Prijetnje zgradama kemijskim i biološkim oružjem

Jedno od razmišljanja, koje se najviše spominje kod terorizma, koji uključuje kemijske i biološke agense, je širenje kemijskih i bioloških agensa (CB sredstva), raspršenih kao aerosoli, u zatvorenom sustavu, kao što je stambena, odnosno poslovna zgrada. Zbog njihove velike toksičnosti i male veličine čestica, CB agensi se mogu lagano prikriti, brzo se širiti kroz sustav za ventilaciju, i biti raspršeni kroz cijelu zgradu. Zbog obično velike naseljenosti, samo u jednoj zgradi može doći do velikog broja smrtnih slučajeva, velikog broja ozlijeđenih, što naravno ovisi o bojnom otrovu koji je uporabljen

Prvi korak u zaštiti od CB agensa je provođenje obuhvatne i detaljne analize mogućih meta. Znanje o konstrukciji zgrade, sustavi unutar nje, dinamika mogućih događanja su kritični za procjenu rizika, kao i za planove za sprečavanje ulaska i prijenosa CB agensa unutar nje.
Gotovo svaka zgrada može se smatrati pogodnom metom za kemijsko-biološki teroristički akt. Stoga postoje posebni, specifični presjeci zgrada, koji pomažu da se identificiraju najbolnije točke zgrade. Upravitelj zgrade i stanari moraju znati kako će se suprotstaviti pretpostavljenom napadu. Plan za zaštitu i sigurnost okoliša unutar zgrade, imajući u vidu potencijalnu mogućnost napada kemijskim i biološkim agensima, mora uključivati i potencijalna mjesta gdje bi se CB agensi mogli ostaviti, kao i evakuaciju u slučaju požara, te rukovanje biomedicinskim i kemijskim otpadom.

Zatvoreni prostor – glavna teroristička meta
Postoje različite definicije izraza “okoline, okoliša”, koji može biti meta za teroriste. Najopćenitije, okolina se definira kao sve ono što nas okružuje. Zatim tu postoji i unutarnja, odnosno mikro okolina, koju je stvorila ljudska ruka, što se pokriva izrazom izgrađeni okoliš. Taj izgrađeni okoliš uključuje i vanjske oblike (npr. vanjske zidove, noseće stijene, pregrade), kao i unutarnje strukture. Te strukture ne uključuju samo poslovno-stambene zgrade, nego i željezničke i autobusne postaje, luke, sportske stadione i javne zgrade, kao što su muzeji, spomenička obilježja i memorijalna središta.
Vjerojatnost napada od jedne zemlje, grupe terorista ili napad pojedinca, kemijskim ili biološkim sredstvima, raste od 1990-ih. Nakon napada sarinom 1995. u tokijskoj podzemnoj željeznici više se počelo razmišljati o takvim terorističkim scenarijima. Teroristički napad 11. rujna 2001. u New Yorku, mada je bio klasičan teroristički akt, ipak je u svojim posljedicama (razvijanje opasnih plinova, prašina u zraku) uključivao i kemijske agense.

Najvjerojatniji ciljevi
Sustavi za ventilaciju i klimatizaciju su posebno osjetljivi i pogodno su za teroristički napad CB sredstvima
Iako svaka zgrada ili postrojenje mogu biti cilj ipak postoji nekoliko tipova zgrada, koje su vrlo ranjive. U to su uključene sljedeće strukture:
Zgrade u kojima su tvrtke ili organizacije koje mogu biti cilj nezadovoljnih namještenika ili kupaca, ili nekih stranaka (političkih ili nekih drugih). Razlog može biti proizvodnja nekog od proizvoda, koji nisu po volji susjednom stanovništvu. Može biti nezadovoljstvo s radom određene tvrtke, vladine politike ili djelovanja, financijska prisutnost u određenim organizacijama (državama). Primjer takvih ciljeva uključuje banke, kemijske tvrtke ili tvornice lijekova, vladine ustanove, bolnice ili zdravstvene klinike.
Zgrade, koje će, u slučaju razaranja, uvjetovati različite probleme u javnom djelovanju, ekonomiji, ili će se na taj način izazvati masovna panika.
Krajnji cilj napada na takve objekte bit će stvoriti konfuznu situaciju ili kaos unutar određenog geografskog područja, te tako okupirati nacionalnu pažnju i biti u naslovnim vijestima. Mete uključuju zrakoplovne luke, željezničke postaje, sportske stadione, poslovne nebodere i financijska središta.
Zgrade i objekti koji imaju simboličnu važnost.
Napadi na takve objekte izvest će se kao čin osvete ili mržnje. Zgrade (ili objekti) koje predstavljaju nacionalni ponos (kao što su to bili TWINS-i u New Yorku, ili npr. kipovi Bude) također su ranjive na teroristički napad. Tu se ubrajaju i domaći i multinacionalni spomenici ili institucije, vladine zgrade i ustanove, globalna korporacijska postrojenja, zračne luke, sportski stadioni ili ustanove gdje se odvijaju koncerti/događanja s mnoštvom ljudi i slično.

Aktualni CB incidenti
Određen broj grupa na svijetu poduzimao je ili se potencijalno htjelo poduzeti korake kako bi se prouzročila ozlijeđenost većeg broja ljudi zbog ideoloških, religioznih, osvetničkih ili kriminalnih ciljeva.
Napadanje različith postrojenja diljem svijeta povećalo je naše spoznaje o osjetljivosti zgrada prema terorističkom napadu. U kolovozu 1998. napad na američka veleposlanstva u Tanzaniji i Keniji potaknuli su noćne more, koje su na žalost došle do vrhunca terorističkim napadom u New Yorku, 11. 09. 2001.
Iz potonjega je vidljivo, da to nisu nikakve improvizacije, niti eksplozivne naprave iz kućne radinosti, već maksimalno profesionalno, vremenski dobro isplanirani napad, s ciljem ubijanja velikog broja ljudi, uništavanjem većeg područja, te narušavenjem ravnoteže u ekonomskom i nekim drugim područjima, diljem svijeta. I uz spoznaje (ali i prijetnju) da se kemijsko – biološki napad može dogoditi u budućnosti.

I mada se čini da za KB napad moraju postojati određena vrlo specifična znanja određenih skupina ljudi ili kriminalnih organizacija, novac brzo dovodi do ispunjenja tehničkih, odnosno know-how znanja. Teroristi koji razmišljaju o terorističkom napadu s kemijskim odnosno biološkim oružjem, mogu npr. odabrati određene korake u proizvodnji KB agensa, naoružavanju i procesu širenja. U takvim slučajevima određena kemijska postrojenja mogu biti kupljena, ili ilegalno dobivena kako bi se stvorili svi parametri za pripremu napada, pri čemu se razmišlja o kloru, suzavcima ili pesticidima. Dostupnost sredstava kojim se kemijski agensi mogu aerosolno raspršiti, i uz dobro poznavanje i razumijevanje rasporeda zgrade, različitih sustava i njihove dinamike, mogu dati ili dovesti do smrtonosnih rezultata.
Tzv. teroristi-amateri, s malim poznavanjem temeljnog razumijevanja rasporeda zgrade i njezinih sustava, već su uspjeli, uz kemikalije koje su mogli nabaviti u “dućanu preko puta” stvoriti goleme probleme stanovnicima ili zaposlenima u takvim zgradama.
Mnoštvo je incidenata gdje su kemijski agensi u formi paprenog spreja ili smrdljive maslačne kiseline namjerno ostavljeni u bankama, zračnim lukama, medicinskim ustanovama i skladištima, kako bi uznemirili, ali i proširili paniku i strah, kod stanara, kupaca, namještenika ili slučajnih namjernika. U proljeće 1998. određeni je broj klinika za ženske bolesti u SAD-u bio napadnut kemijskim bojnim otrovima.
Maslačna kiselina je stavljena kod ulaza u klinike, ili tako da su izbušene rupe u vratima ili kroz otvore za poštu. Zatečeni u prostorima osjećali su mučninu, smetnje i iritacije oka, te imali respiratorne probleme, a nekolicina ih je bila i bolnički liječena. Osoblje zaduženo za održavanje čistoće imalo je velike probleme pri uklanjanju neugodnih mirisa iz takvih zgrada. Još neki primjeri amaterskih terorističkih napada uključuju prašenje papra ili bacanje suzavca uporabom određenih naprava za raspršenje. Takve naprave su malene, lako se mogu prikriti i jeftine su. Vlasti su bile prisiljene evakuirati srednje veliki aerodrom u državi New York i skladište u Virginiji, nakon što su vandali ispraznili sprejeve s paprom u otvore za zrak. Agens koji je iritirajući (u ovom slučaju papar), preko sustava ventilacije i sustava za filtriranje zraka efikasno proširio se zgradom, a mnoštvo zatečenih se žalilo na čudan miris i probleme s dišnim putevima.

Sustavi za grijanje mogu biti način širenja AB agensa
U slučaju opasnijih i toksičnijih kemijskih agensa beskrajne su mogućnosti za djelovanje terorista, koji posjeduju naprednije sustave za raspršenje i zavidno znanje o dinamici zgrade, njezinim sustavima i strukturama.
Kod proslave 200 godišnjice osnutka SAD-a, u kolovozu 1976., cijela je zemlja preplavljena izvješćima o misterioznim i fatalnim bolestima, koje su otkrivene u hotelu Bellevue Stratford u Filadelfiji. U gradu se održavala konvencija legionara i 29 je legionara, koji su, ili odsjeli u hotelu ili prisustvovali mitingu umrlo, dok su se ostali razboljeli. Nakon mjeseci istraga, vlasti su identificirale uzročnika i ubojicu, dotad nepoznat soj bakterija, koji je dobio ime Legionella pneumophilia. Do konačne identifikacije, sumnjalo se i na antraks kao mogući uzročnik, čiji su simptomi vrlo slični upali pluća. Zatim su inspektori uputili svoju pozornost ventilacijskom sustavu zgrade otkrivajući da se uzročnik bolesti prenosi zrakom.

Zašto su zgrade osjetljive na CB napad?
Zgrade su posebice osjetljive za CB napad zbog lakog prilaza različitim sustavima zgrade. Sve zgrade imaju ulaze i pristupne točke koje dopuštaju namještenicima/stanovnicima ulaz i prolaz; one također sadrže korisne prostore i sustave uključene u okoliš, kako bi se održao život i njegove aktivnosti unutar zgrade. U grubo, zgrade su napravljene od nekoliko temeljnih strukturnih dijelova i sustava. Strukturalne komponente uključuju temelje, zidove, kupole i svodove, stupove, arkade i grede. Sustavi u zgradi su sustav za grijanje, ventilacijski sustav, air-conditioning sustav, vodovodni sustav, električni sustav, sustav zaštite od požara i sustav veza. Strukturalne komponente kao temelji, zidovi, stupovi, kupole i svodovi, te grede i betonski blokovi nisu elementi o kojima treba razgovarati u ovom prikazu, gdje nam je cilj prikazati osjetljivost zgrade na CB teroristički napad. Sustav grijanja, ventilacijski sustav, airconditioning, vodovodni sustav, električni sustav, sustav za zaštitu od požara i sustav veza omogućavaju stanovnicima, odnosno zaposlenima u zgradi obavljanje svojih aktivnosti, dok su odijeljeni od “vanjskog” svijeta. Ti sustavi također omogućavaju teroristima oslobađanje CB agensa. Posebice je to pogodno u sustavima za upumpavanje zraka, koji su uglavnom smješteni u prizemljima zgrada ili na krovovima, u oba slučaja idealni, kao mete za teroriste.
K tome, mora se voditi računa i o raznim klasičnim nedostacima prilikom gradnje zgrade zbog različitih propuštanja ili različitih ispušnih otvora.
Efekt stoga se događa kada se zagrijani zrak (manje gustoće od vanjskog hladnijeg zraka) podiže prema gore, pomičući na taj način i pridonoseći unosu zraka iz nižih razina zgrade (predvorja, dizala, ulaza, prostorija za smeće i praonica, te ostalih korisnih prostora smještenih u nižim razinama). Širina tog učinka ovisi o propuštanjima zgrade (propusnosti) i razlici u tlaku na različitim razinama.
Sustav zagrijavanja zgrade karakteriziran je parom, toplom vodom ili zrakom pod pritiskom. Sastoji se od određenog goriva (drvo, fosilna goriva-ugljen, nafta, plin) i struje., sustava za proizvodnju topline (boileri- topla voda i para, plamenika-zrak pod pritiskom, sustav za izmjenu topline- voda, itd.) i sustava za raspodjelu topline (cijevi za prolaz tople vode, pare, pumpe, radijatori). Kontrola grijanja su termostati i različiti kontrolni uređaji.
Sustav ventilacije uklanja ustajali zrak, mirise i različite čestice iz zgrade i unosi svjež, čist zrak. Air-conditioning sustav hladi unutarnji zrak, regulira vlažnost, ali i pročišćava, te obavlja izmjenu i protok zraka. Vodovodni sustav osigurava vodu za ljudsku uporabu, vodu za zagrijavanje i hlađenje i sanitarnu vodu (korištenu u WC-ima).
Sustav za zagrijavanje, ventilaciju i air-conditioning
To je najvažniji sustav i sila pokretač za protok zraka u zgradi. Uključuje sva zagrijavanja, hlađenja, te svu potrebnu opremu za ventilaciju: peći i bojlere, tornjeve za hlađenje, jedinice za ručnu uporabu, različite ventile, sustave za ispust i si. Postoje dva najuobičajenija sustava u zgradama:
• prvi koji se odvija uz konstantan volumen zraka (konstantan protok zraka uz promjenu temperature zraka kako bi se zadovoljile potrebe hlađenja, odnosno grijanja)
• drugi, kod kojeg je promjenjiv volumen zraka, gdje se konstantna temperatura zraka postiže različitom brzinom njegovog protoka.
Količina zraka potrebnog za dobro ventiliranje se mijenja s vremenom. Kontrola mirisa i zagađivača zahtijeva razrjeđivanje takvih supstanci s vanjskim zrakom. To razrjeđivanje može funkcionirati samo uz stalni i odgovarajući protok zraka koji se miješa sa unutrašnjim zrakom. Bilo koji CB agens koji se unese u ventilacijski sustav može također djelovati i kao “Ahilova peta” zgrade. Bilo koji CB agens oslobođen (unesen) u ventilacijski sustav, ostat će “zarobljen” kroz sustav vanjskog unošenja zraka i kroz povrat unesenog zraka, baš kao i kroz prijenos i širenje zraka kroz cijelu zgradu, kroz sustav za zagrijavanje, ventilaciju i air-conditioning. S druge strane, potpuno zatvoren sustav, s malim vanjskim unosom zraka zgrade će također činiti osjetljivim zbog negativnog tlaka koji će povlačiti zrak iz različitih dostupnih prostora i na taj način će CB koncentracija također ostati visoka.

Dinamika ventiliranje, putovi prolaska zraka i razlike u tlaku
Putevi protoka zraka u zgradi rezultat su kombiniranog djelovanja mehaničkih ventilacijskih sustava, ljudske aktivnosti i prirodnih sila. Razlike u tlaku koje nastaju zbog tih djelovanja odnose kontaminante nastale u zraku s područja (prostora) visokog tlaka u prostore nižeg tlaka, kroz sve potencijalno moguće otvore. Ponovno, sustav za zagrijavanje, ventilaciju i air-conditioning predstavlja glavne putove i pokretačku silu za širenje i pomicanje zraka kroz zgradu. Ipak, sve strukturalne sastavnice zgrade (zidovi, stropovi, podovi, njihova propusnost, sustav za zagrijavanje, ventilaciju i air-conditioning) u međusobnoj su interakciji i na ovaj ili onaj način utječu na raspodjelu kontaminanata. Kretanja ljudi također imaju utjecaj na protok zraka. Sustav se mijenja i otvaranjem odnosno zatvaranjem vrata i prozora. Hodnici, široki prostori, stubišta te pokretne stube također mogu imati utjecaja. Prirodne sile također mogu pridonijeti i imati utjecaja na kretanje zraka unutar različitih zona u zgradi i između vanjskog i unutarnjeg prostora. Efekt “stoga” (protok zraka uzrokovan tlakom, a stvoren zbog tendencije toplog zraka da se diže uvis) se također zove i “efekt dimnjaka”. To se događa uvijek kada postoji razlika u temperaturi između vanjskih i unutarnjih prostora. Zrak se diže iz nižih u više dijelove zgrade. Utjecaj vjetra također nije zanemariv (iako stvara mikrolokalitete s višim tlakom (udari vjetra) i nižim tlakom).U ovisnosti o unutarnjim propuštanjima zgrade, vjetar može imati utjecaj i na strujanje zraka među prostorijama.

Razlike u tlaku unutar zgrade
Temeljno načelo kretanja zraka iz područja višeg tlaka u područje nižeg tlaka osnova je različitih načina širenja CB agensa:
• lokalno kruženje u sobi u kojoj je smješten izvor CB kontaminacije
• širenje CB agensa u susjedne prostore u kojima je niži tlak
• re-kruženje (re-cirkulacija) CB agensa unutar zone koja sadrži izvor agensa ili u susjedne zone, gdje se povratni sustavi preklapaju
• gibanje CB agensa iz nižih u više slojeve zgrade
Raspršenje CB agensa u zgradi ili kroz vanjski zrak kojim se nadomješta potrošeni, ili ponovnim ulaskom već istrošenog zraka.

Dijagnoza osjetljivosti – profil objekta
Kao sto je već rečeno, postoji određeni tip zgrada koje su posebno osjetljive za CB napad:
• Zgrade u kojima su smještene određene kompanije ili organizacije koje mogu biti predmet nezadovoljnih namještenika, kupaca ili pak nekih drugih stranaka ili pojedinaca
• Zgrade, koje će u slučaju oštećenja dovesti do uznemiravanja javnosti, imati utjecaj na ekonomiju, ili uzrokovati masovnu histeriju
• Zgrade koje su simbol nečega.

Zada se zgrada identificira kao jedna od takvih, koje se uklapaju u spomenute grupe, mora se napraviti profil zgrade, s procjenom njezine osjetljivosti. Profil zgrade predstavlja cjelokupni opis strukture zgrade, njezinog funkcioniranja i zaposjednutosti, te unutarnje sigurnosti njezinog okoliša. Profil daje i temeljne naznake za razumijevanje trenutačne sigurnosti zgrade, i što je posebno važno, takav profil može pomoći u određivanju osjetljivosti različitih područja unutar zgrade, kao i potrebna sredstva koja su potrebna za održavanje tog nultog stanja. Ključna pitanja koja se postavljaju kod izrade profila zgrade su:
• Koje je bilo osnovno djelovanje zgrade? (zbog različitih komponenti zgrade i namještaja, mehaničke opreme i ostalih sustava, te koja struktura ljudi boravi, radi ili stanuje unutar zgrade)
• Je li djelatnost zgrade doista ona za koju je napravljen projekt?
• Je li bilo kakvih građevnih promjena u zgradi od njezinog prvobitnog planiranja i izgradnje?
• Koje su promjene potrebne da bi se spriječili CB problemi, koji bi mogle iskrsnuti u budućnosti? Ovdje je potrebno razmotriti i eventualne promjene uporabe zgrade u budućnosti.

Razvoj profila zgrade
Profil zgrade je opis njezinih sustava, te uvjeti koji bi mogli postojati u slučaju CB napada. Temeljitim razmatranjem svih parametara, mogu se identificirati područja koja zahtijevaju posebnu pažnju, kako bi se spriječili problemi u budućnosti.
Poduzeti: Skupiti i obraditi postojeće stanje (izgled, konstrukciju i operativne dokumente).
Rezultat: Najnoviji podaci o sustavima unutar zgrade (projektni i operativni). Dobivanje podataka o promjenama na zgradi, opremi ili stanarima, djelatnicima.
Poduzeti: Provesti inspekciju uz obilazak kompletne zgrade. Provesti razgovor sa zaposlenicima, odnosno ostalim osobama koje dulje borave u zgradi. Posebno razmatrati osjetljive i opasne dijelove (ulaze, dostupnost ulaska u zgradu, i različite prolaze i hodnike unutar nje)
Rezultat: Popis odgovornog osoblja i/ili poduzetnika; dokument koji pokazuje vježbu sigurnosti unutar sustava zgrade; i najnoviji opis poslova koje je potrebno napraviti, utvrditi mjesta koja trebaju posebnu kontrolu i motrenje ili različite izmjene.
Poduzeti: Skupiti detaljne podatke koji sadrže stanje sustava unutar zgrade i njezino djelovanje, moguće ulaze i izlaze CB agensa i njihove putove, te podatke o stanarima odnosno namještenicima.
Rezultat. Popis komponenti unutar sustava zgrade koji se moraju popraviti, prilagoditi, modificirati ili zamijeniti, kao i kompletan plan koji pokazuje smjerove protoka zraka ili promjene u tlaku u određenim područjima zgrade. Katalogizirati sve pristupe i ulazne točke i njihova mjesta.
Na osnovi svih tih podataka i svega poduzetog napraviti prostorni plan zaštite
zgrade. Taj se plan mora godišnje provjeravati i stalno ažurirati.
Nacrti i inspekcije na licu mjesta
Na osnovi nacrta mogu se locirati mjesta koja su posebno osjetljiva za CB napad. Inspekcije na licu mjesta dovest će do potvrde ovoga te identifikacije nekih drugih područja, koja se u prvim izradama i analizama nisu pojavila.

Procjena osjetljivosti potrebnih alata i tehnika
Sredstva koji se primjenjuju za procjenu statusa zgrade mogu se temeljiti na osnovnim osjetilima (sluh, vid, dodir, miris) ali i uporabi sofisticirane i skupe opreme, koja se zahtijeva za brzu dijagnozu i testiranje. Neki alati i tehnike koji se rabe za dijagnozu osjetljivosti zgrade na primjenu CB agensa uključuju:
• Kontrolne liste svih sustava unutar zgrade s posebnim osvrtom na sustav ventilacije iair-conditioning sustav
• Mikromanometar kojim se mjeri razlika u tlaku
• Uređaj za mjerenje protoka zraka u cijevima i kanalima
• Vodeno kalibriranje za mjerenje u ulazima i odvojcima
• Kemijska dimna cijev za mjerenje protoka zraka
• Uređaj za mjerenje brzine protoka zraka nakon ubacivanja u zgradu
• Uređaj za mjerenje veličine čestica u zraku
• Analizator organskih para
• Uređaj za otkrivanje mirisa
• Uređaj za analizu plinova i odgovarajuću opremu

Ankica ČIŽMEK