, djelatnici Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja provode terenske izvide kojima se određuju parametri pristupa istraživanju lokacije (površina, smjer, mehanizacija i dr.). Prilikom terenskih izvida koriste se i dostupne poluge Hrvatskog modela traženja nestalih osoba, a koje pomažu preciziranju mikrolokacije moguće grobnice. Nakon provedbe svih preliminarnih aktivnosti terenskog izvida, slijedi postupak terenskog istraživanja odnosno probnog iskapanja strojnom mehanizacijom. Takvi su postupci provedeni i nakon što je zaprimljena informacija od nadležnih tijela (SOA) te je u travnju 2022. godine započela provedba probnog iskapanja na lokaciji Petrovačka dola.

S obzirom na to da je na početku terenskog istraživanja lokacija Petrovačka dola bila aktivno odlagalište otpada, i to od 1974. godine za otpad iz tri grada i 21 općine, priprema terenskog istraživanja zahtijevala je iznimno složenu pripremu u koju su bili kontinuirano uključeni svi relevantni dionici. Izrađeni su i stručni elaborati terenskog istraživanja s ciljem osiguranja nužnih mjera sigurnosti te se pristupilo provedbi terenskog istraživanja u određenim fazama. Zbog naravi lokacije, istraživanje obuhvaća uklanjanje, pregled i premještanje različitog otpada iz iskopa pri čemu je pretražena dubina dosegnula i 17 metara, izradu kaskada kako bi se iskop osigurao od urušavanja te djelomično zatrpavanje pregledanog dijela iskopa. Do ožujka ove godine uklonjeno je, pregledano i odvezeno više od 110 000 m³ navezenog otpada s lokacije.

U svibnju 2024. otkriveni su prvi posmrtni ostaci žrtava te je uslijedila ekshumacija na temelju naloga Županijskog suda u Osijeku, koja je trajala punih sedam i pol tjedana tijekom svibnja i lipnja. Kao i proces terenskih istraživanja, složena je bila i provedba ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava. Pronađeni posmrtni ostaci žrtava bili su znatno izmiješani, fragmentirani te rasprostranjeni na površini od 400 m². Uz postojeći otpad, u blizini posmrtnih ostataka pronađen je znatan broj životinjskih kostiju. Sve navedeno ukazuje na višestruku dehumanizaciju žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni u toj masovnoj grobnici.

Nakon ekshumacije provedena je i antropološka obrada te je utvrđeno kako je pronađeno više od 2000 fragmentiranih koštanih dijelova, a tek manji dio cjelovitih skeleta žrtava. Izuzeti su uzorci za analizu DNK-a, koja se provodi na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, a koja je također bila iznimno složena s obzirom na degradaciju koštanih fragmenata prouzročenu raspadanjem otpada bačenog na posmrtne ostatke žrtava. Na temelju analize konfiguracije grobnice i konteksta stradavanja žrtava koje su identificirane utvrđeno je kako se radi o najmanje jednom premještanju njihovih posmrtnih ostataka s moguće više različitih primarnih lokacija grobnica.

U slučaju pojedinačnih grobnica u Marincima (srpanj 2024.), Berku (veljača 2025.) i Boboti (siječanj 2025.) iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci četiriju žrtava identificiranih 10. ožujka 2025., informacije su zaprimljene i od nadležnih tijela (MUP i SOA). Međutim, specifičnost je tih lokacija da su te informacije bile zaprimljene u znatno ranijem razdoblju (1997. – 2014.) te u više navrata, ali tad posmrtni ostaci žrtava nisu pronađeni. Uprava za zatočene i nestale procijenila je kako se i dalje radi o vjerodostojnim informacijama te kako ta ranija terenska istraživanja nisu provedena u dovoljnom obuhvatu površine. Zbog toga su ponovljena terenska istraživanja i to u znatno širem obuhvatu u odnosu na ranije razdoblje, a koja su rezultirala pronalaskom posmrtnih ostataka identificiranih žrtava.

Nastavlja se istraživanje na Petrovačkoj doli, koje traje više od 570 dana. Koji su budući koraci u istraživanju?

Usporedno s naporima koji se ulažu u identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava, nastavlja se daljnje istraživanje lokaliteta. U ovom trenutku nije moguće predvidjeti kad će istraživanja završiti, ali pretpostavka je kako će trajati još neko vrijeme. Recentne informacije prikupljene putem međuresorne suradnje upućuju na mogućnost da se posmrtni ostaci nalaze ispod kasete u kojoj je odložen građevinski otpad koji sadrži azbest, a koju je potrebno ukloniti, odnosno taj otpad premjestiti na novu plohu unutar odlagališta otpada Petrovačka dola kako bi se moglo nastaviti terenska istraživanja. Iz tog je razloga Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 6. veljače 2025. godine donijela Odluku o poduzimanju aktivnosti u vezi s odlagalištem Petrovačka dola u Vukovaru – osigurani svi nužni preduvjeti za nastavak aktivnosti.

Uz navedeno, na poziv i pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda održano je više sastanaka svih relevantnih dionika u vezi s nastavkom provedbe terenskih istraživanja na području Petrovačke dole. Na tom je tragu donesen niz nužnih odluka kao preduvjeta nastavka aktivnosti terenskih istraživanja na području Petrovačke dole, a ističemo sljedeće:

• – Zabrana daljnjeg odlaganja otpada na Petrovačku dolu kako bi se zaštitilo mjesto zločina i omogućilo nesmetano probno iskapanje.
• – Lokaciju 24/7 osiguravaju djelatnici MUP-a.
• – Izrađeni su stručni elaborati istražnih radova, koji sadrže smjernice istraživanja za sve uključene dionike.
• – Osnaženi ljudski i materijalni resursi te određen daljnji plan organizacije rada.

Koje institucije sudjeluju u pronalaženju posmrtnih ostataka ubijenih hrvatskih branitelja i civila te kakva je uloga Ministarstva hrvatskih branitelja, odnosno Uprave za zatočene i nestale?

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja središnje je i koordinirajuće tijelo u procesu traganja za osobama nestalim u Domovinskom ratu, ali u svojoj nadležnosti traga i za žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Uz Upravu za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, u procesu traganja za nestalim osobama sudjeluju i nadležna županijska državna odvjetništva i sudovi, nadležna tijela za prikupljanje podataka (MUP, SOA, VSOA) te znanstveno-medicinske ustanove. Tehnički i operativni dio probnih iskapanja provode pripadnici Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu te na lokaciji Petrovačka dola i pripadnici Inženjerijske bojne Gardijske oklopno-mehanizirane brigade. Uprava, dakle, koordinira i organizira prikupljanje i obradu podataka od nadležnih tijela (MUP, SOA, VSOA), organizira, koordinira i sudjeluje u terenskim izvidima, istraživanjima i ekshumacijama posmrtnih ostataka žrtava te provodi niz drugih aktivnosti koje se vežu uz proces traganja za nestalim osobama.

Koje metode prema Hrvatskom modelu traženja nestalih osoba pokazuju najbolje rezultate?

Hrvatski model traženja nestalih osoba u kontekstu terenskih istraživanja i aktivnosti probnih iskapanja odnosno ekshumacija obuhvaća pet metoda, a prva od njih, koja je u dosadašnjem rješavanju problema nestalih imala ključnu ulogu, jesu ljudski izvori – ulazna informacija. Druga je disciplina zračno snimanje i analiza terena; treća biodetektori, odnosno cadaver psi u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja; četvrta elektronički senzori, odnosno georadari; peta probno iskapanje. Uprava za zatočene i nestale u tijeku je razvoja nove poluge s Institutom Ruđer Bošković, odnosno, standardiziranja metode koja se veže uz analizu tla iz masovnih odnosno pojedinačnih grobnica. Sve navedene poluge pomažu preciziranju mikrolokacije pojedine grobnice, odnosno sužavanju prostora obuhvata probnog iskapanja. U tom je smislu najtočnija metoda i dalje probno iskapanje površine lokacije strojnom mehanizacijom.

Koje su najveće zapreke u procesu pronalaženja grobnica? Otkriva li nalazište na Petrovačkoj doli uzorak postupanja zločinaca s tijelima žrtava? Odnosno: treba li se više usredotočiti na istraživanja različitih odlagališta otpada?

Najveća zapreka u procesu pronalaženja masovnih i pojedinačnih grobnica i dalje je nedostatak ulaznih informacija koje rezultiraju pronalaskom posmrtnih ostataka žrtava te činjenica kako su radi prikrivanja počinjenog zločina posmrtni ostaci žrtava premještani iz primarnih grobnica na nepoznate sekundarne lokacije grobnice. Treba usto uzeti u obzir da na pronalazak utječe i protek vremena od početka Domovinskog rata te izmjena konfiguracije terena.

Kako bi se svladao taj rizik, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja uspostavila je Radnu skupinu za prikupljanje saznanja u kojoj, uz Upravu, sudjeluju predstavnici MUP-a, SOA-e te VSOA-e. Suradnjom i zajedničkim naporima nadležnih institucija pokušavaju se umanjiti navedeni rizici analizom prethodno dostavljenih saznanja i dokumentacije te pribavljanjem izvornih satelitskih snimaka iz relevantnog vremena.

Iako je neosporno kako su počinitelji za odlaganje posmrtnih ostataka žrtava koristili lokacije koje dodatno dehumaniziraju žrtve, a koje istodobno otežavaju pronalazak zbog konfiguracije terena (bunari, (divlja) odlagališta otpada i dr.), uzorak ćemo moći procijeniti tek nakon pronalaska svih lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica. Činjenica kako se na nekom mjestu odlaže otpad nije isključiva vodilja u procesu istraživanja, već je za to nužna ulazna informacija koja se temelji na analizi više parametara mogućeg postojanja grobnice na određenoj lokaciji.

Postoji li sa srbijanske strane ikakva službena suradnja? Postoji li suradnja srpskih civila u Hrvatskoj ili Srbiji?

Pitanje nestalih osoba i dalje je jedno od najsloženijih otvorenih pitanja u odnosima s Republikom Srbijom. Iako je Ministarstvo hrvatskih branitelja ustrajalo na konkretnim pomacima, i dalje izostaje suradnja nadležnih tijela Republike Srbije. Do danas od nadležnih tijela Republike Srbije nije zaprimljena niti jedna informacija važna za rješavanje istaknutih otvorenih pitanja / zahtjeva Republike Hrvatske. Svi riješeni slučajevi nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije bilo poznato mjesto ukopa isključivo su rezultat napora i aktivnosti nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Koliko se osoba još vodi nestalima u Domovinskom ratu i na kojim se izvorima temelji taj popis?

Prema stanju evidencija na dan 9. travnja 2025. godine, otvorena su 1363 zahtjeva za traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu te 385 zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, što ukupno čini 1748 neriješenih slučajeva iz razdoblja Domovinskog rata. Popis osoba nestalih u Domovinskom ratu temelji se na zahtjevima za traženje koje podnose članovi njihovih obitelji.

Zahtjev za pokretanje postupka traženja nestale i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa, u skladu s člankom 8. Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, podnosi se Ministarstvu izravno ili putem Hrvatskog Crvenog križa, Međunarodnog odbora Crvenog križa ili društva Crvenog križa odnosno Crvenog polumjeseca u državi u kojoj podnositelj zahtjeva prebiva. Zahtjev je moguće podnijeti i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Uz vukovarsko područje, na kojem je najviše masovnih i pojedinačnih grobnica, kakve aktivnosti provodite u ostalim dijelovima Republike Hrvatske?

Budući da je najveći broj neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata na području Vukovarsko-srijemske županije, očekivano se i najveći broj prikupljenih saznanja te terenskih istraživanja i ekshumacija posmrtnih ostataka odnosi na navedeno područje. U mandatu ministra Tome Medveda od 2016. godine, na tom je području provedeno cjelovito istraživanje 146 indiciranih lokacija. Pritom je pronađeno šest masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci nasilno odvedenih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja i civila ujesen 1991. godine.

Aktivnosti traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu – od prikupljanja saznanja, terenskih aktivnosti do identifikacije posmrtnih ostataka i dostojne pogrebne skrbi, provode se i na svim drugim ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske. Prema broju istraženih lokacija, Vukovarsko-srijemsku županiju slijedi Sisačko-moslavačka (gdje su istražene 103 lokacije), zatim Osječko-baranjska (40 istraženih lokacija), Požeško-slavonska (31 istražena lokacija, većinom vezano uz ratne zarobljenike i civile nestale u logoru Bučje) i dr.

 U opisu rada vaše službe stoji da organizira i koordinira obradu posmrtnih ostataka preuzetih s područja drugih država i njihovu identifikaciju. Postoji li suradnja i na tom području? Koliko ima nestalih na području Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, možda i Crne Gore?

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo hrvatskih branitelja kao nositelj aktivnosti, u mandatu od 2016. godine, uložili su iznimne napore vezano uz unapređenje bilateralne suradnje radi rješavanja pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu. Tako je s Vijećem ministara Bosne i Hercegovine sklopljen Protokol o suradnji u traženju nestalih osoba (srpanj 2017.). Slijedom toga, Ministarstvo kontinuirano ulaže napore radi njegove što učinkovitije provedbe. Protokol o suradnji, na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja, sklopljen je i s Komisijom za nestale osobe Vlade Crne Gore (prosinac 2017.). Očekujemo kako će napredak i u tom području biti ostvaren recentnim naporima Vlade Republike Hrvatske u rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom.

Razgovarao: Hrvoje Lončarević; Foto: fotoarhiva MHB-a