Na palubi Omiša

Najimpresivnije djeluje zapovjedni most: zahvaljujući smještaju, visini i širokim prozorima, onaj najjednostavniji vizualni nadzor broda s njega čini se dobrim, a pažnju privlače veliki zasloni s radarskim slikama, podacima o stanju motora i drugih brodskih sustava te samoj plovidbi. Ipak, iako se brod zasad pokazao kvalitetnim, ne treba žuriti s konačnim zaključkom dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja i ne dosegne puna operativnost…

Unatoč prethodno dogovorenom terminu, na “Omiš”, koji je bio na vezu u vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba”, jednog smo vedrog jutra u veljači kročili u skladu sa svim “pravilima struke”, tek nakon što smo dobili dopusnicu njegova zapovjednika poručnika bojnog broda Ante Silića. Iako je njemu i posadi povjeren novi brod Hrvatske ratne mornarice, iako sve “miriše na novo”, na palubi i u unutrašnjosti broda ne osjeća se euforija, nego ozbiljnost. Posada je, doduše, ukupno mlađa od prosjeka u mornarici, no zapravo je odabrana među istaknutim mornarima, dočasnicima i časnicima, iskusnim, školovanim i s izraženim interesom ne samo za svoj posao nego i za brodograđevnu i vojnopomorsku tehniku općenito. “Omiš” uistinu možemo nazvati predvodnikom nove klase obalnih ophodnih brodova Obalne straže HRM-a, a hoće li klasa zaživjeti, uvelike ovisi o prototipnim ispitivanjima koja su u tijeku.

Jutro je na izmaku i brod se priprema za jednu u nizu intenzivnih plovidbi. Ulazimo u časnički prostor, nevelik, ali vrlo uredan. “Posada broji 16 članova,” napominje nam Silićev zamjenik poručnik fregate Ivan Carević, ističući razliku u odnosu na ophodne brodove klase Mirna na kojima ih je potrebno više. “Omiš” je primjetno veći, no modernija, automatizirana tehnologija kojom raspolaže zahtijeva manje ljudi. “Gušt nam je raditi na ovom brodu – posebno zbog odličnih radnih i smještajnih uvjeta,” dodaje Carević. Osim broda koji je u procesu uvođenja u punu operativnost, i posada je “na kušnji”. Naime, svi koji su na njegovoj palubi, u strojarnici, na zapovjednom mostu, trebaju proći niz ispita i zaslužiti odgovarajuće potvrde. Puna operativnost trebala bi uslijediti nakon samostalnog bojnog gađanja iz glavnog oružja, automatskog topničkog sustava SMASH s topom Bushmaster-II Mk44 od 30 mm, što se očekuje uskoro.

Brod se testira u skladu s unaprijed određenim shemama i scenarijima te u stvarnim zadaćama. Podsjetimo, mjesec dana nakon što je 7. prosinca 2018. izvršena primopredaja, “Omiš” je sudjelovao u operaciji traganja i spašavanja u akvatoriju kod Cavtata, nakon nesreće u tamošnjoj hidroelektrani. Posebno značajnom u toj akciji, s nažalost tragičnim ishodom, pokazala se sposobnost pretraživanja noću. Zahvaljujući elektrooptičkim sustavima s termalnim kamerama “skeniranje” morske površine bilo je potpuno i precizno, unatoč tome što je brod pretraživao otvoreni dio akvatorija pri stanju mora 3, uz povremene olujne udare bure.

Mišljenje posade o brodu ipak nam je bilo najzanimljivije, a dalo bi se svesti na riječi da je platforma brza i stabilna (“dobro trpi more”, kažu), upravljački, radarski i oružni sustavi moderni i laki za korištenje, a uvjeti života i rada velik su iskorak. To se sve, doduše, i očekuje od novog broda, posebno kad je riječ o prvoj takvoj akviziciji nakon dosta godina.

U kratkoj plovidbi po splitskom akvatoriju u koju smo krenuli, s brzinom se išlo do “krajnjih granica”, a svjedočili smo i zahtjevnijim manevrima okretanja. U jednom trenutku u more je otišla “guma”, tj. brza interventna brodica BIB 7.7 Naiad, koja se inače nalazi na krmi. Spuštanje i vraćanje iz mora plovila koje, vrijedi napomenuti, koristi i Kraljevska australska ratna mornarica, obavlja se s pomoću posebnog sustava.

Bacili smo pogled i na glavni top. Posada je već gađala iz njega, no uz nadzor predstavnika proizvođača, turske tvrtke Aselsan. Najimpresivnije ipak djeluje zapovjedni most: zahvaljujući smještaju, visini i širokim prozorima, onaj najjednostavniji vizualni nadzor broda s njega čini se dobrim, a pažnju privlače veliki zasloni s radarskim slikama, podacima o stanju motora i drugih brodskih sustava te samoj plovidbi. Tu su i konzole topničkog sustava, kao i sustavi veze. Podataka je puno i stalno se izmjenjuju, svjesnost o okolnoj vremenskoj situaciji, stanju mora i svemu ostalom što posada treba znati čini se jasnom i brzo dostupnom. Nećemo reći da sve to izgleda futuristički, nego u skladu s današnjim standardima za suvremene obalne straže i ratne mornarice.

Zapovjednik Silić i dio posade su s brodom “Omiš” još od 17. rujna 2015., kad je postojala tek kobilica. “Kriteriji MORH-a, GS OSRH i HRM-a od početka su bili visoki. U škveru i drugdje s članovima projektnog tima cijelo smo vrijeme pratili procese gradnje i opremanja broda, od dokumentacije pa nadalje. Obuka posade počela je tri mjeseca prije porinuća, koje je bilo 3. lipnja 2017. Usporedno smo pratili radove i davali prijedloge, koji su u nekim segmentima i rezultirali određenim izmjenama,” ističe časnik koji je zapovijedao ili obnašao dužnost zapovjednika na brodovima klase Mirna.

OOB-31 “Omiš” i njegova posada u sastavu su Obalne straže RH. “Plovimo, radimo sve što i drugi brodovi HRM-a, no i neke zadaće koje oni ne mogu, posebno kad je riječ o traganju i spašavanju. Na moru smo i noću, plovili smo sigurno i pri stanju mora 4-5. Bilježimo sve što uočimo: ono pozitivno, ali i sve ono iz čega bi dugoročno mogao proizići nekakav problem. Iako se brod zasad pokazao iznimno dobrim, ne treba žuriti s konačnim zaključkom dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja i ne dosegne puna operativnost,” naglašava zapovjednik broda Ante Silić.


Narednik Marijan Mršić, voditelj Oružnog odjeljka

Donedavno sam radio na ovoj dužnosti na ophodnom brodu OB-01 “Novigrad”. Kad sam dobio postavljenje na “Omiš” bio sam sretan zbog novog broda, ali i novog naoružanja. Na gađanju s Aselsanovim stručnjacima pokazalo se da je upravljanje topom puno jednostavnije te da je gađanje preciznije nego na ostalim našim brodovima, kao i da se cjelokupan sustav lakše održava. Već traju pripreme za samostalno bojno gađanje u svibnju, koje nestrpljivo očekujemo.


Skupnik Ivan Milutin, operater elektrooptičkog sustava motrenja (EOS)

Sudjelovao sam u akciji traganja i spašavanja kod Cavtata i tad je sustav motrenja pokazao svoje sposobnosti noćnog pretraživanja područja u punom krugu. Raditi na novom brodu s ovako iskusnim kolegama izvanredno je iskustvo.


Pozornica Katja Turudić, kormilarka

U mornarici sam od 2015. godine. Dosad sam ovu dužnost obnašala na brodu BŠ-72 “Andrija Mohorovičić”. Dobivši obavijest o prelasku na “Omiš” prvo sam bila iznenađena, a potom sretna i ponosna jer to je veliko priznanje. Najveća je razlika u tome što “Mohorovičić” ima jedan način upravljanja, a “Omiš” tri te autopilot. Tu su i drugi sustavi koji sve čine jednostavnijim. Radujemo se daljnjem testiranju, svakom danu i svakoj plovidbi.

 


OOB-31 “Omiš”

Obalni ophodni je brod Oružanih snaga RH u sastavu Hrvatske ratne mornarice za područje plovidbe 3, prema Hrvatskom registru brodova. Brod je brzi poludeplasmanski jednotrupni, čeličnog trupa povišene čvrstoće s nadgrađem od aluminijske slitine, s dvama pogonskim dizelskim motorima i dvama vijcima s promjenjivim usponom krila.

Temeljna je namjena broda ophodnja radi nadzora i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru sukladno Zakonu o Obalnoj straži RH (potpora drugim tijelima državne uprave), sprečavanje ulaska ilegalnih migranata, nadzor nad ribolovom, sprečavanje terorističkih i piratskih djelovanja, sprečavanje krijumčarenja, ekološki nadzor mora.

Dopunska je namjena broda potpora otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru. Namjena broda u ratu je zaštita unutarnjih morskih voda borbenim djelovanjem te zadaće borbene i logističke potpore.


Osnovne brodograđevne značajke:

  • Duljina preko svega                          43,50 m  
  • Duljina trupa preko svega                42,70 m  
  • Duljina na vodnoj liniji                      39,11 m  
  • Širina preko svega                           8,00 m  
  • Širina trupa                                      7,50 m  
  • Visina trupa na glavnom rebru        3,89 m  
  • Gaz preko vijaka                              2,48 m

Brzina i autonomija

Najveća trajna brzina broda u uvjetima pokusne plovidbe (mirno more, čist trup i privjesci), pri 90 % MCR-a s kompletnom posadom i 50 % zaliha je 28,0 čvorova. Brzina ophodnje (vremenski neograničena), iznosi 15 čvorova u svim uvjetima plovidbe. Najmanja brzina plovidbe (do šest sati) iznosi od pet do osam čvorova. Pri brzini od 15,0 čvorova s kompletnom posadom i u uvjetima pokusne plovidbe doplov je 1000 nautičkih milja, uz pričuvu goriva od najmanje deset posto. Autonomija iznosi deset dana. Brod ima desalinizator i stvara 120 litara tehničke vode na sat.


Topnički sustav SMASH:

  • Tip                                  Aut. top Mk44 30 mm
  • Kalibar streljiva              30 mm x 173 mm
  • Masa                                156 kg (s cijevi)
  • Duljina cijevi                    2773 mm
  • Brzina projektila              983 – 1225 m/s
  • Brzina paljbe                   200 metaka u minuti
  • Ulazni napon                    24 V
  • Punjenje                           dvostruko

 


Elektrooptički sustav motrenja (EOS):

  • motrenje, otkrivanje i identifikacija plovnih objekata
  • poboljšanje navigacijskih mogućnosti u noćnim uvjetima i uvjetima smanjene optičke vidljivosti, posebno u litoralnom području i lukama
  • traganje i spašavanje na moru
  • mogućnost spajanja na oružni sustav.

Motor:

  • Tip:​ 2 x Caterpillarov 3516C
  • Snaga:​​​ 2525 kW (3386 KS) pri 1800 okretaja u minuti
  • Broj cilindara/dim.:​ 16 cilindara / promjer 170 mm x hod 215 mm
  • Obujam:​​​ 78,08 litara
  • Konfiguracija: ​​”V”
  • Masa:​​​ 9441 kg
  • Općenito: ​​​četverotaktni, turbonabijanje, izravno ubrizgavanje goriva
  • Smjer okretanja:​ suprotno okretanju kazaljke na satu, lijevokretni

 


Brodica BIB 7.7 Naiad

  • Duljina​​​ 7,70 m
  • Širina ​​​2,75 m
  • Duljina na vodnoj liniji ​6,40 m
  • Masa brodice pod najvećim opterećenjem​​​ 3500 kg
  • Korisna nosivost na palubi  ​​​​​​1000 kg
  • Brzina: 43 čvora

Domagoj VLAHOVIĆ

snimio Tomislav BRANDT