U suvremenom sigurnosnom okruženju, obilježenom višedimenzionalnim hibridnim prijetnjama, brzim tehnološkim promjenama i rastućim rizicima od kibernetičkih napada i besposadnih sustava, zaštita kritične infrastrukture ključan je stup nacionalne obrane i otpornosti Republike Hrvatske kao članice NATO-a

Nedavno održana stručna konferencija u zagrebačkom hotelu Sheraton pod nazivom Zaštita kritične infrastrukture između pripreme za OECD, digitalne transformacije i umjetne inteligencije, organizirana pod okriljem inicijative Smart Industry, u suradnji s udrugom CroSI, Sveučilištem obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman“, tvrtkom InfoDom i ILBA-om, okupila je vodeće stručnjake iz obrambene, sigurnosne i akademske sfere. Predvodili su je izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta obrane i sigurnosti, umirovljeni časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske Ivica Mandić, s bogatim iskustvom iz Ratne škole i Zapovjedno-stožerne škole te Centra za obrambene i strateške studije Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman“, danas suradnik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, te prof. dr. sc. Luka Mihanović, kapetan bojnog broda i prorektor za nastavu, studentska pitanja i upravljanje kvalitetom istog sveučilišta. Konferencija je istaknula kako digitalna transformacija i umjetna inteligencija (AI) ne samo da revolucioniraju obrambene sposobnosti OSRH, već i nameću nove operativne izazove, poput ranjivosti IT/OT sustava (informacijski i operativni tehnologije), kibernetičkih napada, sabotaže u fizičkoj domeni i hibridnih kampanja protivnika.

Tematski blokovi konferencije usmjereni su na trostruki fokus; usklađivanje s OECD smjernicama i europskim direktivama, digitalnu transformaciju te integraciju AI-a u obrambene operacije. U pozdravnim riječima prof. dr. sc. Slavko Vidović, predsjednik Udruge CroSI, naglasio je ulogu digitalizacije u razvoju otpornih sustava i modernizaciji OSRH, dok je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas istaknuo potrebu integracije civilnih i vojnih kapaciteta za zaštitu ključnih infrastruktura. Državni tajnik Tomislav Mihotić u uvodnom izlaganju podvukao je stratešku važnost pouzdane prometne i komunikacijske infrastrukture kao okosnice operativne stabilnosti Hrvatske vojske. Kroz dva tematska panela raspravljalo se o upravljanju rizicima, organizacijskoj otpornosti, borbi protiv hibridnih prijetnji, sigurnosnoj kulturi, pouzdanosti podataka i izazovima generativne AI (GenAI) u složenim vojnim sustavima. Posebno je naglašena potreba za zaštitom elektroenergetskih mreža, komunikacijskih sustava, prometnih koridora i IT infrastrukture, gdje OSRH igra vodeću ulogu u koordinaciji s civilnim agencijama i industrijom.

Usklađivanje s OECD standardima i NATO-ovim zahtjevima

Priprema za OECD smjernice, koje propisuju transparentno upravljanje rizicima u javnom sektoru ključnom za nacionalnu sigurnost, te implementacija Direktive o otpornosti kritičnih subjekata (CER Directive) i NIS2 direktive, čine temelj za eliminaciju slabih točaka u hrvatskom obrambenom sustavu. U kontekstu OSRH, ovo znači jačanje operativne otpornosti protiv višedimenzionalnih prijetnji, uključujući kibernetičke napade na vojarne, zračne baze i logistička čvorišta, kao i fizičke prijetnje besposadnih sustava. Na primjer, nedavna ulaganja u protudronske sustave, dva stacionarna za zaštitu kritične vojne infrastrukture i dva mobilna, direktno odgovaraju na rastuće prijetnje, s ukupnom vrijednošću više od 115 milijuna eura, u skladu s NATO-ovim standardima interoperabilnosti. Konferencija je pokazala da takav regulatorni okvir nije samo obveza, već operativni alat za OSRH u stvaranju agilnih struktura sposobnih predvidjeti i neutralizirati prijetnje prije eskalacije, posebno na prostoru jugoistoka Europe gdje Hrvatska osigurava ključne prometne koridore za savezničke snage.

Publikacije DX Radni okvir za planiranje i vođenje i Pametne industrije 5.0 i Digitalna transformacija pružaju strateški metodološki okvir za OSRH, definirajući digitalnu transformaciju kao dugoročan proces koji zahvaća sve razine od zapovjednih struktura do terenskih postrojbi. Jačanje digitalnih kompetencija časnika i dočasnika, prilagodba organizacijske kulture i izgradnja interoperabilnih ekosustava, gdje Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman“ surađuje s industrijom i NATO-ovim partnerima, omogućuju bržu reakciju na sve vrsti prijetnji. Integracija tehnologija četvrte industrijske revolucije (AI, IoT, masivna analitika podataka, kibernetičko-fizikalni sustavi) u ključne procese OSRH rezultira naprednim sustavima nadziranja, ranim prepoznavanjem anomalija i prediktivnim donošenjem odluka u zapovjedno-stožernim centrima.

Modeli digitalne zrelosti omogućuju OSRH procjenu trenutačnih sposobnosti za zaštitu kritičnih objekata, poput skladišta streljiva i poligona, te planiranje ulaganja u tehnologije i obuku. Prometna infrastruktura (cestovne i željezničke mreže, luke, zračne luke) osigurava brzu mobilnost brigada i logističku redundanciju, usklađenu s NATO-ovim zahtjevima za “slobodom kretanja“ i popravak oštećenih objekata. Digitalna infrastruktura (podatkovni centri, mreže) ključna je za simulacije i analitiku u stvarnom vremenu, ali zahtijeva segmentaciju i cyber obranu protiv sofisticiranih napada, u suradnji s NATO-ovim kibernetičkim centrima. Komunikacijska infrastruktura (šifrirane 5G mreže, satelitske i radioveze) jamči zapovjednu nadmoć, jednako važnu kao vatrena moć u višedomenskim operacijama. Njihova integracija čini OSRH spremnim za hibridne sukobe gdje civilno-vojna granica nestaje.

AI kao multiplikator obrambenih sposobnosti OSRH

AI modeli podižu situacijsku svijest OSRH analizom velikih količina podataka iz heterogenih izvora, senzora, satelita i obavještajnih mreža, identificirajući uzorke prijetnji i podržavajući donošenje odluka u operativnim centrima. Automatizirani sustavi otkrivanja i odgovora na cyber prijetnje, predviđanje napada besposadnim sustavima i minimiziranje ranjivosti pred hibridnim kampanjama čine AI sastavnim dijelom nacionalnih strategija. Na konferenciji je istaknuto da GenAI tehnologije, primarno razvijane na Hrvatskom vojnom učilištu, pomažu u borbi protiv dezinformacija koje ugrožavaju moral postrojbi.

Izjava da se rat ne dobiva samo vojskom, kako je okupljenima poručio umirovljeni časnik OSRH Ivica Mandić, već cjelokupnim nacionalnim potencijalom, odražava doktrinu totalne obrane OSRH. Vojska provodi operacije, ali ovisi o energetskoj sigurnosti, opskrbnim lancima, obrambenoj industriji i društvenoj koheziji otpornoj na informacijske operacije. Povijesna iskustva Domovinskog rata i suvremeni sukobi pokazuju da pobjede traže mobilizaciju svih resursa, od civilnih agencija do akademije. Za Hrvatsku, sustavna suradnja civilnog i vojnog sektora, ulaganja u infrastrukturu (npr. protudronski sustavi za zračne baze) i njegovanje jedinstva čine temelj.

Konferencija Zaštita kritične infrastrukture potvrdila je da digitalna transformacija i AI, u skladu s OECD-om i NATO-om, podižu OSRH na razinu modernih oružanih snaga sposobnih obraniti Republiku Hrvatsku u nestabilnom okruženju. Implementacija ovih principa nije samo tehnička nadogradnja, već strateška investicija u budućnost, gdje svaki časnik, dočasnik i vojnik pridonose nacionalnoj pobjedi. Hrvatski vojnik, kao čuvar slobode, uvijek će stajati na prvoj crti, ali on mora biti podržan robusnim infrastrukturnim stupovima i tehnološkim potpornim sustavom.

Tekst i foto: Tomislav Vidaković