“Republika Hrvatska ostaje predana jedinstvu, solidarnosti i odlučnosti Saveza u jačanju kolektivnog mehanizma odvraćanja i obrane kako bi zaštitila svoje stanovništvo i teritorijalni integritet svih članica NATO-a,” istaknula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i dodala kako Hrvatska čvrsto podupire odluku da se poveća nazočnost Saveza u baltičkim zemljama i Poljskoj, kao i daljnji razvoj mjera za postizanje vjerodostojne vojne nazočnosti u baltičkim zemljama te Bugarskoj i Rumunjskoj…

“NATO ostaje ključni izvor sigurnosti naših građana i stabilnosti u svijetu,” naglasio je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg zaključujući dvodnevni samit Saveza, održan 8. i 9. srpnja u poljskoj metropoli Varšavi. Čelnici 28 zemalja članica sastali su se s dvama osnovnim ciljevima, da bi ojačali zajedničke sposobnosti obrane i odvraćanja te učvrstili planove koji trebaju dovesti do stabilnosti u širem susjedstvu. Prvi radni dan bio je u znaku nekoliko bitnih odluka. Prvo, čelnici su se usuglasili da u istočni dio Saveza pošalju više vojnih snaga. U Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi će od 2017. godine biti stacionirane četiri bojne. Vodeće zemlje u tim bojnama bit će Kanada (u Latviji), Njemačka (u Litvi), Ujedinjeno Kraljevstvo (u Estoniji) i SAD (u Poljskoj).
Nadalje, odlučeno je da se proglasi Inicijalna operativna sposobnost (Initial Operational Capability) NATO-ova sustava protubalističke obrane (Ballistic Missile Defence). “To znači da će američki brodovi s bazom u Španjolskoj, radar u Turskoj i mjesto lansiranja sredstva presretanja u Rumunjskoj sada biti sposobni raditi zajedno pod NATO-ovim zapovjedništvom i nadzorom,” objasnio je Stoltenberg. Svi su se predstavnici zemalja članica obvezali na jačanje vlastitih sustava cyber zaštite, te prepoznali cyber prostor kao novo područje operacija, što znači “bolju zaštitu virtualnih mreža te misija i operacija, s većim fokusom na cyber vježbe i planiranje.” Razmotrili su također i potvrdili važnost većeg i kvalitetnijeg ulaganja u obranu. Glavni je tajnik izrazio zadovoljstvo činjenicom da je protekla 2015. bila prva nakon mnogih godina u kojoj je na razini svih zemalja Saveza zabilježen malen rast obrambene potrošnje, a procjene za tekuću godinu predviđaju daljnji rast od 3 %, ili 8 milijardi dolara. Komentirajući navedene podatke, Stoltenberg je rekao da je u pogledu povećanja potrošnje pred NATO-om i članicama još dug put, ali vjeruje da je trend smanjenja prestao. “Odluke koje smo donijeli danas održat će naše nacije sigurnima u sve opasnijem svijetu,” zaključio je glavni tajnik.

Zajednička deklaracija
Prvog dana raspravi o sigurnosnim izazovima priključili su se i predstavnici Finske i Švedske, te predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije. Na marginama sastanka s predstavnicima EU-a NATO je potpisao Zajedničku deklaraciju koja dovodi partnerstvo dviju međunarodnih organizacija na višu razinu i kao glavna za poboljšanje suradnje označava područja poput mornaričke sigurnosti i suprotstavljanja hibridnim prijetnjama.
Drugog i završnog dana samita donesene su odluke o širenju stabilnosti kroz podršku zemljama partnerima. One uključuje sporazum o početku obuke i izgradnje odgovarajućih sposobnosti u Iraku. Odlučeno je i da će NATO-ovi avioni za zračno motrenje i nadziranje (AWACS) svojim djelovanjem davati informacije globalnoj koaliciji koja se bori protiv ISIL-a, kao i da će nazočnost mornaričkih snaga u Mediteranu biti pojačana. S partnerima koji djeluju u misiji Odlučna potpora i afganistanskim čelnicima održan je sastanak na kojem je potvrđeno da će se misija nastaviti i nakon 2016. godine te da će se afganistanskim snagama sigurnosti davati financijska potpora do 2020. godine. Posljednji je sastanak održan na razini Komisije NATO-Ukrajina na kojem su čelnici raspravili tamošnju sigurnosnu situaciju s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, pozdravili planove Vlade za reformama i odobrili Sveobuhvatni paket pomoći Ukrajini. Predstavljajući Republiku Hrvatsku na NATO-ovu samitu, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je 8. srpnja na radnom dijelu sastanka na temu kolektivne obrane i odvraćanja. Na početku obraćanja predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je dobrodošlicu Crnoj Gori čije je članstvo u NATO-u ocijenila velikim korakom prema trajnoj konsolidaciji stabilnosti, sigurnosti i demokracije u jugoistočnoj Europi.
“Sigurnosna arhitektura Europe nepovratno je promijenjena,” kazala je Predsjednica i dodala kako se suočavamo s nestabilnošću na istoku gdje Rusija u Ukrajini nije poštovala temeljna načela europske sigurnosti i na jugu, na širem području Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koje je obilježeno složenošću situacije nestabilnih zemalja, sukoba i hibridnih prijetnji, ponajprije tzv. islamske države. Kazala je kako NATO mora pokazati snažnu sposobnost i spremnost ispuniti svoju predanost kolektivnoj obrani i odvraćanju kako bi udovoljio novim zahtjevima složenog svijeta. Izbor NATO-a je jasan, istaknula je Predsjednica. Govoreći o stavu Rusije prema NATO-u, istaknula je kako se moramo pridržavati načela državnog poretka XXI. stoljeća i međunarodnog prava kao što su očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta te političke neovisnosti svake zemlje. Kao najprimjereniji odgovor na novo ponašanje Rusije navela je kombinaciju snage i dijaloga. “Kako povećavamo svoju snagu i jačamo mjere odvraćanja, paralelno s tim moramo nastaviti dijalog s Rusijom,” kazala je Predsjednica. Jedini način osiguranja održiva mehanizma odvraćanja i obrambene strategije jest ulaganje u naše sposobnosti, navela je te ocijenila kako unatoč sveukupnoj pozitivnoj procjeni obveza vezanih za daljnja ulaganja u obranu te provedbe ciljeva vezanih za sposobnosti, ima prostora za poboljšanje. “Republika Hrvatska ostaje predana jedinstvu, solidarnosti i odlučnosti Saveza u jačanju kolektivnog mehanizma odvraćanja i obrane kako bi zaštitila svoje stanovništvo i teritorijalni integritet svih članica NATO-a,” istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović i dodala kako Hrvatska čvrsto podupire odluku da se poveća nazočnost Saveza u baltičkim zemljama i Poljskoj, kao i daljnji razvoj mjera za postizanje vjerodostojne vojne nazočnosti u baltičkim zemljama te Bugarskoj i Rumunjskoj.

Politika otvorenih vrata
Unatoč znatnom financijskom pritisku, Hrvatska ostaje predana svojim obvezama i nastojat će udovoljiti izdvajanjima od 2 % BDP-a za obranu kako smo obećali u Walesu, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Politika otvorenih vrata mora trajno ostati važna točka programa rada i moćan instrument za postizanje cilja – Europe cjelovite, slobodne i u miru, istaknula je te izrazila uvjerenje kako su idući koraci za postizanje ovog cilja potpuna aktivacija Akcijskog plana za članstvo (MAP) za Bosnu i Hercegovinu te bukureštanskih zaključaka za Makedoniju.
Na marginama sastanka na vrhu Sjevernoatlantskog saveza, održana je posebna konferencija u organizaciji Poljskog instituta za međunarodne odnose i Foruma o globalnoj sigurnosti – GLOBSEC na kojoj je predsjednica Grabar-Kitarović održala predavanje o ulozi NATO-a u očuvanju mira. Drugog dana samita Predsjednica RH govorila je na radnom sastanku posvećenom Afganistanu i nastavku misije Odlučna potpora. U svojem je obraćanju istaknula kako bi smanjivanje nazočnosti NATO-ovih snaga u Afganistanu moglo stvoriti sigurnosni vakuum kojim bi se okoristili talibani i druge terorističke skupine.
“Nakon više od desetljeća upornosti, suradnje, strpljivog i predanog rada s našim prijateljima iz Afganistana, pozitivno smo utjecali na stabilnost Afganistana i sigurnost afganistanskog naroda,” kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Dodala je kako trajno rješenje za budućnost Afganistana mora podupirati proces pomirbe koji Afganistan vodi, potpuno poštujući odredbe Ustava Afganistana. Osvrnuvši se na svoje posjete Afganistanu u proteklih godinu i pol, u svojstvu predsjednice, kazala je kako je iz prve ruke iskusila značajne doprinose međunarodne zajednice poboljšanju uvjeta života naroda Afganistana, no kako posao na osiguranju pozitivne budućnosti još nije dovršen. “Prepoznali smo kako izazovi u Afganistanu iziskuju sveobuhvatan i prilagodljiv pristup. Zadovoljstvo mi je što NATO zajedno s našim partnerima i dalje pomaže i promiče dugoročnu stabilnost i razvoj,” kazala je predsjednica Grabar-Kitarović i dodala kako će stabilan Afganistan dati pozitivan doprinos široj regiji. Govoreći o hrvatskom angažmanu u Afganistanu, Predsjednica je podsjetila da je Hrvatska prisutna u Afganistanu od 2003. godine te najavila ostanak dokle god to bude potrebno poštujući načelo – “zajedno smo došli – zajedno ćemo otići”. Gotovo 4500 hrvatskih vojnika, diplomata i časnika Vojne policije sudjelovali su u misijama pod vodstvom NATO-a u Afganistanu, istaknula je i dodala kako je Hrvatski sabor nedavno povećao naše sudjelovanje u Odlučnoj potpori na 95 vojnika. Navela je kako će Hrvatska u Zapovjedništvu za obuku, savjetovanje i pomoć Sjever (TAAC) i dalje voditi zajednički tim pet zemalja jugoistočne Europe.
“Naš je zajednički cilj stabilan Afganistan koji nikad više neće biti sigurno utočište terorizma te Afganistan u kojem će njegov narod napredovati,” istaknula je hrvatska Predsjednica. Hrvatska će i dalje nastaviti pridonositi ovom nastojanju i očekivati od afganistanskih partnera da se nastave truditi postići stabilnu, suverenu i demokratsku zemlju vladavine prava i odgovornog vođenja zemlje u kojoj će biti potpuno zaštićena ljudska prava, napose žena i djece, istaknula je. Predsjednica je najavila potpisivanje Sveobuhvatnog dugoročnog sporazuma o partnerstvu s predsjednikom Afganistana Mohammadom Ashrafom Ghanijem.

Ministar Buljević na samitu
U izaslanstvu Republike Hrvatske na samitu je sudjelovao i ministar obrane Josip Buljević. Ministri obrane vodili su raspravu o praktičnim koracima za jačanje odvraćanja i obrane te poslali snažnu poruku o odlučnosti, solidarnosti i jedinstvu za obranom NATO-ova teritorija kao cjeline. Donesene su odluke o implementaciji mjera pojačane prednje prisutnosti (Enchanced Forward Presence – eFP) na lokacijama u tri baltičke zemlje i Poljskoj, koju bi trebale činiti četiri multinacionalne borbene skupine na rotacijskoj osnovi, a sam je koncept proširen i na jugoistok Saveza implementacijom posebnih mjera osiguranja u odnosu na Rumunjsku i Bugarsku. Saveznički postav odvraćanja i obrane ojačan je usvajanjem niza odluka o jačanju otpornosti članica protiv hibridnih i cyber prijetnji te napada balističkim projektilima izvan euroatlantskog područja. Na sastanku ministara obrane u formatu Platforme za interoperabilnost, ministri obrane zemalja članica Saveza i partnerskih zemalja usvojili su Mapu puta za 2016. – 2017. godinu s praktičnim mjerama u kontekstu jačanja interoperabilnosti i upravljanja krizama s ciljem daljnjeg snaženja NATO-ove interoperabilnosti s partnerima.

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ, OJI MORH, OJI Ureda Predsjednice RH; Foto: NATO