U Bruxellesu je održan dvodnevni sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a, a uz raspravu o kontinuiranoj prilagodbi Saveza u sve složenijem sigurnosnom okruženju, razgovaralo se i o suradnji s Europskom unijom

Ministar obrane Republike Hrvatske Mario Banožić sudjelovao je na redovitom sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a 21. i 22. listopada 2021. u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Sastanak je održan uživo prvi put od veljače 2020., otkad su sastanci u ovom formatu zbog pandemije COVID-19 bili održavani putem videotelekonferencija.

Prvog dana sastanka, koji će ujedno biti i podloga za sastanak na vrhu u Madridu sljedeće godine, ministri su raspravljali o kontinuiranoj prilagodbi NATO saveza u sve složenijem sigurnosnom okruženju s posebnim naglaskom na odvraćanju i obrani te su razgovarali o borbi protiv terorizma nakon završetka misije u Afganistanu. Ministar Banožić istaknuo je kako NATO veliku pozornost posvećuje svim aktivnostima koje su ili mogu biti prijetnja saveznicama. U tom kontekstu kontinuirano razvija svoje sposobnosti odvraćanja i obrane. Tijekom rasprave saveznice su potvrdile kako je nužno imati na raspolaganju odgovarajuće planove djelovanja, potrebne obrambene sposobnosti te primjerene vojne snage. Zacrtani smjer ide prema unapređenju spremnosti snaga i nastavku prilagodbe uzimajući u obzir sve operativne domene. U pogledu suvremenih izazova članice su složne oko toga kako je sve više aktivnosti koje koriste zlonamjerno djelovanje u kibernetičkom prostoru i razvoj umjetne inteligencije te širenjem lažnih informacija utječu na političke procese. “U NATO-u se intenzivno raspravlja o novim tehnologijama i mogućnostima njihove primjene u kontekstu suvremenog sigurnosnog okruženja,” rekao je Banožić. Hrvatska smatra kako su planiranje i uvježbavanje ključni za suočavanje s takvim izazovima.

Terorističke prijetnje

Ministri su razgovarali i o Afganistanu te o mogućim terorističkim prijetnjama. “Nitko ne želi da Afganistan ponovno postane inkubator terorizma. Godinama nismo imali terorističke napade na tlu Saveza koji su korijene vukli iz te zemlje. U tom pogledu, misiju u Afganistanu možemo smatrati uspješnom. NATO sada razmatra taj svoj dugogodišnji angažman u procesu sagledavanja naučenih lekcija. Za sada vidimo da u tom procesu moramo razmisliti o tome kako i u kojem se smjeru misije i operacije NATO-a razvijaju i kakve implikacije to može imati,” rekao je Banožić. Poštivanje temeljnih ljudskih prava, izbjegavanje humanitarne katastrofe i očuvanje napretka i vrijednosti postignutih zadnjih godina zajednički je cilj svih saveznica. “Hrvatska je u Afganistanu provela 17 godina, najprije kao zemlja partner, a onda i kao punopravna saveznica. Tijekom svih tih godina Hrvatska je stekla neprocjenjivo iskustvo djelovanja u međunarodnom okružju te podigla svoju interoperabilnost na zavidnu razinu,” istaknuo je ministar.

Na marginama sastanka ministar Banožić imao je i dva kratka bilateralna sastanka s ministricom obrane Sjeverne Makedonije Radmilom Šekerinskom i ministricom obrane Crne Gore Oliverom Injac. Teme oba razgovora bile su bilateralna suradnja i predstojeći susreti u okviru Američko-jadranske povelje (A5) te u okviru Srednjoeuropske obrambene suradnje (Central European Defence Cooperation – CEDC).

Zajednički izazovi

Drugog dana sastanka pod predsjedanjem glavnog tajnika Jensa Stoltenberga ministrima obrane Saveza na posebnoj sjednici posvećenoj suradnji NATO-a i Europske unije pridružili su se i partneri iz Finske i Švedske. Težište sjednice stavljeno je na razmjenu mišljenja o područjima suradnje posebice u vrijeme kad i EU i NATO prolaze strateške refleksijske procese. Ministri obrane složni su u procjeni kako je EU jedinstven partner Saveza s kojim dijeli iste vrijednosti. Rad na strateškim dokumentima poput Strateškog kompasa EU-a i Strateškog koncepta NATO-a prigoda je za dijalog te harmonizaciju odrednica dokumenata, kao i snaženje transatlantske veze kao temelja sigurnosti. “Hrvatska podržava i pozdravlja donošenje nove NATO-EU deklaracije, posebice zbog toga što i NATO i EU rade na dva refleksijska procesa Strateškom kompasu i Strateškom konceptu. Iako su NATO ‘Koncept’ i EU ‘Kompas’ različiti u svojem pristupu, imamo zajedničke izazove i prijetnje s kojima se suočavamo. Vrijednosti koje dijelimo, demokracija i međunarodni poredak temeljen na zakonima i propisima trebaju biti osnova strateškog promišljanja obiju institucija,” poručio je ministar Banožić. NATO i EU ulažu zajedničke napore u nekoliko područja od kojih se izdvajaju pomorska sigurnost, vojna pokretljivost, suprotstavljanje hibridnom djelovanju trećih strana. Ministar Banožić dodatno je naglasio važnost otpornosti društava kao preduvjeta uspjeha u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama. Stoga je i kao jedno od aktualnih područja zajedničkog sigurnosnog interesa NATO-a i EU-a istaknuo važnost praćenja razvoja situacije na zapadnom Balkanu s obzirom na jačanje destabilizirajućih čimbenika.

Ministar obrane Mario Banožić sudjelovao je 21. listopada u Bruxellesu na posebnom sastanku ministara obrane Europske unije na temu Strateškog kompasa. Sastanak je održan pod vodstvom Visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, kako bi se zaokružio strateški dijalog na najvišim razinama o izradi Strateškog kompasa i njegovu sadržaju. Ministri su raspravljali o jačanju EU-ovih sposobnosti odgovora na krizne situacije, kolaborativnom pristupu pri razvijanju nedostajućih sposobnosti, jačanju otpornosti na hibridne prijetnje te elementima potencijalne nove zajedničke EU-NATO deklaracije. Hrvatski je ministar naglasio kako treba zadržati političku predanost i inkluzivnost procesa što je preduvjet za ostvarivanje dugoročnog cilja jačanja sposobnosti EU-a da pridonese uspostavi mira i stabilnosti u neposrednom susjedstvu i globalno. Daljnji razvoj EU-ovih alata za krizno upravljanje treba biti temeljen na prilagodbi i nadogradnji EU-ovih borbenih skupina uzimajući u obzir različite scenarije njihove moguće primjene, a proces odlučivanja treba biti temeljen na konsenzusu i solidarnosti zemalja članica. Pri daljnjem razvoju novih EU-ovih sposobnosti treba iskoristiti potencijal Europskog obrambenog fonda, a ključno je osigurati koordinaciju EU-a i nacionalnih procesa obrambenog planiranja. Ministar je dodatno naglasio kako bi sve navedeno trebalo biti komplementarno s NATO-om te je u tom kontekstu dana potpora radu na novoj zajedničkoj EU-NATO deklaraciji čime bi se učvrstilo strateško partnerstvo.

Tekst: OJI

Foto: NATO