Talijanski brodograđevni div Fincantieri dostavio je 6. srpnja talijanskoj mornarici treću podmornicu klase Todaro (projektne…
Nove baterije za japanske podmornice
Jane’s je krajem veljače objavio da je vrlo izgledno da će Japan biti prva zemlja koja će opremiti svoje dizelsko-električne podmornice s litij-ionskim baterijama. Razvojna tvrtka GS Yuasa iz Kyota i proizvođač sustava baterija priopćili su da će baterije biti postavljene na dvjema podmornicama klase Soryu koje su trenutačno u izgradnji za domaću ratnu mornaricu. U operativnoj uporabi japanske mornarice nalazi se osam podmornica te klase, a četiri su trenutačno u različitim fazama gradnje. Dvije su od potonjih, SS 511 i SS 512, predviđene za ulazak u mornaricu 2020. i 2021. godine, i upravo će one biti opremljene litij-ionskim umjesto dosadašnjim olovno-kiselim baterijma i Stirling zračno-neovisnim propulzijskim sustavom (AIP).
Prema navodima tvrtke GS Yuasa proizvodnja baterija za dva broda započet će u tvornici u okrugu Shiga u ožujku 2017., a isporuka se očekuje se u kolovozu 2018. GS Yuasa počeo je razvijati litij-ionske baterije za podmornice 1990. U prvoj polovini 2000-ih tvrtka se pridružila istraživačko-razvojnom projektu japanskog Ministarstva obrane i brodograđevne kompanije Mitsubishi Heavy Industries, jednog od dvaju brodogradilišta (uz Kawasaki Shipbuilding Corporation) koja gradi podmornice klase Soryu. U japanskim stručnim krugovima nagađa se kako će GS Yuasa litij-ionskim baterijama opremiti i buduću klasu podmornica (post-Soryu).
Glavna brodograđevna obilježja podmornica klase Soryu jesu duljina 84 m, širina 9,1 m, gaz 8,5 m, uz površinsku istisninu 2900 t i podvodnu 4200 t. Podmornice klase Soryu nešto su veće od prethodnih 11 dizelsko-električnih podmornica klase Oyashio (duljine 81 m i podvodne istisnine 4000 t) upravo zbog smještaja A Stirling zračno-neovisnog propulzijskog sustava kojima su opremljene. Zanimljiva ključna značajka novih podmornica jest ugradnja tzv. X kormila. Konfiguracija omogućuje individualno upravljanje svakom plohom kormila, a svrha je povećanje upravljivosti plovila posebno u plitkim priobalnim vodama. Dakako, novi kormilarski sustav tehnički je mnogo složeniji i teže je njime rukovati. Unatoč povećanim dimenzijama, potrebna je manja posada za upravljanje podmornicom, ukupno 65 članova.
Maja PTIĆ GRŽELJ