Kontraadmiral Ivo Raffanelli, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

“Okruženje u kojem su se odvijale obrambene operacije, njihov intenzitet i razvoj ujesen 1991., specifičnosti ratne mornarice kao grane Hrvatske vojske, ljudstvo koje se stavilo na raspolaganje za obranu domovine, naoružanje i tehnika, usporedna ratna događanja diljem Hrvatske, ustrojavanje HRM-a u tim uvjetima te niz drugih čimbenika koji su utjecali na njezin razvoj, dragocjen je repozitorij znanja o tome kako smo ujedinjeni u obrani domovine izvojevali slobodu”

Razgovor sa zapovjednikom HRM-a kontraadmiralom Ivom Raffanellijem uoči obljetnice te grane OSRH postao je tradicionalan, pa niti ova godina nije iznimka, posebno ako se uzme u obzir da 2021. znači i jubilarnu, 30. obljetnicu ustrojavanja HRM-a. Uz podsjećanje na povjesnicu i Domovinski rat, razgovor je bio fokusiran i na sadašnji trenutak u kojem pripadnici HRM-a izvršavaju niz zadaća na Jadranu, ali i na drugim europskim i svjetskim morima. Najzanimljiviji je ipak bio dio koji se odnosi na budućnost: mlade kadrove, opremanje i modernizaciju.

Trideset godina HRM-a znači trideset godina od njegovih početnih, najtežih bitaka. Koliko je to razdoblje za današnju ratnu mornaricu bitno s vojničkog i vojnopovijesnog stajališta? Koliko ta ratna iskustva i uspomena na branitelje iz Domovinskog rata utječu na današnji HRM?

U povijesnom i vojnopomorskom kontekstu važnost tih događaja u izravnoj je vezi s najvrednijim resursom Hrvatske – Jadranskim morem. S obzirom na to da je pomorska orijentacija naše zemlje neupitna, pitanje zaštite nacionalnih interesa na moru zahtijevalo je najveću odgovornost. More je okosnica našeg identiteta, suvereniteta i opstojnosti. Od iznimnog je geopolitičkog i strateškog značaja, zbog čega je stoljećima povod ratovima i stradanjima. Međutim, snaga pomorskog bića, čovjeka koji je ponikao iz ovih prostora uklesana je u hrvatske otoke i priobalje još od pobjede nad Mlečanima davne 887. godine.

U vrijeme Domovinskog rata, to isto biće ujedinjuje i osnažuje hrvatskog čovjeka u neravnopravnoj borbi s mnogo nadmoćnijim neprijateljem. Iako znatno slabije opremljeni naoružanjem i tehnikom, branitelji uspijevaju izvojevati slobodu hrvatskog Jadrana, mora i priobalja. Spomen na branitelje, koji su položili svoje živote za našu slobodu i neovisnost, kao i na sve one koji su bezuvjetno stali u obranu domovine, naše je polazište.

Proučavanje akcija i operacija te brojnih drugih čimbenika koji su utjecali na razvoj događaja, odnosno, sveukupne spoznaje iz ratnih iskustava od osobitog su značaja u izobrazbi i obuci. Okruženje u kojem su se odvijale obrambene operacije, njihov intenzitet i razvoj ujesen 1991., specifičnosti ratne mornarice kao grane Hrvatske vojske, ljudstvo koje se stavilo na raspolaganje za obranu domovine, naoružanje i tehnika, usporedna ratna događanja diljem Hrvatske, ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice u tim uvjetima te niz drugih čimbenika koji su utjecali na njezin razvoj, dragocjen je repozitorij znanja o tome kako smo ujedinjeni u obrani domovine izvojevali slobodu. Ta znanja i iskustva temelji su izobrazbe i obuke mladih naraštaja.

Prošlu smo godinu uglavnom svi bili opterećeni pandemijom koronavirusa, a mnogi obučni događaji zbog toga su morali biti odgođeni. Koliko je to utjecalo na borbenu spremnost ratne mornarice? Kako ste se prilagodili toj situaciji?

Od početka pandemije postupali smo sukladno mjerama Nacionalnog stožera. Time smo spriječili značajnije širenje virusa u postrojbama i na brodovima. Zahvaljujući tome uspjeli smo provesti neodgodive zadaće i zadržati kontinuitet obuke. Uz poštivanje svih epidemioloških mjera, tijekom 2020. proveden je kontinuiran nadzor isključivog gospodarskog pojasa (IGP), potom osposobljavanje i certificiranje određenog broja djelatnika u sklopu priprema za protupožarnu sezonu. Usto, provedene su preduputne obuke za upućivanje brodova raketnih topovnjača RTOP-41 i RTOP-42 u operaciju Sea Guardian, potom autonomnog tima za zaštitu broda (AVPD Autonomous Vessel Protection Team) za operaciju ATALANTA te tima voda protuminskih ronitelja za sudjelovanje u aktivnostima stalno prisutnih NATO-ovih snaga (SNMCMG2) u Sredozemlju. Unatoč pandemiji i osobito složenim uvjetima za provedbu protuepidemioloških mjera, HRM je uspješno proveo sve prioritetne zadaće te zadržao potrebnu razinu borbene spremnosti.

Ovih je dana u NATO-ovu operaciju Sea Guardian ispraćen 5. HRVCON. Koliko je sudjelovanje u toj, ali i u drugim međunarodnim operacijama u kojima ste sudjelovali značajno za HRM?

Sudjelovanjem u toj operaciji HRM ispunjava svoju misiju i obvezu doprinosa operacijama potpore miru kao mornarica zemlje članice NATO-a. Riječ je o pomorskoj sigurnosnoj operaciji u području Sredozemlja koja osigurava slobodu plovidbe, pridonosi pomorskoj situacijskoj informiranosti, razvoju regionalne pomorske sigurnosti, borbi protiv terorizma, proliferacije oružja, provodi zadaće pomorskog presretanja te pomaže razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju.

Već smo spomenuli operaciju Europske unije ATALANTA u Somaliji u kojoj sudjelujemo dugi niz godina. U cilju prevencije, odvraćanja, osiguranja i zaštite od piratskih napada, otmica i pljački, AVPD timovi izmjenjuju se na brodovima koji prevoze humanitarnu pomoć i hranu stanovništvu ploveći ispred obale Somalije i susjednih zemalja (WFP). U istoj je operaciji jedan pripadnik HRM-a na stožernoj dužnosti u Zapovjedništvu operacije, kao i u EU-ovoj operaciji IRINI. Osim doprinosa globalnoj sigurnosti, u međunarodnim operacijama naše snage imaju priliku dodatno razvijati svoje sposobnosti, stjecati nova znanja i razmjenjivati iskustva, uvježbavati djelovanja s drugim mornaricama NATO-a te u realnim uvjetima primjenjivati znanja i vještine koje su stjecali kroz obučne aktivnosti i vježbe. Sve povratne informacije o našim pripadnicima, timovima i posadama brodova koji sudjeluju u misijama iznimno su pozitivne, s pohvalama i nagradama za doprinos u provedbi zadaća. Izvrsnost koju iskazujemo prepoznatljiva je konstanta te osobito poticajna. Na naše pripadnike u međunarodnim mirovnim misijama, operacijama i vojnim vježbama uistinu možemo biti ponosni. U cjelini, sve navedeno prilog je naporima kojima Republika Hrvatska pridonosi zajedništvu zemalja članica NATO-a, kao pouzdan i siguran partner u planiranju i provedbi zadaća te, u konačnici, u demonstraciji jedinstvene i neposredne odlučnosti u aktivnostima odvraćanja i borbe protiv suvremenih sigurnosnih prijetnji.

Kad očekujete prve djelatne časnike sa studija Vojnog pomorstva? Koliko je HRM uključen u razvoj tog studija?

Prva generacija kadeta upisana na studij Vojnog pomorstva ući će u djelatni sastav sredinom 2023. U razvoj tog studija uključeni smo od samog početka. Sukladno toj poziciji te uočenim nedostacima u Elaboratu studija inicirali smo procese njegove izmjene kako bi budući časnici imali znanja i potrebne kompetencije za obnašanje prvih časničkih dužnosti. U toj fazi izmijenjeno je oko 40 % nastavnog plana i programa. U svakom slučaju, s obzirom na to da je učenje proces koji mora držati korak s tehnološkim napretkom, potom i s mogućim izmjenama doktrinarnih načela, stalna zadaća bit će usavršavanje nastavnog plana i programa. Usto, valja nam vidjeti kako će to funkcionirati u praksi, koja će još bolje rasvijetliti moguće nedostatke u programu, kao i moguća rješenja za njegovo poboljšanje.

Izgradnja prvog obalnog ophodnog broda Omiš prilično je dugo trajala. Kad očekujete ulazak u operativnu uporabu četiriju novih OOB-a koji su u gradnji i što će oni značiti za sposobnost HRM-a?

Istina je da se gradnja prototipa OOB-a oduljila, no brod koji smo u tom procesu realizirali odlikuju taktičko-tehničke značajke koje su značajno poboljšane u odnosu na prvotne. Dodatne sposobnosti broda jesu iznimno povoljan stabilitet pri svim brzinama i uvjetima na moru, zanemarivi pad brzine broda pri povećanju stanja mora, visoka automatiziranost, stabilnost porivnog kompleksa, visoka preciznost oružnog sustava i pri težim stanjima mora, mogućnost traganja i spašavanja u noćnim uvjetima uporabom termalne kamere. Vrijedilo je čekati. Brod je tehnološki iskorak za HRM i znatno će olakšati izvršenje zadaća Obalne straže RH u IGP-u. Stvoreni su uvjeti da HRM i pri teškom moru može provoditi zadaće traganja i spašavanja te biti još bolji u funkciji osiguranja plovidbe u zoni odgovornosti RH.

Dopunom ugovora definirano je da je prvi brod iz serije trebao biti predan ovih dana, dok se zadnji očekuje najkasnije do veljače 2023. Zbog pandemijskih problema, novi je rok primopredaje prvog broda sredina iduće godine. Međutim, ostali se grade usporedno, pa bi krajnji rok primopredaje svih brodova trebao biti realiziran sukladno dogovoru.

Raketne topovnjače udarna su snaga HRM-a. Kakva je situacija s novim motorima koji bi se u njih trebali ugraditi?

Raketne topovnjače nositelj su protupovršinskog djelovanja koje je temeljna mornarička sposobnost. HRM u svojem sastavu ima pet raketnih topovnjača. Klasa Helsinki (RTOP-41 i RTOP-42) operativna je i u ovom je trenutku okosnica sudjelovanja u operaciji Sea Guardian. RTOP-21 najstarija je remontirana topovnjača, revidirani su joj glavni pogonski strojevi i vraćena je u operativnu uporabu. RTOP klase Kralj (RTOP-11 i RTOP-12) u postupku su vraćanja u operativnu uporabu. Za klasu Kralj nabavljena su četiri nova pogonska stroja M504-B2 od kojih su tri ugrađena na raketnu topovnjaču RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir. Nakon ugradnje provedene su plovidbe tijekom kojih su ispitani na maksimalnim režimima rada. U tijeku su završna podešavanja sustava nadzora i njihova upravljanja, tako da tijekom rujna očekujemo vraćanje broda u operativnu uporabu. Topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. imala je jedan pogonski stroj koji je servisiran te testiran na probnom stolu. U cilju vraćanja ovog broda u ograničenu operativnu uporabu u tijeku je ugradnja još jednog od nabavljenih strojeva, dok je za njegovu punu operativnost potrebno provesti nabavu ili reviziju još dvaju. Završetak remonta, ugradnje i ispitivanja glavnih pogonskih strojeva očekuje se do kraja godine.

Kako napreduje modernizacija broda DBM-81 Cetina i jeste li zadovoljni njezinom dinamikom?

Projekt modernizacije broda DBM-81 Cetina na žalost ne ide u skladu sa željenom dinamikom zbog ograničenja financijskih sredstava u proračunu koja su u značajnoj mjeri nastupila protekle 2020. godine zbog situacije s pandemijom te su se nastavila i u tekućoj 2021. godini. Projekt će se svakako nastaviti čim situacija u obrambenom proračunu bude povoljnija kako bi opremanje provodili sukladno prioritetima i rokovima.

Koje su najbitnije taktičko-tehničke studije na kojima radi HRM i u kojoj su fazi izrade? Koje bi se još zanimljivosti vezane uz HRM trebale naći u novom DPR-u?

Vezano za nadzor površinske situacije, očekujemo odobrenje za taktičko-tehničku studiju koju smo izradili tijekom prošle godine, nakon čega ćemo pristupiti izradi studije izvodljivosti. Usto, u tijeku je izrada još dviju studija, od kojih se jedna odnosi na opremanje HRM-a višenamjenskim brodom s borbenim sposobnostima tradicionalnog pomorskog ratovanja, protupovršinskog, protuzračnog i protupodmorničkog uključujući i mirnodopska djelovanja u potpori misije HRM-a. Druga studija odnosi se na opremanje platformi HRM-a novim raketnim sustavom za protubrodsko djelovanje. Obje su pri kraju izrade, očekujemo još recenziju te njihovo odobrenje, nadamo se do kraja godine. U novom DPR-u izražena je ambicija HRM-a za razvojem sposobnosti klasičnog ratovanja na moru, posebno za opremanjem višenamjenskim brodom i nabavom novog protubrodskog raketnog sustava koji će naslijediti trenutačni sustav RBS-15B koji je pri kraju svojeg životnog ciklusa. Planira se i nabava lovaca mina s opremom za detekciju i neutralizaciju morskih mina kako bi se zaštitile plovne rute i ključna infrastruktura. Nadalje, pristupit će se modernizaciji mreže obalnih radarskih sustava za nadzor situacije na moru te integrirati pomorska situacijska slika na nacionalnoj, NATO-ovoj i EU-ovoj razini.

Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje nedavno je utemeljena ustrojstvena cjelina. Koliko je ona značajna za sigurnost Jadrana u cjelini?

U cilju objedinjavanja sadržaja minskog ratovanja, zadnjim preustrojem HRM-a, od 1. listopada 2019., spajanjem Divizijuna za potporu i Protuminskog divizijuna ustrojen je Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje (skraćeno DMPD). Riječ je zapravo o optimalizaciji procesa razvoja i dosega zadanih sposobnosti u minskom i protuminskom djelovanju te ostalih zadaća u skladu s misijom postrojbe. Time se željelo unaprijediti provedbu zadaća u područjima planiranja, logistike i obuke, ukratko, operativnost postrojbe.

S obzirom na to da je misija DMPD-a provedba desantnih djelovanja, zatim minskih i protuminskih djelovanja, zaštite snaga, zaštite ključne infrastrukture, evakuacije i prevoženja morem ljudi i sredstava, traganje i spašavanje te potpora civilnim institucijama te snage od osobitog su značaja za sigurnost Jadrana. Kad tome pridodamo njihovu ulogu u protupožarnim snagama Hrvatske vojske u zadaćama prevoženja i opskrbe vodom u područjima požarišta, posebno na otocima, zasigurno ćemo bolje razumjeti važnost ove postrojbe. Brojne su aktivnosti u kojima je divizijun sudjelovao u potpori akcijama traganja i spašavanja, posebno tijekom ljetne sezone kad se događaju nesreće na moru. Ovdje svakako treba istaknuti iznimnu važnost autonomnih podvodnih vozila REMUS 100 kojima raspolažemo, a koja su opremljena senzorskim paketima za pronalazak objekata u moru. Ovo vozilo značajno pridonosi učinkovitosti potrage, posebno u situacijama kad je vrijeme od nestanka osobe poodmaklo, a područje potrage veliko, što zahtijeva angažman većeg broja ljudi i sredstava. Tu su i zadaće u akcijama pomoći lokalnoj zajednici, posebno u slučajevima elementarnih nepogoda.

No, da bismo za sve bili još bolji i učinkovitiji, divizijun se kontinuirano obučava. Svojevrsna nadgradnja u tom procesu osposobljavanja pripadnika i razvoja novih znanja, tehnika i vještina provedba je zajedničke obuke voda protuminskih ronitelja s pripadnicima Explosive Ordnance (EOD) Mobile Unit 12 ratne mornarice SAD-a i Golden West organizacije. Primjerice, upravo zahvaljujući narastanju navedenih znanja i sposobnosti, proizišao je i zajednički angažman s talijanskim saveznicima u aktivnostima SNMCMG-2 u području Sredozemnog mora. Sukladno planovima daljnjeg razvoja ovih sposobnosti, u idućem razdoblju očekujemo opremanje brodovima lovcima mina te autonomnim podvodnim vozilima.

Možete li opisati ulogu HRM-a u hrvatskom predsjedanju Forumom europskih obalnih straža, koje su zasad završene aktivnosti povezane s tim, a koje tek predstoje?

Hrvatska ratna mornarica ima iznimno odgovornu, usudio bih se reći, vodeću ulogu u hrvatskom predsjedanju Forumom europskih obalnih straža, ponajprije jer je inicijativa za preuzimanje ovog predsjedanja potekla upravo iz HRM-a. Sve planske, organizacijske i pripremne aktivnosti osmišljene su i razrađene na razini HRM-a. Nakon razmatranja prijedloga koji smo uputili Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, uslijedila je Odluka Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju predsjedanja Forumom od 1. srpnja 2021. do rujna 2022. Uloga koja nam je pritom dodijeljena zasigurno će pridonijeti promociji, pozicioniranju i jačanju uloge HRM-a i Obalne straže RH na nacionalnoj i na europskoj razini. Šire gledano, tim se izravno pridonosi unapređenju suradnje s tijelima državne uprave Republike Hrvatske za zaštitu prava i interesa na moru, potom s ratnim mornaricama zemalja članica Foruma te ostalim tijelima i agencijama Europske unije u zaštiti pojedinačnih i zajedničkih interesa na moru te podizanju razine spremnosti u provedbi zajedničkih aktivnosti. U sklopu priprema za preuzimanje predsjedanja Forumom realizirane su brojne aktivnosti od kojih bih posebno istaknuo radionicu provedenu na razini Zapovjedništva HRM-a, redovite sastanke članova Međuresornog predsjedništva, Projektnog ureda i Projektnih timova Foruma, sudjelovanje na videokonferencijama s predstavnicima agencija Europske unije koji su zaduženi za potporu i praćenje rada Foruma i izrada Plana rada našeg predsjedanja. Zadovoljstvo mi je naglasiti da su sve pripremne aktivnosti provedene kvalitetno i na vrijeme što je rezultiralo uspješnim preuzimanjem uloge predsjedatelja od predstavnika Francuske 1. srpnja 2021. u Parizu. Od predstojećih obveza izdvojio bih organizaciju i provedbu tri stručne tematske radionice, tri sastanka Tajništva foruma, vježbu COASTEX 22 i Plenarnu konferenciju u rujnu 2022. na kojoj ćemo predsjedanje Forumom predati predstavnicima Belgije.

Razgovarao: Domagoj Vlahović

Snimio: Tomislav Brandt