U vremenu kad se učestalo postavlja pitanje jesu li tenkovi prošlost, Rheinmetall nudi lakši i agilniji KF51, s većim topom, velikim sposobnostima situacijske svjesnosti, više razina oklopne zaštite pa čak i mogućnostima napada lutajućim streljivom

Nakon sto godina operativne uporabe, reputacija tenkova kao dominantnog oružja u kopnenom ratovanju narušena je u Ukrajini. Agresorska Rusija nije uspjela svojim tenkovima T-72, T-80 i T-90 ostvariti duboki proboj i munjevito zauzeti teritorije u toj zemlji. Morala je uvesti i starije tenkove T-62 i T-64 jer se zapadno protuoklopno oružje (Javelin, NLAW, CG4) dostavljeno Ukrajini pokazalo nevjerojatno učinkovitim.

Masovno naoružavanje tenkovima bilo je obilježje hladnoratovskih doktrina. Raspadom SSSR-a početkom 1990-ih zapadne su zemlje počele postupno smanjivati broj tenkova u svojim arsenalima. Postojeći tenkovi samo su modificirani i modernizirani, a novi model glavnog borbenog tenka (Main Battle Tank – MBT) nije bio na vidiku. Tek je 2018. na izložbi Eurosatory predstavljen demonstrator novog europskog/poboljšanog tenka EMBT (European/Enhanced MBT). Tijelo tog tenka je njemačkog Leoparda 2, a kupola francuskog Leclerca. Vlade Francuske i Njemačke ulažu oko 1,6 milijardi dolara u troškove razvoja eurotenka u okviru projekta MGCS (Main Ground Combat System), kako bi njim zamijenile ta dva tipa. Za realizaciju projekta zadužen je konzorcij KNDS, koji okuplja tvrtke Nexter iz Francuske i Krauss-Maffei Wegmann iz Njemačke. Uključen je i njemački Rheinmetall, koji je zadužen za topnički sustav, no izvješća njemačkih medija sugeriraju da je tvrtka nezadovoljna svojim statusom u programu. U svakom slučaju, u zadnje četiri godine u razvoju eurotenka nema znatnijeg pomaka.

Sukob u Ukrajini potaknuo je ponovnu raspravu o budućnosti tenkova i tenkovskom ratovanju u XXI. stoljeću. Stručna i druga zainteresirana javnost pita se jesu li besposadne borbene zrakoplovne letjelice preuzele dominaciju u kopnenom ratovanju. Rheinmetallov odgovor je negativan jer je u lipnju na pariškom sajmu Eurosatory (opširnije v. tekst Eurosatory 2022 – povratak klasičnih oružja, HV br. 660) predstavio potpuno novi prototip tenka koji je nazvao KF51 Panther. To nije prvi put da je njemačka tvrtka u Parizu predstavila tenkovski koncept: 2016. pokazala je tzv. napredni demonstrator tehnologije. Na tijelo Leoparda 2A4 integrirani su različiti sustavi koji su trebali donijeti nadogradnju i poboljšanja. MBT Advanced Technology Demonstrator nastao je daljnjim razvojem prijašnje inačice MBT Revolution iz 2010. Inače, Rheinmetall nije originalni proizvođač tenkova Leopard 2, nego je to Krauss-Maffei Wegmann. Na tom je tenku Rheinmetallov top od 120 mm, baš kao i na američkom M1A1/2 Abramsu.

Nadogradnjama dolazi kraj

Nakon šest godina razvoja i poboljšanja MBT Advanced Technology Demonstrator dobio je novi naziv KF51 Panther. KF je pokrata od KettenFahrzeug, tj. gusjenično vozilo, dok broj označuje da pripada u klasu od 50+ tona. Rheinmetall tako proširuje svoju paletu gusjeničnih vozila, lansiranu 2016. s borbenim vozilima pješaštva Lynx KF31 i KF41 koja već postižu izvozne uspjehe. Ime Panther slijedi njemačku tradiciju nazivanja oklopnih vozila po divljim mačkama. No, u svijetu tenkova ono nije novost. Vojna industrija nacističke Njemačke 1942. je dizajnirala i ubrzo počela proizvoditi Panzerkampfwagen V, također poznat kao Panther. Primarna zadaća trebala mu je biti borba protiv ruskih tenkova, uključujući srednji T-34. Panther je bio jedan od najboljih tenkova u Drugom svjetskom ratu, ali imao je niz problemima s mehanikom i pouzdanošću. Prvi je put uporabljen u bitki kod Kurska 1943., a kasnije i na Zapadnom bojištu.

KF51 mogao bi biti svojevrstan nasljednik Leoparda 2 i M1 Abramsa. Leopard 2 debitirao je početkom 1980-ih i još uvijek je u uporabi u 19 vojski širom svijeta. Već se desetljećima stalno nadograđuje, a najnovija je inačica Leopard 2A7V/2A7+. Abrams se serijski proizvodi od 1980., također se stalno nadograđuje, a najsuvremeniji je predstavnik M1A2 SEPv3. Ipak, kod svih složenih oružnih sustava prije ili kasnije dođe trenutak kad postane nepraktično stalno dodavati nove stvari na istu temeljnu platformu. Jedini način da se krene naprijed jest osmisliti nešto potpuno novo.

Ako operativno zaživi, Panther će postati prvi novi zapadni tenk u više od 40 godina. U XXI. stoljeću zasad jedine novosti dolaze s Dalekog istoka: japanski Type 10 Hitomaru (2012.) mase 48 tona te južnokorejski K2 Black Panther (2014.) mase 55 tona. Rusk tenk T-14 Armata nije u serijskoj proizvodnji. Obraniti čast europskih proizvođača pokušala je Poljska s projektom PL-01 te Turska s Altayem, ali prva je zemlja odustala, a potonja je još aktivna. Prema Rheinmetallu, Panther bi trebalo smatrati prvim tenkom nove vrste s obzirom na to da je radikalno novi “koncept koji nije ograničen jučerašnjom tehnologijom”. Dakle, koncept KF51 temelji se na nekim od najnovijih tehnologija, koje obećavaju najveću ubojitost na bojištu, zaštitu, izviđanje, umrežavanje i mobilnost.

Sudeći po prvom pogledu na Eurosatoryju, Panther slijedi osnovni dizajn tijela Leoparda 2 iako oblik sugerira noviji, deblji oklop duž prednje i bočne strane. Također, zadržava linije Leoparda 2 iznad motornog prostora, ali s izraženim izbočenjem. Tenk krasi sivi, crni i neonsko žuti digitalni kamuflažni uzorak. Dizajn maskirne boje, njezin kolorit i zaštita od elektroničke detekcije potpuno su novi, s vrlo asimetričnim rasporedom, drukčijim od svih dosad primijenjenih na tenkovima u uporabi članica NATO-a. U jednakoj je shemi u Parizu predstavljena i druga Rheinmetallova oklopna tehnika (Lynx 41, Oerlikon Skyranger 30,
Boxer CRV, Fuchs A9, KODIAK).

Top kao novost

Pantherova kupola je nova, veća, s oštrijim kutovima i puno većim prevjesom iznad motornog prostora, koji služi za pohranu većeg, težeg streljiva za glavni top i kao protuuteg novom topu od 130 milimetara. Upravo je glavno oružje velika novost jer je KF51 prvi tenk opremljen topom s glatkom cijevi od 130 milimetara, što je odmak od aktualnog standarda od 120 milimetara. Iako su članice NATO-a tijekom 1990-ih eksperimentirale s većim kalibrom od 140 milimetara, posebice Sjedinjene Države, Njemačka i Francuska, kraj hladnog rata, ali i tehnološka isplativost, učinili su to nepotrebnim. Jednak je Rheinmetallov top od 130 mm već testiran na britanskom tenku Challenger 2.

Novi top nazvan Future Gun System (FGS) uvelike je odgovor na T-14 Armatu. Rheinmetall tvrdi da je FGS “više od 50 posto učinkovitiji” od topa Leoparda 2 i ima “puno veći domet”. Prelazak na top većeg kalibra treba osigurati znatno veću vatrenu moć protiv svih trenutačnih i predvidivih oklopno-mehaniziranih ciljeva. Duljina topa iznosi 52 kalibra, što znači da je duljina cijevi 52 puta veća od njezina promjera. To je 6760 milimetara. Masa topa je tri tone. Cijev je također opremljena poklopcem futurističkog izgleda, koji skriva barutnu komoru i smanjuje toplinski odraz topa.

Dok je Panther iz Drugog svjetskog rata imao peteročlanu posadu, Leopard 2 ima četveročlanu, a KF51 Panther XXI. stoljeća dizajniran je za tročlanu posadu (zapovjednik, ciljač i vozač) i podržava buduće strukture snaga sa smanjenim brojem vojnika. U odnosu na Leopard, broj članova posade smanjen je zahvaljujući uvođenju automatskog punjača streljiva za top. KF51, međutim, ipak ima mjesta i za četvrtog člana posade jer postoji i opcija za dodatnu stanicu za operatera drona ili za zapovjedno osoblje kao što je zapovjednik voda, satnije ili bojne.

Vozač sjedi u prednjem lijevom dijelu tijela tenka i treba imati potpunu situacijsku svjesnost zahvaljujući virtualnom pogledu koji pružaju vanjske kamere postavljene sprijeda, straga i sa strane vozila. Da bi se mogle koristiti za vožnju, kamere moraju imati vrlo nisku latenciju, manje od 60 milisekundi. Dodatna pozicija za operatera drona / zapovjednika postrojbe nalazi se na desnoj strani tijela. Zapovjednik tenka i ciljač smješteni su u kupoli. Trenutačno se položaj ciljača razlikuje od onog kod drugih tenkova jer predstavljeni koncept zadržava ciljačev ciljnik EMES 15, što postavlja određena ograničenja. Međutim, ako kupac ne zahtijeva taj ciljnik, raspored posade može biti standardan: zapovjednik desno, a ciljač lijevo. U svakom slučaju, od posade će se zbog složenosti sustava tražiti visoka razina balističkih, informatičkih i inženjerskih znanja.

Isporuka megadžula

U automatskom punjaču ima 20 spremnih projektila, što topu omogućava veću brzinu paljbe. Za novi top 130 mm njemačka tvrtka razvija novi potkalibarni projektil APFSDS (Armour Piercing Fin Stabilized Discarding Sabot), koji će imati polusagorivu čahuru, novo punjenje i novi volframski penetrator. Predviđeno je i novo vježbovno te programibilno eksplozivno rasprskavajuće streljivo HE ABM (High-Explosive Airbursting Munition). Ono će biti razvijeno na temelju postojećeg streljiva DM11 HE ABM kalibra 120 mm koje se proizvodi za Rheinmetallove glatkocijevne topove L/44 i L/55. U sjedištu u Düsseldorfu kažu da im je cilj da se s novim bojnim streljivom može isporučiti energija od 18 do 20 MJ. Ta razina već je postignuta sa streljivom 140 mm FTMA (Future Tank Main Armament) koje je razvio francusko-britansko-njemački konzorcij RGR Armament, a dio njega je i Rheinmetall. Za usporedbu, Rheinmetallov najnoviji potkalibarni metak 120 mm APFSDS na metu isporučuje od 12 do 13 MJ. Od drugog oružja, Panther je opremljen spregnutom strojnicom kalibra 12,7 milimetara postavljenom uz top. Stariji tenkovi obično imaju strojnicu kalibra 7,62 milimetra. Veća strojnica daje ciljaču mogućnost gađanja mekših, manje zaštićenih ciljeva kao što su kamioni, laka oklopna vozila, topništvo i kopnene trupe bez trošenja 130-milimetarskih projektila.

Proizvođač nudi nekoliko opcija za integraciju daljinski upravljanih oružnih stanica (Remotely Controlled Weapon Stations – RCWS), koje nude fleksibilnost za sposobnosti bliske borbe i obrane od dronova. Panther predstavljen u Parizu bio je opremljen novim Rheinmetallovim RCWS-om Natter u inačici 7,62 mm. Naoružanje te oružne stanice moderna je potpuno automatizirana protuzrakoplovna strojnica koja će tenk štititi od dronova, uključujući i lutajuće streljivo (kamikaza dronove). Natter 7,62 stabiliziran je u obje ravnine i opremljen termalnim ciljnikom. Mogućnost kružnog djelovanja i velike elevacije oružja (od –15 do +85 stupnjeva) čini stanicu pogodnom za djelovanje po lovcima tenkova opremljenim prijenosnim protuoklopnim naoružanjem te snajperistima raspoređenim na stambenim zgradama kao i na brdovitom terenu duž kretanja kolona tenkova.

Viša informatika

Zanimljivo je da Panther KF51 može imati vlastite kamikaza dronove. Na Eurosatoryju je jedan od spremnika streljiva zamijenjen lutajućim streljivom Hero 120 izraelske tvrtke UVision. U kupoli su bila skrivena četiri lansirna kontejnera Hero 120. Masa jednog drona je 12 kg, a mogu biti u zraku 60 minuta i pogoditi mete na udaljenosti od 40 km. Bojna glava od 4,5 kg dizajnirana je za uništavanje protivničkih tenkova na velikim udaljenostima. To će povećati sposobnost KF51 za pogađanje ciljeva izvan izravne crte vidljivosti, skrivene iza brda i šuma, i to na većem dometu te protiv više vrsta ciljeva.

Novi tenk može iz kupole lansirati i male izvidničke dronove – kvadkoptere, koji omogućavaju posadi provođenje vlastitog izviđanja. Dva mala kvadkoptera s operativnim dometom od nekoliko kilometara i izdržljivošću letenja od 50 minuta mogu biti smještena sa svake strane kupole i lansiraju se po želji u svrhu izviđanja područja ispred MBT-a. Na Eurosatoryju je bilo moguće vidjeti jedan od njih s desne strane kupole. Kvadkopter se također može lansirati ručno. Razvila ga je i proizvela njemačka tvrtka BärDrones, a tvrtka Electronic Solutions osigurala je njegovu integraciju sa sustavima tenka. Tenk ima sposobnost digitalnog umrežavanja, a svaki član posade ima pristup podacima sa svih senzora, oružja, motora i drugih podsustava te može preuzeti zadaće od drugih. Rheinmetall navodi da će Panther biti pogodan i za konfiguraciju s besposadnom kupolom, pa čak i postati potpuno besposadno kopneno vozilo. Rheinmetallov tenk osposobljen je za prikupljanje i dijeljenje informacija na bojištu iz više domena. Integracija modernog sustava za upravljanje bojištem i softverski definiranih komunikacijskih sustava omogućuje snagama i djelovanje u interaktivnim borbenim okruženjima.

Lovac – ubojica

Svi oružni sustavi povezani su sa zapovjednikovom i ciljačevom optikom te računalom za upravljanje vatrom putem potpuno digitalizirane arhitekture (NATO Generic Vehicle Architecture). To omogućuje i funkciju lovca-ubojice (hunter-killer) i ubojice-ubojice (killer-killer), a time i trenutačno djelovanje po cilju. Spomenute funkcije vezane su uz sustave upravljanja kupolom i topom, a zapovjedniku omogućuju gađanje iz topa i preuzimanje kontrole od ciljača pojavi li se prioritetan cilj. To omogućuje puno kraće vrijeme reakcije na protivničku prijetnju na bojištu. U budućnosti će KF51 također podržavati umjetnu inteligenciju (Artificial Intelligence – AI) s ciljem da do kraja desetljeća ima sposobnost otkrivanja, klasificiranja i identificiranja cilja tražeći potvrdu od posade prije borbenog djelovanja. Članovi posade na svojim konzolama imaju zaslone na kojima se prikazuju sve važnije informacije. Na vrhu je 23-inčni glavni zaslon, a ispod njega dva 10-inčna zaslona na kojima se informacije prikazuju u skladu s ulogom svakog člana posade.

Zahvaljujući panoramskom optičkom senzoru Seoss 2 i glavnom borbenom ciljničkom sustavu EMES, zapovjednik i ciljač mogu promatrati i pogađati ciljeve neovisno jedan o drugom, danju i noću. Obojici je dostupna stabilizirana dnevna i infracrvena optika s integriranim laserskim daljinomjerom. Preko zaslona u borbenom odjeljku posada ima situacijsku svjesnost unutar svih 360 stupnjeva oko vozila. Integrirane besposadne letjelice također će poboljšati situacijsku svjesnost posade u naseljenim područjima i u neposrednoj blizini vozila. S pomoću njih posada također može provoditi izviđanje, zaštićena ispod oklopne zaštite te dijeliti podatke s drugim akterima uvezanim u istu mrežu.

Za sigurnost posade

Panther ima potpuno integriran, sveobuhvatan koncept zaštite koji uključuje aktivne, reaktivne i pasivne tehnologije. Optimiziran je tako da ima što manju ukupnu masu. Najistaknutiji je njegov sustav aktivne zaštite Rheinmetall StrikeShield, koji presreće nadolazeće protuoklopne rakete i projektile bez ugrožavanja vlastite posade ili prijateljskih snaga. Izvorno poznat kao APS-Gen3, StrikeShield prvi je sustav te vrste koji je prošao strogu neovisnu ocjenu sigurnosti. Reaktivnu zaštitu pruža modularni neeksplozivno-reaktivni oklop (Non-Explosive Reactive Armor – NERA), koji deformira protutenkovski projektil, a kao pasivna zaštita služi tradicionalni čelični kompozitni oklop. KF51 vjerojatno se više oslanja na lakšu aktivnu i reaktivnu zaštitu nego na težu pasivnu, što je dovelo do toga da Panther ima puno manju ukupnu masu vozila od Leoparda 2 i Abramsa. Doduše, pasivna zaštita poboljšana je dodatnom pločom ispod poda tenka. Sastavljena je od visokootpornih legiranih čelika i tvrdih kompozitnih materijala, s razmakom od podne ploče i umetnutim izolacijskim slojem za apsorpciju valova detonacije. Tijelo i kupola imaju oblik s puno oštrijim kutovima, što ih štiti od udara protuoklopnih projektila u osnovni oklop te narušava učinkovitu duljinu kumulativnog mlaza za penetraciju osnovnog oklopa, odnosno povećana je vjerojatnost odbijanja (rikošeta) potkalibarnih projektila.

Protuoklopni sustavi poput švedskog NLAW-a i američkog Javelina, koji imaju sposobnost napada na oklopna vozila odozgo, u Ukrajini su se pokazali razorno učinkovitim prilikom napada na tanki krovni oklop tenkova. Većina zapadnih tenkova ranjiva je na sličan način. Pantherov sustav za obranu od napada odozgo (Top Attack Protection System – TAPS) prvi je poznati sustav s tom namjenom. Riječ je o modularnom reaktivnom oklopu postavljenom na krovu kupole. Osim toga, postoji mogućnost uporabe dronova u svrhu presretanja nadolazećih projektila. U razvoju je kontejner sa 12 malih dronova poznatih kao Stingers, koji mogu biti poslani u roju kako bi se dodatno poboljšala obavještajna slika. Osim minijaturnog optroničkog paketa, mogu nositi i bojnu glavu mase 200 grama te biti iskorišteni kao kamikaza dronovi.

Dimni sustav ROSY skriva KF51 od protivničkog promatranja. Osim maskiranja tenka, može lansirati punjenja s mamcima za ometanje vođenih protuoklopnih raketa. Štoviše, digitalna NGVA arhitektura omogućuje integraciju dodatnih senzora za upozoravanje na protivničko djelovanje. Dizajniran za rad u elektromagnetskom okruženju, KF51 u cijelosti je otporan na kibernetičke prijetnje.

Jasan signal svima

Panther je opremljen nizom drugih novih značajki. Tu je uređaj za identifikaciju i raspoznavanje (Identification-Friend-or-Foe – IFF), sustav za upozoravanje na lasersko ozračenje (Laser Warning System), automatski protupožarni i NBK sustav te klimatizacijski uređaj, koji se ranijih godina u njemačkim borbenim vozilima nije smatrao nužnim. Sa stražnje strane ugrađen je navigacijski sustav GPS i TV kamera za vozača. Zapovjednik raspolaže električnom kočnicom kojom sa svojeg mjesta može zaustaviti tenk u slučaju hitne potrebe. Dodatni izvor napajanja (Auxiliary Power Unit – APU) omogućava napajanje brojnih električnih i elektroničkih uređaja dok tenk miruje, odnosno dok glavni motor nije u funkciji, uz manju potrošnju goriva, toplinski i akustični odraz. Dodatna zaštita od uočavanja poboljšana je rashladnim uređajima i usmjeravanjem toplog zraka motornog odjeljka prema nazad. Na motor su montirani i prigušivači buke i emisije vrućih plinova, sve zajedno u cilju smanjivanja elektroničkog infracrvenog odraza.

Pomalo je ironično da je Panther debitirao u Francuskoj, zato što bi mogao poremetiti francusko-njemačke planove vezano uz novi europski glavni borbeni tenk. U neku ruku, brz razvoj i brzo predstavljanje odraz je Rheinmetallova nezadovoljstva putem kojim ide eurotenk. Doduše, Jan-Phillipp Weisswange iz Rheinmetallova odjela za odnose s javnošću rekao je za Breaking Defense da je vozilo dizajnirano vlastitim sredstvima tvrtke, a ne kao odgovor na zahtjev klijenta. Također je rekao da tenk nije projektiran kao kandidat za projekt MGCS, već prije za izvoz. Tvrtka je dala jasan signal svima koji svoje tenkovske flote žele što prije opremiti najmodernijim vozilom, a takvih bi moglo biti dosta kad se u obzir uzme aktualna europska i globalna sigurnosna situacija.

Ako Rheinmetall može na tržište izbaciti MBT koji nudi sličnu vatrenu moć kao EMBT, i to učiniti brzo, a najavio je serijsku proizvodnju za 30 mjeseci, mogao bi osigurati niz narudžbi. Čini se da tvrtka prije svega teži njemačkom tržištu, barem u početku, možda s nadom da bi Berlin mogao biti otvoreniji za potpuno domaći tenk kao zamjenu za Leopard 2. Vrijeme predstavljanja nasljednika Leoparda 2 za njemačku vojsku svakako nije slučajno. Berlin na sukob u Ukrajini odgovara najvećom vojnom modernizacijom putem posebnog fonda za kupnju naoružanja i opreme u iznosu većem od 112 milijardi dolara. Njemački kancelar Olaf Scholz u isto je vrijeme obećao povećanje izdataka za obranu na dva posto bruto domaćeg proizvoda, u skladu s nastojanjima NATO-a.

Oblikovanje budućnosti

S obzirom na to da je tenkovsko ratovanje istaknuto obilježje borbi u Ukrajini, moguće je da kupnja novih MBT-ova uskoro bude na dnevnom redu. Čini se da bi Panther mogao imati prednost u odnosu na EMBT ili neki drugi tenk u sklopu projekta MGCS, koji bi trebao biti spreman za operativnu uporabu tek 2035. Sve u svemu, KF51 Panther dolazi na scenu u vrlo zanimljivo vrijeme za tenkove, a u konačnici bi mogao pomoći u oblikovanju budućnosti tenkovskih snaga u Njemačkoj i drugdje. Prema Rheinmetallu, KF51 Panther “predodređen je za promjenu igre na bojištima budućnosti”. Postavlja “nove standarde” u “ubojitosti, zaštiti, izviđanju, umrežavanju i mobilnosti”. Rat u Ukrajini doveo je do novih potreba za tenkovima širom Europe jer je nekoliko članica NATO-a dalo ili namjerava toj zemlji dati vozila iz vlastitih arsenala. To bi onda značilo da one trebaju obnoviti svoje tenkovske flote novim primjercima. Na primjer, Češka prima 15 tenkova Leopard 2A4 iz viškova Njemačke kako bi zamijenila T-72 koje je donirala Ukrajini, a mogla bi uslijediti i narudžba za 50 dodatnih tenkova Leopard 2A7+. Moguće je da će i druge zemlje iskoristiti priliku za kupnju novih tenkova, a Panther je jedan od kandidata. Rheinmetallov bi cilj mogla biti prodaja sadašnjim i potvrđenim budućim korisnicima Leoparda 2 i Leclerca.

Ipak, treba li nekomu novi tenk u vremenu kad se učestalo postavlja pitanje jesu li tenkovi prošlost?
Rheinmetallov odgovor upravo su nove, inovativne značajke i veći top, koji nadilaze ono što trenutačni zapadni tenkovi – razvijeni 1970-ih i 1980-ih – mogu donijeti na bojište. Nadmašiti modernu prijetnju iznimno je skupa investicija, ali sigurnost posade nema cijenu. Dakle, u Ukrajini je došla do izražaja ranjivost klasičnih tenkova na različita oružja. Čini se da Rheinmetall pokušava to riješiti na svoj način, nudeći lakši i agilniji tenk od sadašnjih MBT-ova, s većim topom, velikim sposobnostima situacijske svjesnosti, više razina oklopne zaštite, pa čak i sposobnostima napada lutajućim streljivom na ciljeve izvan svoje optičke vidljivosti.

---

Pokretljiviji od drugih

Svoju mobilnost KF51 Panther temelji na konceptu Leoparda 2. Hodni dio ima sedam pari potpornih kotača. Masa je relativno manja u odnosu na standardne suvremene tenkove, samo 59 tona, što bi KF51 moglo činiti okretljivijim i agilnijim. Najnovija inačica M1A2 SEPv3 Abrams ima masu 73,6 tona bez značajki poput većeg topa, lutajućeg streljiva i dronova. Masi od 70 tona približio se i Leopard 2A7+. U ovoj fazi razvoja Panther ima motor kao Leopard 2 – MTU 883 snage 1500 KS koja se prenosi preko automatske transmisije Renk HSWL 354. Možda iznenađuje što se konstruktori nisu odlučili za suvremenije rješenje poput hibridnog pogona. No, jednostavnije im je bilo odabrati pogon koji će ubrzati te olakšati razvoj i proizvodnju novog tenka. Maksimalna brzina je 65 km/h, a doseg s jednim spremnikom goriva 500 kilometara. Kako je spomenuto na Eurosatoryju, predviđeno je i opremanje Panthera novim, snažnijim motorom MTU 890 koji troši manje goriva. Bez prethodne pripreme, tenk se uklapa u profil AMovP-4L, što znači da se može kretati cestama, mostovima i tunelima koji nisu dostupni teškim tenkovima.

---

Aktivna uloga korisnika

Rheinmetall u razvoju Panthera, ali i drugih sustava, želi primjenjivati inovativni pristup. Prema tome, aktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti vozila mogu imati korisnici, stručnjaci za održavanje, logističari i stručnjaci za nabavu. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u uspostavljanju globalnih lanaca opskrbe pa postoji mogućnost da se velik udio proizvodnje sustava odvija u zemlji-kupcu. Elementi o stanju i uporabi (Health and Usage Monitoring Systems – HUMS) već su ugrađeni u Panther, a s vremenom će se za dobivanje podataka koristiti dodatni algoritmi koji mogu automatizirati funkcije održavanja i logistike. Načelno će biti riječ o sustavu za otkrivanje kvarova, a može poslužiti i kao digitalna tehnička knjižica vozila.

---

TEKST  Ivan Galović