Dva trenutačno najveća offset programa u Austriji povezana su s nabavom aviona Typhoon od tvrtke Eurofighter GmbH, te nabavom helikoptera S-70 od tvrtke Sikorsky u kojima je vrijednost offseta 200 %. Samo za nabavu aviona očekuju se offset obveze stranih dobavljača u vrijednosti oko 4 milijarde eura

Pažljivi čitatelj našega lista mogao je u dosadašnjim člancima o offsetu primijetiti da je Austrija zemlja s najzastupljenijim offsetom u nabavama vojne opreme i to u prosječnom iznosu od 174,2 % vrijednosti ugovora o nabavi i prosječnim offset koeficijentom u iznosu 0,84 (prema američkim podacima od 1993. do 2002. godine). Takav status Austrija je postigla time što pri nabavama vojne opreme iz inozemstva uvjetuje offset u iznosima većim od 100 %, a zabilježeni su i slučajevi primjene offseta od 280 % (nabava opreme od tvrtke Thomson CSF). Dva trenutačno najveća offset programa u Austriji povezana su s nabavom aviona Typhoon s tvrtkom Eurofighter GmbH, te nabavom helikoptera S-70 s tvrtkom Sikorsky u kojima je vrijednost offseta 200 %. Samo za nabavu aviona očekuju se offset obveze stranih dobavljača u vrijednosti oko 4 milijarde eura. Uzme li se u obzir više od 170 offset sporazuma koje je Austrija sklopila od 1978. godine, a kojima je pokriveno oko 6 milijardi eura offset poslova, onda je razvidno da je Austrija uspjela angažirati velike iznose stranih ulaganja, što izravno što neizravno u austrijsko gospodarstvo povezano s relativno skromnom nabavom vojne opreme. Austrija se svojom obrambenom strategijom oslanja na neutralnost te zbog toga i nije članica NATO saveza, ali je vrlo zastupljena u misijama za očuvanje mira u PfP-u (Partnerstvo za mir). Od 1960. godine kroz različite mandate UN-a prošlo je više od 40 000 pripadnika oružanih snaga Austrije. Bez obzira na planirano drastično smanjenje snaga, Austrija ima znatna ulaganja u obranu sa svrhom modernizacije opreme pri čemu je nabava aviona Typhoon jedna od najvećih. Tijekom 80-ih i 90-ih godina ulaganja u obranu bila su skromna, no posljednjih godina zamijećen je porast ulaganja u obranu, a povezana su s nabavom helikoptera Sikorsky S-70 Black Hawk, transportnih aviona C-130 K, radarskih sustava i druge opreme. Vladinom politikom nabave vojne opreme, koja je uvjetovana velikim postotkom offset obveza, Austrija je postavila za cilj promicanje gospodarstva različitim pristupima među kojima su:
• poticaji izravnih ulaganja i uspostava poslovnih središta u Austriji,
• potpora istraživanjima i razvoju u Austriji,
• transfer novih tehnologija u gospodarstvo Austrije,
• osvajanje novih tržišta za austrijsko poduzetništvo,
• otvaranje novih radnih mjesta i očuvanje postojećih.

Offset regulativa

Zastarjeli avioni Saab J-35 Draken (Dragon) koji su prilikom njihove nabave također bili predmet offseta, bit će zamijenjeni najmodernijim europskim avionom Typhoon
Austrija nema čvrstu zakonsku offset regulativu nego je ona prezentirana u obliku offset smjernica, a odnosi se na sve nabave vojne opreme definirane člankom 296. smjernica EU-a. Realizacija offset obveza može biti kao izravan ili neizravan offset u iznosu od 100% do 200 % vrijednosti ugovora za nabavu vojne opreme. Ugovor o nabavi opreme sklapa se s ministarstvom obrane (Bundesministeriums für Landesverteidigung), a offset sporazum između stranog dobavljača vojne opreme i ministarstva gospodarstva BMWA (Bundesministerium für Wirtschaft und Arbeit). Za podnošenje offset ponude postoje odgovarajući predlošci (aplikacije) koje izdaje nadležno ministarstvo, a offset sporazum sadrži sljedeća poglavlja:
• postotak offseta,
• termini sporazuma,
• kaznene odredbe za nepoštivanje obveza (penali),
• načela ispunjenja offset obveza,
• administrativna procedura,
• tipovi offset zahtjeva,
• načela odobravanja offset kredita,
• procedura zahtjeva i odobrenja offset kredita,
• zakonska arbitraža,
• stupanj povjerljivosti podataka iz offset sporazuma.
Tipovi aktivnosti zahtijevani offset sporazumom su upravo oni koji su zacrtani gospodarskom politikom Austrije. Cilj je ministarstva gospodarstva navedenim aktivnostima uspostaviti dugoročnu suradnju sa stranim partnerima radi ovladavanja visokim tehnologijama i drugim gospodarskim pogodnostima koje proizlaze iz takve suradnje. Offset obveza može se ispuniti kroz slijedeća područja:
• projekti istraživanja i razvoja kako u cilju samog istraživanja i razvoja, tako i u cilju razvoja za uspostavu serijske proizvodnje,
• kooperacija sa svrhom uspostave središta izvrsnosti,
• sudjelovanje austrijskih tvrtki u razvoju i implementaciji programa istraživanja i razvoja koje potiče EU,
• aktivnosti u području visoke tehnologije,
• nastavak aktivnosti u području informatičkih tehnologija,
• razvoj i proizvodnja alatnih strojeva za industriju,
• proizvodnja postrojenja za zaštitu okoliša,
• sudjelovanje u isporuci komponenti automobilske i avioindustrije,
• sudjelovanje u izravnom offsetu kroz zajedničku proizvodnju i održavanje dobara isporučenih na temelju osnovnog ugovora,

Strani dobavljač, koji je obveznik offset poslova, za ministarstvo gospodarstva mora popuniti obrazac (BNWA-IV/6-2) kojim se definiraju svi elementi za ispunjenje offset obveza. Jednim od poglavlja definirani su i posrednički poslovi u kojima eksperti ministarstva gospodarstva pružaju konzultantske usluge pri čemu iznosi tih usluga mogu iznositi do 0,3 % vrijednosti offset obveza. Trajanje offset obveza obično se određuje u istom razdoblju kao i realizacija osnovnog ugovora za nabavu roba ili usluga, ali mogu biti ugovorene i u većem razdoblju (15 godina za Typhoon). Kao jamstvo za ispunjenje offset obveza ministarstvo gospodarstva može ugraditi klauzulu o penalima čiji iznos se može kretati od 3% do 7%. Offset sporazumom se može ugraditi i klauzula o takozvanom pre-offset kreditu ako je on evidentiran u dosadašnjim poslovima između stranog partnera i države Austrije. Početkom 2005. godine u Austriji su inicirane rasprave i razmatranja o primjeni offset koeficijenata. Diskusije su potaknute pregovorima za nabavu aviona Typhoon pri čemu se konzorcij EADS obvezao ispuniti 200 % offset obveza. Do nedavno Austrija nije primjenjivala offset koeficijente no malo-pomalo u specifičnim slučajevima offseta spominje se njihova primjena i to u području od interesa za austrijsko gospodarstvo. Spominje se čak primjena koeficijenata od 3 do 9 čime bi se zapravo apsolutni iznosi vrijednosti offseta smanjili. Austrija ne preferira primjenu izravnog offseta pred neizravnim već je to prepušteno odluci nositelja offset obveza. Isto tako dosta je fleksibilna visina obveza primjene offseta pri nabavi vojne opreme. Tako je navedeno da je obveza primjene offseta referenca od 10 milijuna šilinga (što je oko 726 000 eura) no pri nabavi streljiva obveza primjene offseta je vrijednost nabave veća od milijun eura. Iz svega navedenoga razvidno je kako je primjena offseta u Austriji zapravo fleksibilna ali se ustrajava na njezinoj primjeni što je i vidljivo po postignutim rezultatima.

Obrambena industrija Austrije

Austrija sa svojih 8 milijuna stanovnika ima vrlo malu obrambenu industriju u koju je prema nekim procjenama uključeno oko 3000 ljudi. Obrambena industrija djeluje preko savezne gospodarske komore gdje se povremeno objavljuju katalozi proizvoda koji se nude tržištu. Iako nema službenih podataka o prodaji proizvoda obrambene industrije, procjene analitičara govore da se kreće na razini 700 milijuna eura godišnje pri čemu taj trend unatrag nekoliko godina neznatno raste. Isto tako potrebno je istaknuti da je obrambeni proračun Austrije među najmanjima u Europi i kreće se oko 0,8 % BDP. S iznosom od 1,8 milijardi eura u 2005. godini on bi trebao biti još niži od 0,8 %. U takvim okvirima poslovanja nema ni opravdanih očekivanja da bi obrambena industrija bila većih potencijala. Austrijski analitičari ističu da je njihova obrambena industrija suočena s najmanje dva ozbiljna problema. Prvi je u vrlo strogoj vladinoj politici izvoza ubojitih sredstava i druge vojne opreme u zemlje u kojima se krše ljudska prava ili su mogući međuetnički sukobi. Takvom politikom izvoz vojne opreme se odobrava od slučaja do slučaja te se austrijske tvrtke pri ugovaranju potencijalnih poslova suočavaju s činjenicom da im možda neće biti odobren izvoz. Drugi problem je po mišljenju analitičara u vrlo liberalnoj proceduri opremanja oružanih snaga Austrije pri čemu se ne favorizira domaća proizvodnja, već se olako pristupa uvozu opreme. Glavni izvozni rezultati obrambene industrije su ostvareni sa Španjolskom i nekim skandinavskim zemljama dok nije isključeno i azijsko područje. Offset poslovi su bitni čimbenik austrijskog izvoza vojne opreme koji se realiziraju preko nekoliko tvrtki. Bez namjere favoriziranja pojedinih tvrtki mora se spomenuti Hirtenberger Defence Systems poznat po 150 godišnjoj tradiciji u proizvodnji streljiva čija se djelatnost danas proširila i na proizvodnju minobacačkog, topničkog i tenkovskog streljiva. Jednako tako potrebno je spomenuti i Steyr-Daimler-Puch Spezialfahrzeug (SSF) sa sjedištem u Beču poznatu po razvoju borbenog vozila PANDUR. Tvrtka je danas integrirana u General Dynamics European Land Combat Systems, a posluje pod okriljem američke tvrtke General Dynamics Corporation (od 2003. godine SSF je u 100 %-tnom vlasništvu američke tvrtke). U referencama tvrtke je proizvodnja borbenog vozila na gusjenicama ULAN te borbenog vozila na kotačima Pandur. Razvojem nove konfiguracije pogona 8×8 Pandur II, uspjeli su ugovoriti posao za isporuku 260 vozila Portugalu u 15 izvedenica. U tvrtki ističu veliko iskustvo u provedbi offseta realizacijom isporuke svoje opreme partnerskim zemljama. Pored navedenog proizvodnim kapacitetima Austrije pokrivena je proizvodnja optičkih instrumenata, detektora mina, pješačkog oružja i druge vojne opreme.

Oprema OS Austrije

Veliki dio opreme oružanih snaga Austrije je zastario i zahtijeva modernizaciju. S malim obrambenim proračunom ulaganja u modernizaciju su vrlo skromna. Nakon nesreće u Tyrolu, uzrokovane odronom snijega vlada je donijela odluku o nabavi helikoptera Sikorsky. Ratno zrakoplovstvo je ugovorilo kupovinu 18 aviona Typhoon koji će zamijeniti švedske Drakene. Avioni se očekuju 2007. godine, a njihova nabava je povezana s offsetom. Za potrebe transportne avijacije nabavljena su tri rabljena aviona C-130 od ministarstva obrane Velike Britanije. U području veza i telekomunikacija planirana je zamjena velikog broja taktičkih radiouređaja te modernizacija radarsko-nadzorne opreme. Moramo spomenuti i austrijske top-haubice 155 mm GHN-45 koje su obilježile austrijsku obrambenu industriju zatvaranjem tvrtke NORICUM (Wöest Alpine) zbog kršenja embarga UN-a prodajom oružja Iraku i Iranu, zemljama koje su bile tada u ratu. U Austriji se proizvodilo i streljivo 155 mm za široku paletu haubica 155 mm putem kojega je Austrija sudjelovala u offset poslovima pri nabavi vojne opreme iz inozemstva.

Zaključak

Austrija je još jedan dobar primjer kako razvijena zemlja s vrlo malom obrambenom industrijom uspijeva ostvarivati zapošljavanja vlastitih gospodarskih kapaciteta kroz nužnost nabave vojne opreme iz inozemstva. Najveći postotak primjene offseta stavlja Austriju na sam vrh zemalja koje prakticiraju offset u svojim nabavama vojne opreme. Iako ima proizvodnih kapaciteta obrambene industrije za mogućnost realizacije izravnog offseta, Austrija ga ne postavlja kao uvjet već to ostavlja odluci stranog partnera koji je nositelj offset obveza te je moguća i primjena neizravnog offseta izravnim ulaganjima u bilo koju granu gospodarstva Austrije. Druga odlika austrijske offset regulative je njezina fleksibilnost što državnim tijelima daje veće mogućnosti u pregovorima sa stranim dobavljačem za što učinkovitiju realizaciju offseta u korist gospodarstva Austrije. Nadalje vidimo da su i limiti za primjenu offseta, kao i vrijednosti offset koeficijenata otvorena pitanja te se pojedinosti tih parametara određuju od slučaja do slučaja s obzirom na iznose i važnost offseta za gospodarstvo Austrije. Jednako tako moguće je vidjeti da je propisanim iznosima naknada za posredovanje (provizija) u offset poslovima Austrija uspjela obvezati stranog dobavljača da financira njezina tijela za provedbu offseta čime su u samom začetku izbjegnute nedoumice oko financiranja troškova offseta.

Josip MARTINČEVIĆ MIKIĆ