Doktori medicine i medicinske sestre, odnosno medicinski tehničari iz postrojbi Hrvatske vojske sastavni su dio letačko-medicinskog tima koji, uz posadu 91. zrakoplovne baze, tijekom cijele godine dežura na otoku Krku i hitnim zračnim medicinskim prijevozom zbrinjava hitne pacijente s otoka Cresa, Lošinja i Raba i iz Gospića te ih prevozi do helidroma Delta u Rijeci. Svrha letačko-medicinskih timova jest da su dostupni stanovnicima naših otoka koji bi u hitnim slučajevima teško došli do gravitirajućeg KBC-a Rijeka u zlatnom satu potrebnom za njihovo zbrinjavanje…

“Mi smo žila kucavica naših otoka. Ljudima mijenjamo sudbine u slučaju neke nesreće. Mi smo spona o kojoj otočani ovise – ubrzavamo transport, ubrzavamo njihovo zbrinjavanje i hospitalizaciju,” slikovito opisuju članovi tima hitne medicinske pomoći iz sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske smješteni u Zračnoj luci Rijeka na otoku Krku.

Doktori medicine i medicinske sestre, odnosno medicinski tehničari iz postrojbi Hrvatske vojske sastavni su dio letačko-medicinskog tima koji, uz posadu 91. zrakoplovne baze, tijekom cijele godine dežura na otoku Krku i hitnim zračnim medicinskim prijevozom zbrinjava hitne pacijente s otoka Cresa, Lošinja i Raba i iz Gospića te ih prevozi do helidroma Delta u Rijeci.

“Liječnik je ujedno medicinski zapovjednik u timu. Pilot odlučuje o sigurnosti letenja prilikom provedbe zadaće, a liječnik je odgovoran za preuzetog pacijenta i moguće promjene njegova zdravstvenog statusa tijekom leta. Može predložiti potrebu pratnje u vidu roditelja, bračnog druga, policije ili civilnog tima hitne pomoći. Može tražiti hitno prizemljenje zbog komplikacija stanja pacijenta ili let do 100 m nadmorske visine ako je riječ o roniocu s dekompresijskim simptomima,” kaže brigadni general Boris Zdilar, savjetnik načelnika Glavnog stožera OSRH za zdravstvo.

U Zračnoj luci Rijeka na otoku Krku u mjesec dana izmijeni se osam timova, po dva medicinska tima tjedno, a na dežurstvo se odlazi sukladno aktivnostima unutar postrojbe. “Smjene su po 12 sati, dnevne i noćne. Stalno smo u stanju pripravnosti jer moramo biti u zraku u roku od 15 minuta nakon što primimo poziv. Kad se zatraži hitan medicinski let, prvo reagira zrakoplovni tim, odnosno letačko osoblje koje čini pilot, kopilot i zrakoplovni tehničar. Oni provjeravaju imaju li odobrenje za let i jesu li vremenski uvjeti dobri. Potom medicinski tim postavlja pitanja o pacijentu. Nekad se dogodi i da dobijemo dodatni poziv pa idemo na više intervencija. Kad sletimo, liječnik razgovara s liječnikom iz hitne o stanju pacijenta, dok ga tehničar priprema za transport. Čim je pacijent u helikopteru, pratimo vitalne funkcije, ordiniramo terapiju, uzimamo anamnezu, pišemo medicinsku dokumentaciju,” objašnjava načelo rada natporučnica Tena Damjanović, liječnica i članica medicinskog tima.

Na toj je aktivnosti vojno-zdravstvena ekipa angažirana od 1. svibnja 2016. i ta se odluka, slažu se članovi tima, pokazala iznimno dobrom.

“Svrha letačko-medicinskih timova jest da smo dostupni stanovnicima naših otoka koji bi teško u hitnim slučajevima došli do gravitirajućeg KBC-a Rijeka u zlatnom satu potrebnom za zbrinjavanje hitnih slučajeva. Važno je da svaki građanin Republike Hrvatske ima jednako pravo na brz transport do bolnice,” smatra druga liječnica, natporučnica Ema Ormanec. Od angažmana vojno-zdravstvene ekipe u dvije i pol godine zbrinuta su čak 892 pacijenta, a svi se slažu kako je teško izdvojiti neki poseban slučaj.

“Ta 892 pacijenta nose 892 priče. Važno je da sve imaju pozitivan ishod. Prema našoj statistici, sve smo ih održali na životu. Ipak, poseban je bio slučaj nedonoščeta s otoka Raba, rođenog u travnju u 23. tjednu trudnoće. Dječak se rodio u kupaonici, reanimirali smo ga i predan je u bolnicu živ ponajprije zbog nas, a i danas dobro napreduje. Drugi naš najmlađi pacijent bila je djevojčica rođena u helikopteru na blagdan Velike Gospe,” prisjeća se natporučnica Valentina Malović, medicinska tehničarka.

Najčešće se zaprimaju pacijenti s moždanim ili srčanim udarom, trudnice s prijevremenim trudovima, utopljenici, djeca s ozljedama glave, traume iz prometnih nesreća…

“Navikli smo na otežane uvjete. Bitno je da smo kao tim uigrani te da pacijenti, koji zaista trebaju vrlo hitnu medicinsku pomoć, tu pomoć i dobiju. Ni na koji drugi način ne bi je mogli dobiti da mi nismo tu,” zaključuje natporučnica Damjanović.

Uz domicilno stanovništvo, pacijenti su tijekom turističke sezone i stranci. Komunikacija sa strancima je, slažu se svi uz smijeh, posebna priča.

“Već smo naučili – u lipnju i rujnu pacijenti su nam najčešće Britanci, u srpnju Česi, Mađari, Francuzi, a kolovoz je rezerviran za Talijane. Kad pacijenti ne razumiju engleski, moramo biti jako kreativni pa se kod dobivanja informacija često služimo mobitelima,” kaže Valentina Malović te dodaje kako je najvažnije u 20-ak minuta, koliko traje let od otoka do KBC-a Rijeka, napraviti maksimum.

Prije ulaska u sustav i dolaska na dežurstvo u Zračnu luku Rijeka, objašnjava natporučnica Damjanović, vojni liječnici prolaze pripravnički staž.

“Svi smo ga obavljali u KB-u Sveti Duh, dio u KBC-u Sestre milosrdnice, u Zavodu za hitnu medicinu te u vojnim ambulantama. Dosta smo vremena proveli na ginekologiji na Svetom Duhu, u rađaonici, kako bismo se što bolje pripremili za moguće porode u helikopteru jer su nam trudnice ovdje česti pacijenti. Dragocjeno nam je bilo i vrijeme provedeno na pedijatriji, gdje smo učili vještine pristupa mlađim pacijentima. Idemo i na napredne tečajeve hitne medicine koji imaju međunarodne certifikate. Liječnici koji su dulje u sustavu imali su priliku ići u misije i surađivati s vojskama drugih zemalja tako da imaju i to dragocjeno iskustvo, a pohađali su i tečajeve u inozemstvu,” kaže natporučnica Damjanović.

---

brigadni general Boris Zdilar, savjetnik načelnika Glavnog stožera OSRH za zdravstvo

“Ukupno u sustavu imamo 90 liječnika: doktora medicine i doktora specijalista različitih struka. Nepopunjeno nam je još 20 mjesta za liječnike, ali trenutačno je na dragovoljnom vojnom osposobljavanju 14 novih kolegica i kolega, kandidata za časnike zdravstvene službe. Liječnika u početku očekuje mjesto u nekoj od postrojbi HKoV-a, a vojni liječnik prati i podupire sve aktivnosti svoje postrojbe, obuku, vježbe, borbene i sportske aktivnosti, svečanosti, pomoć civilnoj zajednici itd. Osim zadaća u helikopterima, sudjeluju u mirovnim misijama i operacijama, ali obučavaju se i u civilnim zdravstvenim ustanovama, odlaze na tečajeve, seminare i kongrese kao i ostali njihovi kolege. Svi vojni liječnici s licencijom za samostalan rad imaju dodatak za deficitarnu struku u iznosu od 100 % na osnovnu plaću. Usto imaju i ostale dodatke – na čin, na ustrojbeno mjesto kao zapovjednici desetina ili vodova te 15 % gardijski dodatak i beneficirani radni staž za one raspoređene u brigadama HKoV-a i postrojbama specijalnih namjena (gdje imaju dodatak u visini od 20 %). Osim toga, tu je naknada za stanovanje, naknada putnih troškova i ostala prava kao pripadnika OSRH. Pruža im se i mogućnost dobivanja specijalizacije prema potrebama OSRH i osobnom izboru raspoloživih mjesta. Posebna je pogodnost da počinju s činom natporučnika, za razliku od ostalih časnika, a pomaknuta im je dobna granica za odlazak u mirovinu te dobna granica za ulazak u sustav, sve u cilju smanjenja nedostatka liječnika – problema prisutnog u svim europskim zemljama. Treba istaknuti da smo među najboljim članicama NATO-a u privlačenju mladih liječnika, što prije pet godina nije bio slučaj. Status liječnika u OSRH nije loš, no mogao bi biti i bolji. Većina mladih liječnika ambiciozna je i razmišlja o mogućnostima stručnog napredovanja još i prije upisa na fakultet. Nakon ulaska u vojni sustav potrebno im je određeno vrijeme za prilagodbu. Ponuda specijalizacija civilnih zdravstvenih ustanova nešto je s čim se ne možemo natjecati, no zato možemo ponuditi međunarodne tečajeve i misije te usavršavanje za zrakoplovne liječnike, medicinu ronjenja ili medicinski dio NBKO-a.

 

Martina Butorac, snimio Tomislav Brandt