Riječju i slikom zabilježeni trenuci boravka i rada kontingenata OSRH u operaciji ISAF u Afganistanu.
Od Tina do Strijele
Cilj je bio otrgnuti od zaborava one koji su se u najtežem razdoblju rata angažirali u izradi sredstava za obranu
Od Tina do Strijele naslov je knjige autora Borisa Gregurića i Zlatka Ivkovića koju je 2019. objavila Hrvatska sveučilišna naklada, a koja opširno i pregledno govori o izradi oklopnih vozila u Hrvatskoj u razdoblju Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine.
Na više od 440 stranica, u 14 poglavlja, uz brojne vrlo vrijedne i u ratu nastale autentične fotografije, autorski je dvojac čitateljima ponudio bogatstvo informacija, nepoznatih ili nedovoljno poznatih činjenica prikupljanih tijekom dva desetljeća priprema za knjigu, ali istodobno nastalih i iz osobnog životnog iskustva autora koji su od 1991. i sami bili branitelji u Domovinskom ratu.
Rad na knjizi počeo je 2001. i potrajao, s povremenim prekidima, gotovo 20 godina. Knjiga je početno zamišljana kao skromniji, sažeti pregled improviziranih oklopnih vozila hrvatskih snaga u Domovinskom ratu, za koji bi se upotrijebili podaci koje je Zlatko Ivković kao djelatnik Vojnog muzeja pribavio tijekom prikupljanja i rada na očuvanju spomenutih sredstava. Pokazalo se kako to nije dovoljno te kako podatke treba dopuniti – tako je počelo sistematično prikupljanje podataka o vozilima, ali i o njihovim izrađivačima. Cilj je bio otrgnuti od zaborava one koji su se u najtežem razdoblju rata angažirali u izradi sredstava za obranu.
Boris Gregurić kaže: “Brzo smo uočili da je do pouzdanih podataka teško doći. Improvizirana sredstva u pravilu nisu bila formacijska i u dostupnoj službenoj dokumentaciji MORH-a se vrlo rijetko spominju. Od znatno je veće pomoći bila – koliko god oskudna – dokumentacija poduzeća u kojima su ta sredstva izrađivana. U potrazi za podacima konzultiran je i dnevni tisak iz razdoblja Domovinskog rata, kao i memoarska literatura. U konačnici, najiscrpnije i najtočnije podatke dali su sami izrađivači i neposredni korisnici. To je ujedno bio najzahtjevniji i najdugotrajniji dio istraživanja: kontaktirano je, na različite načine i često uz velike poteškoće, više od 900 osoba, većina kojih je ipak bila voljna za suradnju.”
Tijekom rada na knjizi izmijenjena je i proširena njezina koncepcija te su obuhvaćeni i oklopni vlakovi, oklopljeni građevinski strojevi, različiti prepravci i dorade formacijskih oklopnih sredstava, kao i domaći projekti oklopnih vozila predviđeni ili uvedeni u serijsku proizvodnju. Na kraju je, s obzirom na protok vremena, dodan i dio o razvoju i izradi tenkova te o licencijskoj proizvodnji AMV-a Patria u Hrvatskoj.
Knjiga Od Tina do Strijele prihvaćena je kao izvorni znanstveni rad i izdana uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, no pandemijska ograničenja koja još uvijek traju utjecala su na ranije zamišljen plan njezina predstavljanja.
Zlatko Ivković kaže: “Knjiga je dovršena potkraj 2019., no iz tiska je izišla tek sredinom ožujka 2020. – neposredno pred početak ‘zatvaranja’ Hrvatske zbog pandemije Covid-19. S obzirom na epidemiološku situaciju, od predviđenih javnih predstavljanja knjige se odustalo i ona je predstavljana gotovo isključivo putem interneta, u pravilu na stranicama udruga iz Domovinskog rata i društvenim mrežama. Unatoč tome, interes za nju pokazan je iz svih dijelova Hrvatske, a i iz inozemstva.”
Boris Gregurić, urbanist i diplomirani inženjer arhitekture, pričuvni je bojnik HV-a. U rujnu 1991. pristupio je Zboru narodne garde te djelovao u topništvu, a od 1992. bio je časnik za vezu s UN-om. Zanima ga vojna tehnika i vojna povijest i autor je više članaka s temama iz tih područja.
Zlatko Ivković muzejski je tehničar i umirovljeni bojnik HV-a. Od 1991. radio je u Vojnom arhivu MORH-a, a zatim u Vojnom muzeju, u kojem je bio angažiran na prikupljanju građe iz Domovinskog rata. Osobno je prikupio sva oklopna vozila domaće izrade u muzejskoj zbirci. Strastveni je kolekcionar militarije, autor knjige Hrvatsko ratno znakovlje, a priredio je i desetak izložbi s tematikom Domovinskog rata.
Lada Puljizević