Sinjska alka u herojskom Vukovaru u čast hrvatskih branitelja

Broj 526, Reportaža
18.05.2017

U tri stotine godina staroj tradiciji trčanja Alke, samo je četiri puta ta viteška igra održana izvan Sinja. Njezino održavanje ove godine u herojskom Vukovaru bio je povijesni događaj jer se trčala u čast herojstva hrvatskih branitelja Vukovara koji su dali nemjerljiv doprinos obrani hrvatske neovisnosti i slobode…

Svečana Sinjska alka održana je 6. svibnja u Vukovaru. U tri stotine godina staroj tradiciji trčanja Alke, samo je četiri puta ta viteška igra održana izvan Sinja. Njezino je održavanje ove godine u herojskom Vukovaru bilo stoga zaista poseban, povijesni događaj, jer se trčala u čast herojstva hrvatskih branitelja Vukovara koji su dali nemjerljiv doprinos obrani hrvatske neovisnosti i slobode. Vukovar i Sinj povezuju velike bitke iz naše bliže i dalje povijesti, oba su grada simbol obrane domovine, a herojstva zabilježena u tim povijesnim bitkama za njihovu obranu bila su velika i neponovljiva. Potomci sinjskih junaka i branitelji Vukovara potvrdili su neraskidivo jedinstvo hrvatskog istoka i juga i upravo je Svečanom Sinjskom alkom u Vukovaru ono pokazano na najbolji način.
Otvarajući Svečanu Sinjsku alku, alkarski vojvoda Ante Vučić spomenuo se časnih i hrabrih ljudi, heroja Vukovara, hrvatskih branitelja, generala koji još uvijek zatočeni u Den Haagu trebaju pravdu. “Ovo je vaša Alka,” zaorile su nad Vukovarom riječi alkarskog zapovjednika, a dugim pljeskom odobrile su ih tisuće ljudi koje su se tog dana okupile u Vukovaru – prodano je 5000 ulaznica, a procjenjuje se da je u Vukovar došlo više od 20 000 posjetitelja iz svih dijelova Hrvatske. Uz njih, nazočili su joj predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, povjerenik Vlade za Grad Sinj Igor Vidalina, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić i mnogi drugi.

Procjenjuje se da je u Vukovar došlo više od 20 000 posjetitelja iz svih dijelova Hrvatske. Uz njih, Alki su nazočili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, povjerenik Vlade za Grad Sinj Igor Vidalina, đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić i mnogi drugi

U Svečanoj sinjskoj alci sudjelovalo je 17 alkara koji su se kroz tri trke borili za pobjedu – a pobjednik trke duž vukovarske Županijske ulice postao je Ante Zorica s osvojenih osam punata. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila mu je sablju i zlatni prsten s hrvatskim grbom, dok mu je alkarski vojvoda Ante Vučić na koplje privezao plamenac hrvatske trobojnice koje je pobjednik potom pronio ulicama Vukovara.
“Sinjska alka izraz je našeg domoljublja i časne vojničke tradicije i ako je igdje izvan Sinja treba trčati, onda je treba trčati u Vukovaru. Dva su grada, dvije su bitke, ali jedno je junaštvo, jedno domoljublje i jedna Hrvatska,” rekla je Predsjednica u svojem obraćanju te istaknula: “Želim ovdje u Vukovaru posebice naglasiti i obvezu izgradnje sustava domovinske sigurnosti. Geopolitički položaj Hrvatske te aktualne međunarodne političke i sigurnosne prilike ne dopuštaju nam ni trenutak opuštanja ili slabosti. Stoga se i Hrvatska vojska vraća u Vukovar, onamo gdje joj je mjesto i odakle je više nitko nikad neće maknuti.”
U okviru održavanja Svečane Sinjske alke služena je misa u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova, a članovi Viteškog alkarskog društva i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava položili su vijence i zapalili svijeće podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata te na mjestima na kojima su braneći Vukovar u Domovinskom ratu poginuli sinjski branitelji Ivica Poljak i Andrija Alčić.

Alka je viteški turnir koji se od 1717. jednom godišnje održava u gradu Sinju. Tijekom natjecanja vitezovi jašu na konjima u punom galopu niz glavnu ulicu, ciljajući kopljem željezni prsten – alku – koji visi na užetu. Odatle potječe i naziv turnira: riječ alka (prsten) turskog je podrijetla, a odražava povijesnu koegzistenciju i kulturnu razmjenu dviju različitih civilizacija. Pravila turnira kodificirana su Statutom iz 1833. godine, a promiču poštenu igru i naglašavaju važnost sudjelovanja u životu zajednice. Sinjska alka jedini je preživjeli primjer srednjovjekovnih viteških natjecanja koja su se redovito održavala u hrvatskim obalnim gradovima sve do XIX. stoljeća. Time je obilježila lokalnu povijest i postala sredstvo prenošenja kolektivnog sjećanja s generacije na generaciju.
Tijekom tristogodišnje povijesti Alka je, prije Vukovara, svega tri puta održavana izvan Sinja. Bilo je to 1832. kad je održana u Splitu, 1922. u Beogradu i 1946. u Zagrebu.

Sudionici alkarskog natjecanja oduvijek su se birali prema čvrstim pravilima. Pravilnik o uvjetima i postupku za prijem članova Viteškog alkarskog društva Sinj, propisuje, među ostalim, kako sudionik mora biti član obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine, svi sudionici alkarskog natjecanja moraju se isticati svojim ponašanjem i moralnošću – u javnom, kao i u privatnom životu. Također, traži se naočit, kršan izgled, stasito držanje, sigurno držanje i vladanje konjem, sposobnosti dobrog jahača, ali i vještina baratanja kopljem, pravilnog nošenja i baratanja starinskim oružjem te ljubav i interes prema svojem zavičaju, narodu i alkarskim tradicijama.

Od 1717. godine, otkako se Alka trči, njezini sudionici mogu biti isključivo članovi obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine. Tino Radanović, Mario Šušnjara, Jure Domazet, Petar Tomašević, Kristijan Bikić, Hrvoje Filipović Grčić, Frano Ivković, Ivo Zorica, Denis Gugić, Alen Poljak, Andrija Hrgović, Alen Filipović Grčić, Ante Zorica, Nenad Marić, Ante Runje, Dušan Ivandić i alajčauš Ivica Filipović Grčić pripadnici su one generacije sinjskih alkara koja će, tijekom više od tristo godina dosadašnje povijesti Alke, biti upamćena po jedinstvenom događaju: oni su alkari koji su trčali Sinjsku alku u Vukovaru, u čast heroja grada Vukovara i svih hrvatskih branitelja.

Kad god je tijekom trke neki od alkara pogodio u sridu, što je najbolji mogući alkarski pogodak i donosi tri boda, s obale Dunava su – oglašavajući njegovu čvrstu desnicu i oko sokolovo – zapucale mačkule (mužari). Tijekom triju utrka u Vukovaru mačkule su se oglasile devet puta, a pobjednik Svečane Sinjske alke postao je Ante Zorica, koji je dva puta pogodio u sridu i ukupno osvojio osam punata.

Sinjska alka dio je nematerijalne kulturne baštine, nematerijalno dobro koje je upisano na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Odluku o upisu Sinjske alke na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva donio je Međunarodni odbor UNESCO-a 16. studenog 2010. na sjednici u Nairobiju, Kenija. Najstarija viteška igra na svijetu dobila je tako i službeno priznanje najrelevantnije svjetske organizacije za promicanje kulturnih vrijednosti.
Prema hrvatskim zakonima, pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća prakse, predstave, izraze, znanja, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, a koje zajednice, skupine ili pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baština prenosi se s generacije na generaciju, zajednice i skupine stalno je iznova stvaraju i održavaju, čime ona postaje dio njihova osjećaja identiteta i kontinuiteta, osnova kulturne raznolikosti i potvrda ljudske kreativnosti.