Nakon zahtjevne 16-tjedne selekcijske obuke u Središtu za obuku Hrvatske ratne mornarice, Vod protuminskih ronitelja dobio je devet novih pripadnika

Nakon provedene obuke u Središtu za obuku pri Odjelu za obuku ronitelja Hrvatske ratne mornarice, Vod protuminskih ronitelja dobio je devet novih pripadnika.

Selekcijska obuka trajala je 16 tjedana, a kruna je bila metodsko-pokazna vježba provedena 10. srpnja u akvatoriju oko splitske vojarne “Admiral flote Sveto Letica Barba”. Vježba je imala funkciju završnog ispita i provjere stečenih znanja i vještina nove generacije protuminskih ronitelja HRM-a.

“Ovakav se tečaj provodi prvi put. Riječ je o iznimno složenoj obuci u kojoj se uz tjelesnu spremnost provjerava i psihička s obzirom na to da protuminski ronitelji rade s minama i oružjem, što podrazumijeva velik stres. Tečaj je u potpori implementacije cilja koji imaju naši protuminski ronitelji, a to je čišćenje minsko-eksplozivnih sredstava u lukama, prilazima lukama i uskim kanalima. Oni će u budućnosti sudjelovati i u operacijama s NATO-ovima snagama. Osim toga, protuminski ronitelji mogu pružati pomoć i civilnim institucijama – za čišćenje mora od mina zaostalih iz Prvog i Drugog svjetskog rata te za pomoć u traganju i spašavanju,” kaže zapovjednik Središta za obuku HRM-a kapetan bojnog broda Ivan Vuković.
Polaznici su prolazili obuku podijeljenu u tri faze (modula), a u svakoj se radilo po načelu “puzi-hodaj-trči”, što znači da su se radnje izvodile od jednostavnijih prema složenijima.
“Tu nema mjesta pogreškama jer one u pravilu rezultiraju fatalnim posljedicama. Pristup ovakvom načinu obuke mora biti na visokoj razini,” objašnjava voditelj Odsjeka za obuku ronitelja poručnik bojnog broda Sergej Kozmi te dodaje kako je nositelj svih oblika provedbe praktične obuke protuminskih ronitelja stožerni narednik Nikola Restović, koji je ujedno i najstariji dočasnik u Odjelu za obuku ronitelja.

Kandidati su prvo morali proći liječnički pregled za ronitelje, na kojem ih u pravilu određen broj otpadne, a nakon toga slijedi faza početnog ronjenja na dah, zatim ronjenje uz pomoć autonomnog ronilačkog aparata na zrak (ARAZ). U prvom dijelu prvog modula roni se do dubine od 25 metara, a u drugom dijelu tog modula do dubine od 50 metara. Tijekom obuke kandidati su prošli i tri tjedna obuke u terenskim uvjetima na Mljetu, Lošinju i poligonu “Cerovac”, gdje se uvježbavao cijeli tim kako bi se utvrdilo ponašanje svih polaznika od transporta, opremanja, smještaja do svakodnevnih zadaća te kako pojedini kandidati funkcioniraju unutar tima.

“Prvi modul obuke uključio je i svakodnevnu tjelovježbu i sve vrste roniteljskih aktivnosti kao što su dnevna i noćna ronjenja, dubinska ronjenja, orijentacijska ronjenja, dužinska ronjenja, ronjenja ‘u plavo’, naravno, uz sve taktike i procedure komunikacije i načina pretraživanja te dizanja tereta s morskog dna. Obuka s ARAZ-om obuhvaća 40 urona uz teorijska predavanja liječnika te instruktora ronjenja Odjela za obuku ronitelja. U drugom modulu obuke intenzivira se rad s roniteljskim aparatima poluzatvorenog kruga disanja, tzv. ARAM-om,” kaže Kozmi.
Riječ je o modelu DC55 francuske tvrtke Aqua Lung, koji je, prema riječima nastavnika ronjenja poručnika fregate Tina Mrčelića, iznimno robustan i pouzdan aparat mehaničke izvedbe za protuminska ronjenja koji radi na načelu konstantnih volumena, a njegove su kvalitete potvrđene dugogodišnjom praksom korištenja u HRM-u i mnogim drugim svjetskim ratnim mornaricama kao što su francuska, španjolska, indijska, portugalska, slovenska… U procesu obuke za ARAM DC55 kandidati su trebali usvojiti tehnike održavanja i pripreme aparata te ronjenja raznim mješavinama ovisno o željenoj najvećoj dubini.

Drugi podmodul odnosi se na svladavanje vještine ronjenja uz mješavinu Nitrox 32 % i kisika.To podrazumijeva drukčiju pripremu aparata uz dodavanje tzv. injektora kako bi se dosegnula dubina od 45 metara. Kao kruna obuke dolazi treći podmodul, odnosno ronjenje uz dvije različite mješavine plinova, i tretira se kao tehničko ronjenje. Tako pripremljen aparat ima operativnu dubinu od 55 metara, ronjenje je kompleksno te zahtijeva iznimnu koncentraciju i kondiciju. Samom ronjenju prethodi priprema u obliku pismenog ispita.

“Kandidati su za svaki podmodul s ARAM aparatom obavili predviđen broj sati ronjenja odnosno 30 do 40 urona, dok treći, najzahtjevniji podmodul, ima još šest urona, što u konačnici čini ukupno do 90 urona tijekom cijele obuke. Za usporedbu, vojni ronitelji tijekom roniteljske godine u prosjeku imaju oko 100 urona,” objasnio nam je Mrčelić.

Osim obuke ronjenja, kandidati su usvojili vještine rukovanja posebnim alatima i uređajima iz domene taktike protuminskog pretraživanja i neutralizacije. Tako je proveden niz ronjenja sa specijalnim ručnim ronilačkim sonarom DLS 2 koji služi za lakše lociranje objekata pod vodom, odnosno morem. Svladali su i rad s opremom za podizanje tereta s morskog dna s naglaskom na samu taktiku i procedure daljinskih podizanja mina i opasnih objekata sustavom Mark V/Orca, koji je HRM-u 2013. donirao tim američke mornarice.

“Kad se završi ovakav tečaj steknu se konkretna znanja i nove vještine koje mogu služiti ne samo u vojničkom životu: od medicine, ronjenja, upravljanja gumenim brodicama… Imali smo priliku učiti od najboljih instruktora u HRM-u, koji su nam u četiri mjeseca, koliko je trajala obuka, prenijeli zavidnu razinu znanja u području vojnog ronjenja te taktike protuminskog ratovanja. Najteži dio obuke bio je sam početak i susret s nečim novim i nepoznatim. Od nas se također zahtijevalo brzo usvajanje što više znanja i vještina: od samog ronjenja do pomorske navigacije, protuminskog ratovanja, eksploziva, medicine. Na tečaju smo odlično usvojili sve potrebno i spremni smo to iskoristiti u budućem radu,” komentirao je polaznik obuke poručnik korvete Alen Suša. Dodao je kako je među budućim članovima Voda stvoreno zajedništvo i zdrav natjecateljski duh koji ih je sve poticao da budu što bolji.

načelnik Odjela za obuku ronitelja kapetan korvete Boris Kartelo:

“Uz Tečaj za protuminske ronitelje, trenutačno se u Odjelu za obuku ronjenja provodi i temeljni tečaj ronjenja, koji traje pet tjedana. Polazi ga sedam kandidata, od kojih su dva pripadnika HRM-a, a pet je pripadnika gardijske postrojbe izvidnika. To im je ulaz u svijet ronjenja i početak njihove buduće karijere izvidnika ronitelja. Cilj je da se u idućem razdoblju dobar dio izvidnika obuči za zadaće ronjenja. Tečaj je iznimno naporan, ima 30 praktičnih i dva noćna ronjenja. Polaznici se uvježbavaju i u pomorskim vještinama, upravljanju čamcem, radu na ronilačkim kompresorima…”

Martina Butorac
snimio Tomislav Brandt