"Kreni, i pomoći ćemo ti," mogao bi biti moto djelatnica Odjela za izdvajanje i tranziciju,…
Na putu do Oluje
U povodu 30. obljetnice završnih vojnih operacija Domovinskog rata, u Muzeju grada Rijeke bila je od 29. srpnja do 28. rujna 2025. otvorena izložba Na putu do Oluje 1991. – 1995. autora Damira Batistića i Ive Mileusnića, čiji je suorganizator bio Vojni muzej MORH-a
Organizatori izložbe pripremane gotovo dvije godine bili su Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, a suorganizatori Vojni muzej Ministarstva obrane i Povijesna postrojba “Karlovački počasni vod ZNG-91.”. Stručna suradnica izložbe bila je Sabrina Žigo iz Muzeja grada Rijeke, a pokrovitelji Ministarstvo hrvatskih branitelja, Hrvatski generalski zbor, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.
Izložba postavljena u prostoru prizemlja i kata Muzeja grada Rijeke obuhvatila je brojne predmete, naoružanje i odore, zemljovide, fotografije, video i multimediju. U nekoliko dobro osmišljenih cjelina podsjetila je na važne, mukotrpne, nerijetko manje znane ili već zaboravljene događaje koji su u konačnici i doveli do Oluje. Damir Batistić, jedan od autora, naglašava kako su izložbom željeli posebno naglasiti specifičan položaj Rijeke i Primorsko-goranske županije u događanjima prije tridesetak godina. One su bile pošteđene direktnih ratnih razaranja i zato su postale važno logističko središte – riječka industrija proizvodila je mnogo onoga što je u tadašnjim uvjetima međunarodnog embarga razaranim dijelovima zemlje trebalo: od vojnih odora, odjeće, vojne opreme do borbene tehnike za branitelje. Time su i civili, radnici u brodogradilištu ili radnice u tekstilnoj industriji davali svoj doprinos obrani domovine.
Posjetitelji izložbe mogli su razgledati dio postava koji podsjeća na politička zbivanja prije početka ratnih sukoba, odlazak prvih branitelja s ovog područja na ratom zahvaćena područja, vojne odore koje su za njih šivane u pogonima riječkih tvornica RIO, Modest i Usluga, planove i nacrte za osvajanje vojarni i vojnih skladišta JNA, oružje serijski proizvedeno u Rikardu Benčiću, Vulkanu i drugim riječkim tvornicama i radionicama. Bogata izložba također je podsjetila na borbe na području Primorsko-goranske županije, vrijeme dolaska UNPROFOR-a na hrvatska područja, kulturocide diljem zemlje, golemu ulogu koju je regija imala u liječenju i rehabilitaciji ranjenih te zbrinjavanju prognanih i izbjeglih. Na prvom katu prostora izložba prati ratni put branitelja s područja Županije, od 1991. do 1995. i Oluje, te podsjeća na 222 branitelja s ovog područja koja su položila život za slobodu Hrvatske.
Doprinos održavanju izložbe dao je i Vojni muzej Ministarstva obrane, koji je iz svojeg bogatog fundusa posudio vrijedne eksponate. Posjetitelji su s velikim zanimanjem razgledali oklopno vozilo ručne izrade Hrvatina; samohodni PZO top M55 20/1; snajpersku pušku 12,7 mm Torpedo; minobacač 82 mm M69; bestrzajni top 82 mm M60A; bespilotnu letjelicu Bojnik M-99; te RBG-6, ručni bacač granata izrađen na riječkom području.
Damir Batistić, autor izložbe Na putu do Oluje, kolekcionar militarije, autor niza uspješnih izložbi o Domovinskom ratu
U pripremi izložbe imali smo pomoć i podršku Vojnog muzeja MORH-a, s kojim i inače surađujemo. Zahvaljujem djelatniku Vojnog muzeja Davoru Puriću na velikoj pomoći, kao i Povijesnoj postrojbi “Karlovački počasni vod ZNG-91.” te umirovljenom brigadiru Dubravku Halovaniću, koji je posudio veliku zbirku pješačkog naoružanja korištenog u Domovinskom ratu. Pomogli su i brojni kolekcionari i maketari koji su posudili građu. Svakako trebam tu spomenuti Radovana Živanovića, kolekcionara dijelova srušenih zrakoplova; Čestmira Komareka; Nevena Materljana, profesora Davora Vidovića. Zahvala i Hrvatskom povijesnom muzeju na ustupljenoj Animiranoj karti Domovinskog rata, za prikaz u postavu izložbe.
Velik je izazov bio transportirati sve eksponate krupne vojne tehnike. Improvizirano oklopno vozilo Hrvatina Vojnog muzeja MORH-a trebalo je iz Remontnog zavoda u Zagrebu prebaciti u Rijeku i smjestiti u prostor perivoja muzeja. Ta operacija trajala je do duboko u noć, ali bila je uspješna. Velika zahvala djelatnicima Transporta Kajić, koji su proveli logistički zahtjevan transport eksponata.
Poseban naglasak izložbe stavljen je na predstavljanje doprinosa riječke industrije opremanju Hrvatske vojske i policije u vrijeme međunarodnog embarga na uvoz naoružanja tijekom Domovinskog rata. Naglašen je doprinos radnica riječke tekstilne industrije (RIO, Modest, Usluga), kao i tvornica koje su proizvodnju prilagodile proizvodnji oružja, vojne opreme i borbene tehnike za hrvatske branitelje. Istaknut je doprinos Rijeke i cijelog područja Primorsko-goranske županije u zbrinjavanju više od 40 tisuća prognanih i izbjeglih civila s ratom zahvaćenih dijelova Hrvatske i BiH. Posebno su važan doprinos radnika riječke industrije borbena vozila izložena u muzejskom perivoju, makete borbene tehnike lokalnih maketara te makete brodova Hrvatske ratne mornarice iz Brodogradilišta Kraljevica. Postav je podsjetio na ratni put branitelja s riječkog područja tijekom kojeg su stjecana iskustva potrebna za provedbu uspješne vojno-redarstvene operacije Oluja 1995.
Mladen Urem, ravnatelj Muzeja grada Rijeke
Ovu važnu izložbu postavljenu u čast obilježavanja 30. godišnjice VRO Oluja, pod nazivom Na putu do Oluje, pripremali smo gotovo dvije godine u sinergiji s Pomorskim muzejom Hrvatskog primorja. Na taj smo način željeli prenijeti najvažniju misao i poruku, koja se provlači cijelom izložbom – uključenje i zajedništvo vode do pozitivnih promjena i pobjeda. Želja nam je bila, što su autori Damir Batistić i Ivo Mileusnić odlično prenijeli, pokazati ne samo snagu hrvatskih vojnika koji su izvojevali pobjedu već i uključenost cijele industrijske zajednice Rijeke, koja se odmah, na samom početku Domovinskog rata, aktivirala u izradi svega što je braniteljima bilo potrebno – od odora do ratnog naoružanja. Rijeka je bila snažan logistički centar bez kojeg bi bilo teško uspješno voditi rat.
Ponosni smo i zadovoljni izložbom jer je podastrla pred širu javnost ne samo iscrpan kronološki presjek događanja te brojne vrlo važne artefakte iz ratnih zbivanja od 1991. do 1995. godine nego i zato što je prepoznat njezin edukativni karakter: sudionici događanja mogli su se tako ponovno prisjetiti ratnog pobjedonosnog puta, a mlađi naraštaji upoznati se s jednim od najvažnijih razdoblja u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.
Tekst: Lada Puljizević / Vojni muzej MORH-a; Fotografije: Muzej grada Rijeke