Nakon tromjesečnog sudjelovanja u operaciji Europske unije Triton 2015, brod Hrvatske ratne mornarice “Andrija Mohorovičić” vratio se 5. studenog u matičnu luku, splitsku Loru. U tri je mjeseca plovidbe Sredozemljem posada broda koja broji ukupno 49 pripadnika Oružanih snaga RH i pet pripadnika Granične policije spasila više od 2500 migranata…

Sunčano jutro u splitskoj Lori. Dan je kao stvoren za svečani doček broda “Andrija Mohorovičić” koji je tri mjeseca proveo u operaciji Triton spašavajući unesrećene ljude iz mora. Kad se pojavio na obzoru, okupljeni su članovi obitelji posade, kao i prijatelji i kolege počeli veselo mahati, nestrpljivo iščekujući da se približi i iz njega iziđu njihovi najmiliji. Nakon tromjesečnog sudjelovanja u operaciji Europske unije Triton 2015, brod se 5. studenog vratio u matičnu luku, splitsku Loru. Svečanom su dočeku prisustvovali i ministar obrane RH Ante Kotromanović, direktor GS OSRH kontraadmiral Robert Hranj kao izaslanik načelnika GS OSRH, zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović i drugi visoki dužnosnici OSRH te pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Nemec.
Brod HRM-a “Andrija Mohorovičić” (ŠB-72) završio je 30. listopada pristajanjem u Cataniji sudjelovanje u FRONTEX-ovoj operaciji Triton 2015. Zapovjednik 1. hrvatskog kontingenta u operaciji Triton bio je kapetan korvete Vlade Zoko, a zapovjednik broda “Andrija Mohorovičić” poručnik bojnog broda Stjepan Giljević. U tri je mjeseca plovidbe Sredozemljem posada koja broji ukupno 49 pripadnika Oružanih snaga RH i pet pripadnika Granične policije spasila više od 2500 migranata.
“Dobro došli u Hrvatsku!” prvo je poručio u obraćanju pristigloj posadi ministar obrane Ante Kotromanović. Izrazio je veliko zadovoljstvo zbog posla koji je napravljen u tri mjeseca. “Pokazali smo da smo snažna, organizirana država i da znamo upravljati krizama i u Sredozemlju i u Hrvatskoj. I to je naša poruka. Imamo sjajne ljude koji mogu obaviti sve zadaće,” rekao je ministar i pritom istaknuo da su spašavanjem više od 2500 ljudi pokazali “vojničku crtu, vojnički karakter, ali i humanost i ljudsko lice, i to je ono što krasi hrvatskog vojnika ovdje na moru, a kad su u pitanju izbjeglice, i ono što radimo na kopnu.”
“Slušao sam komentare ljudi koji vode operaciju, jako su vas hvalili, i mogu već sad reći da planiramo iduće godine, u razgovoru s liderima operacije, EU-om, opet poslati brod Obalne straže u misiju Triton na tu zadaću. Nama je to dragocjeno iskustvo i motivira nas da još više ulažemo u HRM,” zaključio je ministar.
Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović rekao je kako je spašen velik broj ljudi, među kojima su brojna djeca i nemoćne starije osobe, što je dokaz da je zapovjedništvo profesionalno, kvalitetno i vješto izvršilo svoje zadaće. “Kad ste odlazili u operaciju rekao sam budite profesionalci, međutim, naglasio sam budite ljudi jer vi ste zadnja nada tim ljudima koji se nalaze na sredini Mediterana. Budite im spas, utočište, pružite im pomoć na najbolji mogući način. U takvim situacijama morate pokazati humanost,” rekao je komodor Stipanović.
Zapovjednik 1. hrvatskog kontingenta u operaciji Triton 2015 kapetan korvete Vlade Zoko
na pitanje novinara da opiše teške situacije koje su proživljavali prisjetio se jednog slučaja. “Spašavali smo zajedno s drugim brodovima više od 300 ljudi. Prilikom spašavanja došlo je do razdvajanja obitelji i imali smo dvoje same djece, bez roditelja. Posada im je u tom trernutku bila i majka i otac. Bez obzira na to što smo svi profesionalci, u prvom smo redu ljudi, tako da su to zaista bili teški trenuci,” rekao je kapetan korvete Vlade Zoko.
Brod “Andrija Mohorovičić” tijekom tromjesečnog sudjelovanja uglavnom je vršio ophodnje južnim dijelom Jonskog mora u zoni koja se prostirala 200 NM istočno od obale Sicilije. U tom je području spašavao migrante s plovila koja su dolazila iz pravca sjeveroistočne obale Libije i Bliskog istoka. Svakodnevna je zadaća bila ophodnja uzduž vanjske granice određene zone. U trenutku otkrivanja pozicije plovila s migrantima u pogibelji, koja se dobivala iz Glavnog središta operacije, brod bi se najvećom brzinom uputio onamo. Dolaskom na poziciju započinjala je akcija spašavanja. Nakon završenog spašavanja i zbrinjavanja na ŠB-72, migranti su prevoženi do luke iskrcaja gdje su nadzor nad njima preuzimale nadležne službe za prihvat.

Brod “Andrija Mohorovičić” spasio je tijekom operacije više od 2500 ljudi. U operaciji je sudjelovalo 27 zemalja EU-a, među njima i Republika Hrvatska, i to angažiranjem broda i posade ŠB-72 te pripadnika MUP-a.

Zapovjednik broda “Andrija Mohorovičić” poručnik bojnog broda Stjepan Giljević rekao je da je iznimno ponosan na svoju posadu koju je posebno pohvalio. “Tri mjeseca nije lako, pogotovo u situacijama kad znate da morate spasiti nečiji život pa makar riskirali vlastitu sigurnost. Naši su ljudi istodobno spašavali i plakali, toliko je sve skupa bilo emotivno. Migranti su najčešće bili su u stanju šoka, dehidrirani, bez ikakve medicinske skrbi, s potrošenim zalihama hrane i vode,” opisuje zapovjednik broda kako je to izgledalo na moru te istaknuo da smatra kako bi svaki član posade bio spreman opet ići u takvu operaciju koja ima humanitarni karakter.

Pripadnika HRM-a Nikšu Vladislavića dočekala je supruga s djecom i nekoliko su trenutaka proveli u obiteljskom zagrljaju. Na pitanje novinara kako se osjeća rekao je kako nema doma do doma te da je prelijep osjećaj opet biti kod kuće. Istaknuo je također da je odlazak u operaciju bilo dobro, ali teško iskustvo. “Najbolniji je bio doticaj s unesrećenima. Najteži je trenutak kad vidite djecu, majke. S njima smo se sporazumijevali na sve moguće načine, na mimiku, na mote,” rekao je Nikša Vladislavić, a njegova kći Lana nije skrivala sreću što je opet s ocem. Svi su članovi posade nakon povratka govorili o emocijama i specifičnostima operacije, ali i o tome kako su dobro funkcionirali daleko od kuće. Isticali su poseban osjećaj spašavanja ljudi i njihovih emotivnih reakcija u trenutku kad shvate da su konačno kročili na sigurno.

Petra Kostanjšak
Snimili Josip Kevrić, Petra Kostanjšak