U okviru programa obilježavanja Dana oružanih snaga Republike Hrvatske, Dana Hrvatske kopnene vojske te 26.…
Stijena na Podsusedskom trgu
Priča o 1. samostalnoj satniji Podsused iz Zagreba ispričana je kroz spomen-obilježje vrlo jednostavno, no upravo zato i upečatljivo. Govori o ljudima koji su u samom osvitu hrvatske slobode i samostalnosti znali jedno: za nju će se morati izboriti na najteži mogući način
Smješten na samom zapadu Zagreba, Podsused je jedan od najupečatljivijih dijelova grada. Velikim dijelom smješten je na obroncima Medvednice gdje se nalaze i ostaci starog srednjovjekovnog grada Susedgrada. Na neki način, omeđuje ga Sava, a i ključna zagrebačka prometnica Aleja Bologne te željeznička pruga. No, pođete li samo malo sjevernije, prema izduženom Podsusedskom trgu ili Podsusedskoj aleji, gužva i vreva će prestati. Doći ćete u jedno urbano, ali opet skladnije, mirnije, zelenije okružje. Upravo u njemu, na Podsusedskom trgu, nalazi se spomen-obilježje 1. samostalnoj satniji Podsused. Smješteno je na maloj zelenoj površini, ispred zgrade Mjesnog odbora Podsused. U zgradi je i Knjižnica za djecu i odrasle Podsused, pa se sa sigurnošću može reći da je lokacija pravo središte kvarta.
Spomen-obilježje podignuto je 2005. godine u povodu 15. obljetnice ustroja 1. samostalne satnije Podsused. Financirala ga je i podigla Zajednica udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata RH. Sastoji se od jedne prirodne stijene, visoke otprilike dva metra, u obliku nepravilnog kvadra i jedne brončane ploče na kojoj je istaknut grb postrojbe. Natpisi na grbu govore mnogo: Uvijek vjerni 9. 9. 1990. na gornjem, a Samostalna satnija Podsused na donjem dijelu. Ispod grba je natpis obrubljen pleterom: Prva oružana dragovoljačka postrojba u Domovinskom ratu. Te riječi podsjećaju na vrijeme i događaje koji su jako dobro opisani u vrijednom djelu, knjizi 101. brigada HV-a autora Ivana Brigovića i Ivana Radoša, a u izdanju UHBDR-a 101. brigade Susedgrad i Hrvatskog memorijalno- dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Ratni putevi podsusedske satnije i 101. brigade bili su isprepleteni, pa knjiga sadrži mnoštvo informacija o potonjoj. Dakle, ”krajem kolovoza 1990. skupina ljudi s područja Susedgrada (Nediljko Matić, Ante Gladović, Tomislav Jelić i Željko Prpić) u tajnosti je započela s dogovorima za osnivanje dragovoljačke postrojbe koja bi se uvježbala i opremala za bojna djelovanja. Tako je 9. rujna 1990. osnovana 1. samostalna satnija Podsused, prva dragovoljačka postrojba u Hrvatskoj izvan sastava MUP-a“. Ostalo je povijest, protkana hrabrim ratnim putem u Zagrebu, Slavoniji i Pokupskom. On je za samu postrojbu možda i završio demobilizacijom 31. ožujka 1992., ali ne i za mnoge njezine pripadnike koji su sudjelovali u oslobađanju Hrvatske.
Akademski kipar Branko Kelčec autor je spomenika. Odljev ploče u bronci napravio je obrtnik Zdravko Birač. Priča o jednoj maloj, ali slavnoj postrojbi ispričana je kroz spomen-obilježje vrlo jednostavno, no upravo zato i upečatljivo. Jasno govori da se Podsused, a i cijeli zapadni dio Zagreba, ponose ljudima koji su u samom osvitu hrvatske slobode i samostalnosti znali jedno: za nju će se morati izboriti na najteži mogući način. A onda su to i učinili.
Tekst i fotografije Domagoj Vlahović